Mala škola hardvera - Grafička kartica?

Datum: 2007-05-13

Pregleda(30 dana/ukupno): 58 / 5683

Grafička kartica, Grafički adapter, VGA kartica ili video kartica daje i obrađuje dvodimenzionalnu ili trodimenzionalnu sliku. Grafički procesor (GPU) je glavni deo na kartici, a njegova uloga je prevođenje binarnog koda u vidljivu sliku na nekom grafičkom izlaznom uređaju. Princip je jednostavan, CPU u saradnji sa nekim softverom, kao što je 3D računarska igra, šalje informacije grafičkom procesoru koji potom obrađuje dobivene informacije i šalje ih na monitor. Grafička kartica se ugrađuje u matičnu ploču, obično u AGP ili PCI Express slot.

Grafička kartica, Grafički adapter, VGA kartica ili video kartica daje i obrađuje dvodimenzionalnu ili trodimenzionalnu sliku.

Grafički procesor (GPU) je glavni deo na kartici, a njegova uloga je prevođenje binarnog koda u vidljivu sliku na nekom grafičkom izlaznom uređaju. Princip je jednostavan, CPU u saradnji sa nekim softverom, kao što je 3D računarska igra, šalje informacije grafičkom procesoru koji potom obrađuje dobivene informacije i šalje ih na monitor. Grafička kartica se ugrađuje u matičnu ploču, obično u AGP ili PCI Express slot.



Kako radi grafička kartica?

Moderne grafičke kartice su opremljene snažnim grafičkim procesorima koji svojom procesorskom snagom i brojem tranzistora gotovo nadmašuju glavne procesore. Grafički procesor obrađuje podatke koje dobija posredstvom neke magistrale (najčešće AGP, PCI i PCI Express). Sama arhitektura čipa je najbitnija, što znači da njegove instrukcije i brzina izvođenja istih su glavne odlike jednog GPU-a.

Većina podataka koji dolaze za obradu se privremeno smešta na memoriju koja se nalazi na grafičkoj kartici. Time se obezbeđuje brz protok i samim time brža obrada grafike, što na kraju daje veći broj slika u sekundi čineći grafičku scenu lepšom i fluidnijom. Zbog toga se proizvođači trude da poboljšaju brzinu RAM-a na kartici koja je davno prevazišla brzinu sistemskog RAM-a. Brzina memorije na grafičkoj kartici je već odavno prešla Gigahercne granice.

Delovi grafičke karte

Glavni delovi moderne grafičke kartice su:

  • PCB (Printed Circuit Board) je štampana ploča na kojoj se nalaze svi ostali delovi
  • GPU (Grapich Processing Unit) grafički procesor, glavni deo koji prevodi binarni kod u sliku
  • RAM (ili VRAM - Video Random Acces Memory), služi za pohranjivanje najnužnijih podataka za GPU, najčešće teksture
  • Konektori
  • PCI
  • AGP
  • PCI Express
  • Izlazi
  • VGA (Video Graphics Array)
  • DVI (Digital Visual Interface)
  • Video in/Video out (VIVO)


Današnje grafičke kartice najčešće imaju neku vrstu hladnjaka (aktivnog ili pasivnog) zbog komplikovanosti grafičkog procesora koji je već po broju tranzistora prestigao centralni procesor.

Moćnije kartice obično imaju i pasivne hladnjake (heatstink) na VRAM-u zbog visokih frekvencija koje su i do dva puta veće nego kod običnog RAM-a. RAMDAC je deo koji se brine za prikazivanje i kvalitet 2D slike, dok 3D slike obrađuje grafički procesor u saradnji sa centralnim procesorom i RAM memorijom.

Šta određuje kvalitet grafičke kartice

Što je brži GPU i VRAM na grafičkoj kartici tim će ona biti bolja i kvalitetnija. Količina memorije nije presudna iako igra ulogu u mogućnostima jedne grafičke karte. Često neke 3D igre nisu u mogućnosti da rade sa starijim grafičkim karticama jer GPU na njoj jednostavno nema instrukcije da ih pokrene. Svake godine se GPU na grafičkoj kartici neprestano unapređuje novim instrukcijama i mogućnostima.

Ko su proizvođači grafičkih kartica

Glavni proizvođači grafičkih čipova (GPU)

Komentari:

Budite prvi koji će ostaviti komentar

Molimo, sačekajte da kreiramo formular...

Nadogradnja i popravka PC-ja

Nadogradnja i popravka PC-ja
Cena: 864.00
10% popusta za kupovinu 2 i više knjiga.

Knjiga pokriva najnoviji hardver i dopunsku opremu koji čine savremene personalne računare lakim, brim i produktivnijim za upotrebu. Naći ćete detaljno obrađene informacije o svakom procesoru za PC, od 8086 iz Intela, do Athlona XP firme AMD. Naučićete o razlikama između prvobitnog Pentiuma 4 za podnoje Socket 423 i novije, bre i bolje verzije za Socket 478, zasnovane na jezgru Northwood. Otkrićete kako nova tehnologija glavnih i skrivenih memorija utiče da PC-ji danas rade bolje nego ikada.

više o knjizi

[Queries: 22] [0.4454 sec.]