Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

Preporučujemo

Naučite Spring 5

Naučite Spring 5

Popust cena: 2200 rsd

Java 8 programiranje

Java 8 programiranje

Popust cena: 2370 rsd

Na današnji dan, 5. aprila Isidora Sekulić i Sol Belou

Iz istorije računarstva

Na današnji dan, 5. aprila 1911. godine, rođen je Cuthbert Hurd, pionir u oblasti računarstva. Hurd je bio matematičar koji je direktno angažovan od strane predsednika IBM-a, Thomasa Watsona starijeg, početkom 1949. godine, te je bio samo drugi zaposleni u IBM-u sa doktoratom u to vreme. Iako je generalno nepoznata javnosti, Hurd je tiho podstakao viši menadžment IBM-a da uđe u oblast računarstva, uverivši ih početkom 1950-ih da postoji tržište za naučne računare nakon što je putovanje po zemlji otkrilo skriveni potraživanje. U to vreme, IBM je ostvarivao velike profite od svog tradicionalnog poslovanja sa bušilicama za kartice, pa je promena bila teška za unutrašnje prihvatanje u IBM-u. Hurdov prvi veliki uspeh bio je prodaja 10 IBM-ovih 701 računara, njihove prve komercijalne naučne mašine, koja se iznajmljivala za 18.000 dolara mesečno.
 
Nedugo nakon toga, postao je menadžer IBM tima koji je izumio i razvio programski jezik FORTRAN pod vodstvom Johna Backusa.
 
Hurd je preminuo 22. maja 1996. godine u Portola Valleyju, Kalifornija.
-------------------

1242. - U bici na zaleđenom Čudskom jezeru, Rusi su pod komandom kneza Aleksandra Nevskog potukli nemačke i holandske ritere, sprečivši ih da okupiraju severozapadne oblasti Rusije.

1588. - Rođen je engleski filozof Tomas Hobs (Thomas Hobbes).Ideje o čoveku kao slobodnom pojedincu i državi kao veštačkoj tvorevini nastaloj na osnovu ugovora pojedinaca, izneo je u delima "Levijatan", "Osnovi prirodnog zakona i politike", "O telu", "O čoveku", "O građaninu", "O slobodi i nužnosti".

1724. - U Veneciji je rođen Đovani Đakopo Kazanova (Giovanni Jacopo Casanova). Tokom burnog života bio je učenik verske škole, sekretar kardinala, venecijanski pomorski oficir, opat, kockar, alhemičar, violinista, špijun, bibliotekar, a u istoriju je ušao kao neumorni ljubavnik.

1794. - Giljotiniran je francuski revolucionar Žorž Danton (Georges), vođa radikalne grupe montanjara, protivnika monarhije u francuskoj revoluciji. Protivio se revolucionarnom teroru, zbog čega je došao u sukob s vođom jakobinaca Robespjerom (Robespierre), koji ga je optužio za izdaju i poslao na giljotinu.

1818. - U bici kod Maipua čileanske i argentinske trupe su porazile špansku vojsku, čime je obezbeđena nezavisnost Čilea.

1841. - U niškom, leskovačkom, pirotskom i vranjskom kraju izbila je buna protiv Turaka, poznata kao "Milojeva i Srndakova buna", koju su predvodili Miloje Jovanović i Nikola Srndak. Posle borbi kod Prve Kutine i Gornjeg Matejevca, 23. aprila 1841, Turci su u krvi ugušili bunu, mnoga sela spalili, a Jovanovića pogubili.

1865. - Umro je srpski kompozitor, pijanista i horovođa Kornelije Stanković. Proučavao je i beležio do tada samo usmenom tradicijom sačuvano srpsko crkveno pojanje.

1881. - Velika Britanija je u Pretoriji zaključila mirovni ugovor sa Burima i priznala nezavisnost južnoafričke republike Transval.

1887. - Kralj Milan Obrenović naimenovao je prvih 16 članova Srpske kraljevske akademije koja je osnovana 1. novembra 1886. Prvi predsednik bio je Josif Pančić, a sekretar Jovan Žujović. Od 1888. akademici su sami birali stalne i dopisne članove.

