Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

Na današnji dan 14. avgusta Gutembergova štamparija, Bertold Breht, Česlav Miloš

1248. - Otpočela je izgradnja katedrale u Kelnu.

1385. - Pobedom u bici kod Alžubarote, portugalske snage osujetile su invaziju kralja Kastilje Huana I, čime je osigurana nezavisnost Portugala.

1457. - Gutenbergova štamparija u Majncu izdala je prvu štampanu knjigu u boji. „Majnciški psaltir“ bio je štampan u crvenoj i crnoj boji.

LINK.

  • Zoin Mihailo: "1457.g. Gutembergova štamparija je na današnji dan objavila prvu knjigu u boji. Vučić će danas da objavi ugovor sa Etihadom crno-na-belo. Ili će opet biti crno-na-crno."

1777. - Rođen je Hans Kristijan Ersted, danski fizičar.CGS jedinica za magnetnu indukciju (ersted) je nazvana po njemu u čast njegovih doprinosa na polju elektromagnetizma.

  • Zoin Mihailo: "Danas svi vole da rade u firmama koje rade sa strujom. Jer gde je struja tu je i novac. Struja i novac se privlače kao magneti."

1784. - Na ostrvu Kodijak pored Aljaske osnovana je prva ruska kolonija. SAD su od Rusije 1867. kupile Aljasku za 7,2 miliona dolara.

1805. - Na Skupštini ustaničkih starešina u Borku je doneta odluka o osnivanju Praviteljstvujuščeg sovjeta serbskog kao centralnog organa vlasti u ustaničkoj Srbiji, a radi rešavanja raznih životnih pitanja. Među pojedinim ustaničkim i nahijskim starešinama težnji da se njime donekle ograniči Karađorđeva vlast.

1867. - U pokušaju da stvori veliki balkanski savez protiv Otomanskog carstva, knez Srbije Mihailo Obrenović sklopio je ugovor sa Grcima.

1876. - Rođen je Aleksandar Obrenović, kralj Srbije. (†1903.)

1878. - Austro-Ugarska vojska je umarširala u Ljubinje, u sklopu aneksije Bosne i Hercegovine.

1893. - U Francuskoj su, prvi put u svetu, uvedene registarske tablice za motorna vozila.

  • Zoin Mihailo: "1962. je bilo toliko malo automobila na ulicama da smo kao deca zapisivali registracije stranih automobila. Devojčice su imale spomenare, mi kolekcije registracija."

1900. - Snage evropskih velesila, SAD i Japana, zauzele su Peking, čime je okončan „Bokserski ustanak“ u Kini. Cilj ustanka je bio proterivanje stranaca iz Kine i domaćih hrišćana, kao eksponenata stranih ugnjetača.

1920. - U Beogradu je potpisan ugovor o stvaranju „Male Antante“, vojno-odbrambenog saveza Čehoslovačke i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca protiv restauracije Habzburgovaca i revizionističkih težnji Mađarske posle Prvog svetskog rata. Savezu je 19. avgusta pristupila i Rumunija.

 

1924. - Rođen je Drago Malović, crnogorski glumac.

  • Zoin Mihailo: "1988. godine Đekna nije umrla, a ni ove 2014. se ne zna kada će."

1930. - Umro je Josip Kolumbo, jedan od sedam sekrtara SKOJ-a

1933. - Rođen je Rihard Ernst, švajcarski fiziko-hemičar.

1934. - U prvi nacistički koncentracioni logor Dahau, kod Minhena, stigli su prvi zatvorenici, protivnici režima Adolfa Hitlera. Kasnije je, u Drugom svetskom ratu, u tom logoru ubijeno 70.000 zatočenika iz okupirane Evrope.

1941. - Britanski premijer Vinston Čerčil i predsednik SAD Frenklin Rozevelt potpisali su "Atlantsku povelju", kojom su se založili za pravo svakog naroda da izabere vlast u svojoj zemlji i da se izjašnjava o teritorijalnim promenama. Ta povelja kasnije je uključena u Povelju UN.

1941. - Umro je Pol Sabatje, fransuski hemičar, dobitnik Nobelove nagrade

1945. - Japan je prihvatio savezničke zahteve za bezuslovnu kapitulaciju, čime je okončan Drugi svetski rat. Kapitulacija je potpisana 2. septembra na američkom bojnom brodu „Misuri“ u Tokijskom zalivu.

1947. - Formirana je država Pakistan, nastala po završetku britanske vladavine u regionu i podele indijskog potkontinenta na islamski Pakistan i Indiju naseljenu pretežno Hindusima. Pakistan je bio podeljen na dva dela, Zapadni i Istočni, koji je kasnije postao nezavisna država Bangladeš.

1949. - U Zapadnoj Nemačkoj su održani prvi izbori posle Drugog svetskog rata. Konrad Adenauer je postao prvi kancelar Zapadne Nemačke.

1956. - Umro je Bertolt Breht, nemački pisac drama, pozorišni teoretičar. Bertolt Breht (takođe Bertold Breht, nem. Bertolt Brecht, rođen kao Eugen Berthold Friedrich Brecht 10. februar 1898. - 14. avgust 1956.) je najznačajniji nemački pisac drama, pozorišni teoretičar i liričar 20. veka. Njegova dela se danas izvode širom Nemačke i sveta. Breht važi za osnivača epskog teatra.

1966. - Rođena je Hali Beri, afroamerička glumica.

1969. - Vlada Velike Britanije odobrila je ulazak britanskih trupa u Severnu Irsku da bi sprečila eskalaciju sukoba između katolika i protestanata.

1970. - SFR Jugoslavija i Vatikan obnovili su pune diplomatske odnose posle 18-godišnjeg prekida.

1973. - Rođen je Vladimir Vujasinović, srpski vaterpolista.

1980. - Počeo je štrajk radnika u poljskom brodogradilištu u Gdanjsku. Radnički protesti ubrzo su se proširili na celu zemlju i doveli do velikog društvenog preokreta u Poljskoj, a značajno su uticali i na promene u ostalim komunističkim zemljama istočne Evrope.

1986. - U eksploziji automobila-bombe u istočnom delu Bejruta poginulo je 19, a ranjeno 90 ljudi.

1986. - U Pakistanu je izbila pobuna protiv vlasti predsednika Zije ul Haka. Nekoliko ljudi je ubijeno, a lider opozicije Benazir Buto je uhapšena.

1988. - Umro je Enco Ferari, italijanski konstruktor sportskih automobila.

1996. - Južnoafrička Nacionalna partija, nosilac politike aparthejda u Južnoj Africi, u parlamentu je prešla u opozicione klupe, posle 48 godina.

2000. - Ruska pravoslavna crkva proglasila je za svece poslednjeg ruskog cara Nikolaja II Romanova i članove njegove porodice, koji su ubijeni tokom Oktobarske revolucije, 1918. godine.

2000. - Savet bezbednosti UN doneo je rezoluciju o formiranju posebnog suda za zločine počinjene tokom građanskog rata u Sijera Leoneu.

2004. - Umro je Česlav Miloš, poljski pisac i nobelovac.

Naručite.

IZVORI: LINK.

 

         
Twitter Facebook Linkedin Pinterest Email
         

Komentari

• dina julius
fantastično i informativno uredjen tekst

Ostavite komentar Ostavite komentar

 

 

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272