Na današnji dan - 21.07 - Zoran Radmilović i Ernest Hemingvej

Datum: 2010-07-21

Pregleda(30 dana/ukupno): 34 / 829

Pre 25 godina umro je Zoran Radmilović.

1899. godine se rodio Ernest Hemigvej.

Završena je Transsibirka železnica.

Uhapšen Radovan Karadžić.

Šta će se 21. jul ove 2010. godine upisati kao događaj dana? 

25 godina Zoran Radmilović

1985. Umro je srpski glumac Zoran Radmilović, neprevaziđeni majstor improvizacije, koji je oduševljavao pozorišnu publiku, često stvarajući utisak da je sam - čitavo pozorište. Glumačku karijeru počeo je kao student 1960. u Beogradskom dramskom pozorištu a 1964. je prešao u Atelje 212. Legenda za života, upamćen je po nizu briljantnih uloga poput Kralja Ibija, Radovana III, Trigorina u "Galebu", Laze Kostića u "Santa Maria della Salute". Igrao je u mnogim filmovima i TV serijama.

Pročitajte više o knjizi i naručite

1542. Kardinal Đovani Pjetro Karafa je u Rimu, s ciljem borbe protiv protestantizma, uspostavio inkviziciju, što je odobrio njegov prethodnik u papskoj stolici Pavle III. Kao papa Pavle IV, on je ustanovio 1559. "Listu zabranjenih knjiga" (Index librorum prohibitorum).

1620.- Rođen Žan Pikar, francuski astronom (La Fleš, 21. 07. 1620 - Pariz, 12. 07. 1682)

1718.- Sklopljen Požarevački mir između Turske i Austrije

1788.- Rođen Platon (Pavle) Atanacković, episkop budimski, predsednik Matice srpske, mecena
(Sombor, 21. 07. 1788 - Novi Sad, 03. 05. 1867)

1864.- Umro Jovan - Joles Andrejević, lekar, prvi srpski anatom, književnik, književni kritičar i prevodilac (Novi Sad, 06. 10. 1833 - Novi Sad, 21. 07. 1864)

1884.- Rođen Ivan Đaja, biolog i fiziolog, profesor Univerziteta u  Beogradu, akademik  (Avr, 21. 07. 1884 - Beograd, 01. 10. 1957)

1899.- Rođena Nina Kirsanova, balerina (Moskva, 21. 07. 1899 - Beograd, 03. 02. 1989)

1899. Rođen je američki pisac Ernest Miler Hemingvej, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1954. U Prvom svetskom ratu učestvovao je na italijanskom frontu, što je opisao u romanu "Zbogom oružje", iskustva iz Španskog građanskog rata u romanu "Za kim zvona zvone", a posle putovanja po Africi nastali su "Snegovi Kilimandžara" i "Zeleni bregovi Afrike". Reporterski je beležio činjenice, što je odlika "škole" pisaca koju je predvodio između dva svetska rata. Njegova dela preplavljena su nagonima i strastima na svim nivoima. Ubio se 1961. Ostala dela: romani "Starac i more", "Pokretni praznik", "Prolećne bujice", "Sunce se ponovo rađa", "Smrt u popodnevu", "Imati i nemati", "Preko reke pa u šumu", drama "Peta kolona".

1904. Nakon 13 godina rada okončana je gradnja Transsibirske železnice od Moskve do Nahotke kod Vladivostoka, najduže u svetu (više od 9.300 kilometara).

1911.- Rođen Maršal Makluan, kanadski teoretičar medija (Edmonton, 21. 07. 1911 - Toronto, 31. 12. 1980)

1920.- Rođen Isak Štern, američki violinista (Kreminec, 21. 07. 1920 - Njujork, 22. 09. 2001)

1921.- Ubijen Milorad Drašković, političar, ministar unutrašnjih dela Kraljevine SHS  (Polom, 29. 03. 1873 - Delnice, 21. 07. 1921)

1924.- Rođen  Slavko Simić, pozorišni, filmski i TV glumac (Novi Bečej, 21. 07. 1924 - Beograd, 20.11.2007)

1937.- Rođen Božidar-Bole Stošić, pozorišni, filmski i TV  glumac (Skoplje, 21. 07. 1937)

