Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

Preporučujemo

Metodika nastave tehničkog i informatičkog obrazovanja

Metodika nastave tehničkog i informatičkog obrazovanja

Popust cena: 1150 rsd

Projektovanje informacionih sistema u praksi

Projektovanje informacionih sistema u praksi

Popust cena: 880 rsd

Na današnji dan (19. jun 240. pre hrista) – obim zemlje

19. juna 240. godine pre hrista, Eratosten iz Sirene grčki matematičar, pesnik, atletičar, geograf i astronom,  postao je prvi poznati naučnik koji je izračunao obim Zemlje, na veoma dovitljiv način. Njemu se pripisuje i sistem zemaljskih koordinata sa geografskim širinama i dužinama.

Najmnogostraniji i jedan od najznačajnijih naučnika aleksandrijskih, Eratosten, koji je radi razlike od filozofa nazvao sebe filologom, rodio se u Sireni (danas u Libiji) oko 276. godine pre nove ere. Najpre je u Aleksandriji slušao filologiju, a potom u Atini Zenona, Aristona sa Hija i Arkesilaja. Posle Kalimahove smrti postavio ga je Ptolemej Euerget za upravnika Aleksandrijske biblioteke. Umro je oko 194. godine pre nove ere. U elegiji Erigoni pevao je ο atičkom seljaku Ikariju, koji je prvi od Dionisa naučio da sadi lozu, ali su ga pijani seljaci pogubili. Njegova ćerka Erigona sa svojom vernom kujom nađe leš i obesi se i, naposletku, sve troje bude uvršteno među zvezde. Sličan sadržaj ima sačuvani prozni spis Pretvaranja u zvezde, u kojem izlažu priče ο postanku sazvežđa. Delo s tim nazivom, koje imamo i koje mu se pripisuje, nije njegovo. Od njegovih dela je vrlo malo sačuvano. Fragmenti poezije pokazuju veliku veštinu.

Dok je Eratosten kao pesnik hodio putem pesnika Kalimaha, on ga je kao istraživač daleko prevazišao. U svom velikom delu Ο staroj komediji on se bavio obiljem najrazličitijih pitanja i uticao na proučavanja svojih naslednika Eufronija (učitelja Aristarhovog), Aristofana i Didima. Od svojih kolega dobio je nadimak Beta, jer je u mnogobrojnim oblastima svog rada svagda ostao drugi. Dva slučaja pobijaju takav sud: u svojim Hronograrijama u kojima se trudio da odredi vreme glavnim istorijskim događajima, on je udario osnovu helenskoj hronologiji, koju je dalje mogao da izgrađuje Apolodor iz Atine. Ako i nije u oblasti matematike bio jedan od najvećih, ipak je doslednom primenom egzaktnih saznanja osnovao matematičku geografiju.

Glavno mu je delo bilo Geografija u tri knjige, kojim je postao pravi tvorac te nauke. U njemu je izložio istoriju geografije od prvih početaka kod Homera do Aleksandrovih istoričara, zatim obradio svoje misli o obliku zemlje, koju je on smatrao za loptu. Glavna njegova zasluga sastoji se u tome što se trudio da odredi obim zemljine lopte, pošto je znao rastojanje između Aleksandrije i Sijene.

Dao je topografiju i etnografiju na osnovu karte koju je sam načinio. Pored toga, on se bavio i književno-istorijskim, matematičkim, filozofskim i hronološkim proučavanjima. U starini Trojanski rat smatran je za istorijsku činjenicu. Eratosten, na primer, stavio je razaranje Troje u 1184. godinu pre nove ere. Taj datum su neki naučnici prihvatili do danas. Po Eratostenu pesnik Homer je živeo 100 godina posle Trojanskog rata.

Smislio je očigledan i jednostavan način da izmeri obim Zemlje. Eratosten je znao da je jednog određenog dana kada je Sunce u najvišoj tački (podne) u Sieni (današnji Asuan (?) različita literatura navodi različita mesta), ono sasvim vertikalno (njegovi zraci su stizali do dna jednog dubokog bunara). Odredio je da se tog istog dana u Aleksandriji, kad je Sunce u svojoj najvišoj tački, ono nalazi pod uglom od 1/50 kruga južno od njegovog zenita, otprilike 7°12'. Znajući razdaljinu između ova dva mesta, a on je koristio vrednost od 5000 stadija, mogao je da izračuna dužinu jednog lučnog stepena. Prema ovim podacima bi jedan stepen iznosio oko 700 stadija i tada bi obim Zemlje bio oko 252000 stadija. Uz pretpostavku da je dužina Atičkog stadiona bila 185 metara, njegov rezultat za obim zemlje je oko 46620 km. Ovaj rezultat je oko 16% veći od stvarnog, ali je i naša računica samo aproksimacija i uz neke pretpostavljene vrednosti.

Među drugim otkrićima Eratosten je smislio metod za izdvajanje prostih među prirodnim brojevima (poznat kao Eratostenovo sito). Dobio je poboljšanu vrednost za nagnutost ekliptike (nagib Zemljine ose), i izradio prvu mapu sveta zasnovanu na meridijanima geografske dužine i paralelama geografske širine. U starosti je oslepeo i, zato što više nije mogao da čita, izvršio samoubistvo.

Pripremio: Milenko Kusurović

 

         
Twitter Facebook Linkedin Pinterest Email
         

Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Ostavite komentar Ostavite komentar

 

 

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272