1896. - Na olimpijskom stadionu u Atini otvorene su prve Olimpijske igre moderne epohe. Olimpijada je trajala 10 dana, učestvovala su 484 takmičara, samo muškarci. Žene se na olimpijadama takmiče od 1900. Od 1924. uvedene su i zimske olimpijske igre. Organizator igara i prvi predsednik Međunarodnog olimpijskog komiteta bio je Francuz Pjer de Kuberten (Pierre de Coubertin).

1902. - Na stadionu Ibroks Park u Glazgovu poginulo je 20, a povređeno najmanje 200 ljudi kada se srušila tribina tokom fudbalske utakmice između Škotske i Engleske.

1908. - Rođen je austrijski dirigent Herbert fon Karajan, jedan od najvećih dirigenata 20. veka. Bio je dirigent Berlinske filharmonije i Bečke državne opere.

1932. Bora Ćosić (Zagreb, 5. aprila 1932.) je srpski i hrvatski romanopisac, esejist i prevodilac. Bora Ćosić rodio se u Zagrebu 1932. godine od oca Luke i majke Desanke rođ. Mioković. Godine 1937. sa porodicom se seli u Beograd gde nastavlja školovanje i gde je završio Prvu mušku gimnaziju. Upisao je, 1950. godine, čistu filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu gde završava sve ispite, ali nije nikada diplomirao. Sarađivao je u brojnim listovima i književnim časopisima. Godine 1952. bio je urednikom lista Mlada kultura a od 1962. do 1963. godine sarađuje u književnom časopisu Danas. U ranoj mladosti prevodio je pesnike ruskog futurizma, Majakovskog i Khlebnikova, pisao je i filmske dijaloge a godine 1969. adaptirao je tekst za prvu postavku mjuzikla Kosa u Ateljeu 212. 1969. je dobio NINovu nagradu za roman Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji.

1945. - Predsednik privremene vlade Jugoslavije Josip Broz Tito potpisao je u Moskvi ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći i posleratnoj saradnji bivšeg SSSR-a i Jugoslavije.

1950. - Predrag Miki Manojlović (Beograd, 5. april 1950) je srpski glumac. Rođen je u porodici pozorišnih glumaca, njegova majka je glumica Zorka Manojlović. Posle završene Akademije nastupa u pozorištu. Karijeru na televiziji počinje u seriji Otpisani (1974). Igrao je u kultnoj seriji Grlom u jagode (1976) režisera Srđana Karanovića. Na filmu je sarađivao sa Emirom Kusturicom. Posle filma „Podzemlje“ (1995) počinje da snima i u inostranstvu. Neki od poznatijih filmova u kojima je igrao su: Crna mačka beli mačor, Podzemlje, Tuđa Amerika, Tango argentino, Mi nismo anđeli, Mi nismo anđeli 2 i Zavet. Za zasluge u oblasti pozorišta i filma u jugoistočnoj Evropi, 2011. je proglašen za počasnog doktora Evropske filmske akademije. Nagrada „Pavle Vuisić“ (2004), koja se dodeljuje glumcu za životno delo. Nagrada Milivoje Živanović (2012 u Požarevcu), za ulogu Milana u predstavi „Kumovi“ u režiji Dušana Kovačevića, a u izvođenju Zvezdara teatra iz Beograda. Dobričin prsten (2012)

1951. - Sud u Njujorku osudio je na smrt Džulijusa i Etel Rozenberg (Julius, Ethel Rosenberg) zbog navodne atomske špijunaže u korist bivšeg SSSR-a.

1955. - Britanski premijer Vinston Čerčil (Winston Churchill) podneo je ostavku, okončavši dugu političku karijeru koja je, uz uspone i padove, trajala od početka 20. veka. Na položaju premijera i lidera Konzervativne stranke nasledio ga je šef diplomatije Entoni Idn (Anthony Eden).

1958. - U Beogradu je umrla srpska književnica Isidora Sekulić, čije je delo imalo značajan uticaj na razvoj moderne srpske književne kritike i esejistike.

1971. - Proradio vulkan Etna u Italiji.

  • Zoin Mihailo: "2006. godine Etna je bila mirna, ali Zoe - nemirna."

1975. - U Tajpehu, glavnom gradu Tajvana, umro je kineski general i političar Čang Kaj Šek (Chang Kai-shek). Poražen od snaga Mao Cetunga, Čang se 1949. povukao sa ostatkom svojih trupa na Tajvan (Formozu), gde je proglasio Republiku Kinu kojom je vladao do smrti.

