Na današnji dan, 3. marta 1975. godine, odigrao se značajan događaj u istoriji računarstva. Homebrew Computer Club je održao svoj prvi sastanak u garaži u Menlo Parku, Kalifornija. Osnivači Fred Mur i Gordon French ugostili su oko 30 entuzijasta mikroračunara, koji su prvo okupljanje proveli diskutujući o Altairu, računaru koji se mogao sastaviti kod kuće iz kompleta. Klub, kao i slične grupe, doprineli su rastućoj popularnosti ličnog računara.
Prvi sastanak Homebrew Computer Club-a predstavljao je početak nove ere u računarstvu, gde su entuzijasti i hobisti mogli da razmenjuju ideje, eksperimentišu sa novim tehnologijama i zajednički doprinose razvoju računarske tehnologije. Altair 8800, o kome se diskutovalo, smatra se jednim od prvih računara dostupnih pojedincima, a njegova pojava inspirisala je mnoge članove kluba da kreiraju sopstvene računare i softvere. Među njima su bili i Stiv Vozniak i Stiv Džobs, koji su kasnije osnovali Apple Inc., jednu od najuticajnijih kompanija u industriji.
------
1703. - Umro je engleski naučnik i pronalazač Robert Huk, koji je usavršio barometar, teleskop i mikroskop i prvi otkrio ćelijsku strukturu biljaka. Postavio je osnovni zakon teorije elastičnosti ("Hukov zakon").
1707. - Umro je car Aurangzeb, najmlađi sin cara Džehana, poslednji veliki mogulski vladar Indije. Tokom njegove vladavine od 1658. Mogulsko carstvo je teritorijalno prošireno, ali je oslabljeno iznutra progonima hinduizma i fanatičnim širenjem islama.
1808. - Francuske trupe pod komandom maršala Joakima Mire zauzele su Madrid.
1847. - Rođen je američki fizičar škotskog porekla Aleksander Grejem Bel, pronalazač električnog telefona 1875. Bavio se istraživanjem mehanike govora i 1872. je u Bostonu osnovao školu učitelja za gluvoneme.
1861. - Manifestom cara Aleksandra II ukinuto je kmetstvo u Rusiji. Više od 47 miliona kmetova oslobođeno je feudalnog odnosa i dobilo pravo da trguje, da se bavi zanatima i svim poslovima u privredi.
1875. - Prva moderna hokejaška utakmica, sa ustanovljenim pravilima održana je na montrealskom klizalištu Viktorija.
1875. - U Pariskoj operi prvi put je izvedena Bizeova opera "Karmen".
1878. - Potpisan je Sanstefanski mirovni ugovor Rusije i Turske kojim je Rusija pokušala da "istočno pitanje" reši u svoju korist i stvaranjem Velika Bugarske, koja je obuhvatila i neka područja istočne Srbije, obezbedi prevlast na Balkanu. Zbog žestokog protivljenja evropskih sila, Srbije i Grčke izvršena je revizija Sanstefanskog ugovora na Berlinskom kongresu u junu iste godine.
1886. - Nakon srpskog poraza kod Slivnice, Srbija i Bugarska zaključile su Bukureštanski mir. Tromesečni rat koji je počeo kralj Milan Obrenović zbog pripajanja istočne Rumelije Bugarskoj, znatno je oslabio kraljev položaj u zemlji.
1911. - Rodjena je američka glumica Džin Harlou (Jean Harlow).
1918. - U Brest-Litovsku je potpisan mirovni ugovor Sovjetske Rusije i Nemačke i njenih saveznika u Prvom svetskom ratu. Zbog unutrašnje nestabilnosti i izostanka podrške sila Antante, sovjetska vlast bila je prisiljena da napravi velike teritorijalne ustupke i pristane da Nemačkoj plati ratnu odštetu.
1924. - Narodna skupština u Ankari ukinula je Muslimanski kalifat i proterala iz zemlje kalifa i njegovu porodicu, kao deo reformi u modernizaciji zemlje predsednika Kemala Ataturka.
1969. - Lansiran je svemirski brod Apollo 9.
1974. - U dotad najtežoj nesreći u istoriji civilnog vazduhoplovstva, poginulo je svih 346 ljudi u turskom putničkom avionu DC-10, koji se srušio blizu Pariza.
1980. - Vođa partije ZAPU Robert Mugabe je ubedljivom većinom dobio prve slobodne izbore u Rodeziji (Zimbabve) i potom formirao prvu većinsku crnačku vladu.
1987. - Umro je Deni Kej (Danny Kaye), američki filmski glumac, komičar i igrač.
1988. - Umro je poljski violinista Henrik Šering, jedan od najvećih majstora violine 20. veka. Afirmisao se među vrhunske virtuoze već na početku karijere (1933) i sa širokim repertoarom od barokne do savremene muzike, priređivao koncerte širom sveta. Gostovao je i na Dubrovačkim letnjim igrama.
1991. - Stanovnici Letonije i Estonije su ubedljivom većinom glasali za nezavisnost od Sovjetskog Saveza.
1995. - British police were to be issued stab proof vests in 'dangerous' operations
1996. - Umrla je francuska spisateljica Margaret Diras, autor više romana među kojima su najpoznatiji "Moderato kantabile", "Bestidnici", "Mornar iz Gibraltara". Napisala je i scenarij za film "Hirošima, ljubavi moja".
1996. - U eksploziji bombe podmetnute u autobus u centru Jerusalima poginulo je 19 ljudi, među kojima i bombaš-samoubica.
1996. - Jugoslovenske vlasti uhapsile su Radoslava Kremenovića i Dražena Erdemovića, koje je Haški sud osumnjičio za ratne zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995, i predale ih Međunarodnom sudu. Kremenović je, nakon istrage pušten u maju, jer sud nije dokazao njegovu krivicu, a Erdemović, prvi optuženi koji je priznao krivicu, osuđen je na pet godina zatvora.
1996. - Konzervativna Narodna partija Hosea Marije Asnara pobedila je na parlamentarnim izborim u Španiji, čime je okončana 13-godišnja vladavina socijalističkog premijera Felipea Gonsalesa.
1997. - Najmanje 125 ljudi je poginulo, a više od 450 ranjeno kada je putnički voz u pakistanskoj provinciji Penxab u punoj brzini izleteo iz šina.
2000. - Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu osudio je ratnog komandanta snaga bosanskih Hrvata generala Tihomira Blaškića na 45 godina zatvora, zbog zločina koje su hrvatske snage počinile nad Muslimanima u srednjoj Bosni 1992-94. Apelaciono veće tog suda 29. jula 2004. smanjilo je kaznu Blaškiću na 9 godina zatvora.
2002. - Građani Švajcarske izjasnili su se na referendumu da njihova država postane članica Ujedinjenih nacija.
2004. - Srbija je dobila manjinsku vladu na čelu sa premijerom Vojislavom Koštunicom, koji je lider Demokratske stranke Srbije (DSS). Vlada je izabrana uz podršku Socijalističke partije Srbije (SPS), a čine je DSS, G17 Plus i koalicija Srpski pokret obnove (SPO) i Nova Srbija (NS).
2010. Umro je Momčilo „Momo“ Kapor (Sarajevo, 8. april 1937 — Beograd, 3. mart 2010). Bio je srpski slikar, književnik, novinar, član Senata Republike Srpske i Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske.
Poslednja knjiga koju je Momo Kapor objavio 2006. godine.
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272 |
||