1943.- Umro Veljko Ramadanović, pedagog, osnivač specijalnog školstva u Srbiji   (Korbovo, 14. 09. 1874 - Beograd, 21. 07. 1943)

1953.- Rođen Radoslav Petković, književnik (Beograd, 21. 07. 1953)

Pročitajte više o knjizi i naručite. LINK

1957.- Rođen Tihomir Arsić, pozorišni, filmski i TV glumac (Beograd, 21. 07. 1957)

1985. Umro je srpski pisac Aleksandar Vučo, rodonačelnik moderne poezije za decu u srpskoj književnosti, pripadnik pokreta nadrealista. Dela: romani "Gluho doba" (s Dušanom Matićem), "Koren vida", "Raspust", "Mrtve javke", "Zasluge", "Poziv na maštanje", "Omame", "I tako dalje omame", "Omame - kraj", poeme "Humor zaspalo", "Nemenikuće - Chirilo i Metodije", "Mastodonti", zbirke pesama "Krov nad prozorom", "Ako se još jednom setim", "Pesme", "Alge", "Momak i po hoću da budem". 1957. Aleksandar Vučo je za roman "Mrtve javke" dobio NIN-ovu nagradu.

1994. Ruski pisac Aleksandar Solženjicin, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1970. posle dvomesečnog putovanja Rusijom doputovao je u Moskvu, prvi put posle proterivanja iz otadžbine 1974.

1995.- Umro Pavle Šovljanski, bokser (Palić, 03. 11. 1926 - Beograd, 21. 07. 1995)

2000.- Umro Stanojlo Rajičić, kompozitor, akademik (Beograd, 16. 12. 1910 - Beograd, 21. 07. 2000)

2001.- Umro Krste Crvenkovski, publicista, političar i državnik, podpredsednik Predsedništva FRJ
(Prilep, 16. 07. 1921 - Skoplje, 21. 07. 2001)

2002. Bankrotirao je telekomunikacioni gigant "Vorldkom" zbog finansijskih problema posle otkrića internih računovodstvenih prevara, što je bilo najveće bankrotstvo u američkoj privredi, skoro dvostruko veće od dotadašnjeg "rekordera" kompanije "Enron" koja je propala u decembru 2001.

2004.- Umro Džeri Goldsmit, američki kompozitor filmske i TV muzike, dobitnik Oskar-a
(Pasadena, 10. 02. 1929 - Los Anđeles, 21. 07. 2004)

2007.- Umro Dubravko Škilja, hrvatski filolog (Zagreb,   1949 - Zagreb, 21. 07. 2007)

2007.- Umro dr Kosta M. Kostić, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu  (Monpelje, 03. 04. 1935 - Beograd, 21. 07. 2007)

2007.- Umro Laslo Kovač, američki snimatelj, dobitnik "Oskar"-a (Budimpešta, 14. 05. 1933 - Beverli Hils, 21. 07. 2007)

2008.- Umro Dinko Šakić,  komandant ustaškog logora smrti "Jasenovac", ratni zločinac   (Studenci, 08. 09. 1921 - Zagreb, 21. 07. 2008)

2008. U Beogradu je uhapšen Radovan Karadžić, bivši lider Republike srpske, optužen od strane Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju.

2009.- Umro dr Dušan Kvapil, viši lektor, profesor Filoloskog fakulteta u Beogradu, potpredsednik Društva prijateljstva Jugoslovena, Čeha i Slovaka (21. 07. 2009)

Istorija se dešava svakoga dana

 
Pročitajte više o knjizi i naručite je. LINK.

Komentari:

Budite prvi koji će ostaviti komentar

Molimo, sačekajte da kreiramo formular...

Istorija lepote - Umberto Eko

Istorija lepote - Umberto Eko
Cena: 4,320.00
Naša cena: 3,980.00
10% popusta za kupovinu 2 i više knjiga.

Veliki pisac i teoretičar književnosti Umberto Eko priredio je delo koje je više nego istorija umetnosti. On sam se obraća ideji lepote, analizira i problematizuje ovaj fenomen kroz istoriju ljudske misli i različitih vrsta umetnosti koje je čovek stvarao vekovima. Citatima klasičnih pisaca ovo delo postaje antologija misli o lepoti.

više o knjizi

[Queries: 22] [0.4499 sec.]