1989. - Poljska vlada je legalizovala opozicioni radnički sindikat "Solidarnost". Osnovana 1980. kao nezavisni sindikat, "Solidarnost" je ubrzo prerasla u masovni društveno-politički pokret sa oko 10 miliona sledbenika.

1992. - Građani Sarajeva, u želji da spreče dalje nacionalne sukobe, opkolili su zgradu Skupštine BiH, zahtevajući da se obrazuje vlada nacionalnog spasa. Na njih su pucali snajperisti iz obližnjih solitera. Poginulo je osam, a povređeno 50 demonstranata.

1994. - Napustio nas je Kurt Donald Kobejn (engl. Kurt Donald Cobain; Aberdin, 20. februar 1967 — Sijetl, 5. april 1994) je bio frontmen, tekstopisac i gitarista grandž grupe iz Sijetla, pod imenom Nirvana. Bio je ne samo frontmen grupe, već i njen vođa i duhovno središte. Sa uspehom benda, Kobejn je i sam stekao ogromnu slavu koju je teško prihvatao, jer je imao teškoća da se navikne na sve što ona nosi.

1997. - Umro je američki pisac Alen Ginzberg (Allen Ginsberg). Njegova zbirka poezije "Urlik i druge pesme" (1956) smatra se najznačajnijim delom bitničkog pokreta pedesetih godina 20. veka.

1999. Ivan Hetrih (hrv. Ivan Hetrich; Vinkovci, 25. oktobar 1921 — Stubičke Toplice, 5. april 1999) je bio jugoslovenski i hrvatski filmski, pozorišni i TV reditelj. Diplomirao je režiju na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Od 1946. bio je spiker, izvestilac, adaptirao romane i pripovetke, te režirao oko 80 drama na Radio Zagrebu. Od 1956. radio na Televiziji Zagreb kao spiker, izvestilac, voditelj (npr. filmska emisija Ekran na ekranu i 3, 2, 1… kreni, te kvizovi Kviskoteka i Brojke i Slova) i reditelj oko 80 TV drama i dve TV serije (Kuda idu divlje svinje i Kapelski kresovi su među najpoznatijim ikad snimljenim TV serijama na Televiziji Zagreb). Režirao je i oko 20 pozorišnih komada u zagrebačkom i subotičkom pozorištu. Pet godina je bio dramaturg u Zora filmu, spiker u oko 100 dokumentarnih filmova, režirao srednjemetražni film za decu Veliko putovanje (1958) i više kratkometražnih filmova.

  • Zoin Mihailo: "Kuda idu divlje svinje? Tamo gde je sigurno i gde nema ljudi."

1999. - U vazdušnim udarima NATO-a na SR Jugoslaviju pogođen je centar Aleksinca. Poginulo je 17 civila.

1999. - Libija je predala škotskom pravosuđu dvojicu svojih državljana optuženih za rušenje putničkog aviona u 1988. iznad Lokberija (Škotska) kada je poginulo 270 putnika. UN su suspendovale sankcije protiv Libije uvedene 15. aprila 1992. godine. 

2005. - Umro je Sol Belou (Saul Bellow) dobitnik Nobelove nagrade za književnost i jedan od najznačajnijih američkih pisaca posle Drugog svetskog rata.Dobio je Pulicerovu nagradu za roman „Humboltov dar“ 1975. godine.  „Za razumevanje ljudske prirode i za suptilne analize savremene kulture koje prožimaju njegovo celokupno delo“, Sol Belou je 1976. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost.

2010. - Isidora Sekulić na bilbordu:

2013. Iz štampe je izašla knjiga Autodesk Inventor 2013.

Autodesk Inventor 2013, vodeći program u proizvodnom dizajnu. VIŠE O KNJIZI.

2014. Novak Đoković ljubi svoj 51. trofej osvojen. Majami 5. put.

2018. Iz štampe je izašla naša 501. knjiga

VIŠE O KNJIZI I KORPA ZA NARUČIVANJE.

IZVOR.

 

         
Twitter Facebook Linkedin Pinterest Email
         

Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Ostavite komentar Ostavite komentar

 

 

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272