Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

Preporučujemo

Camera RAW studijske tehnike KOLORNA KNJIGA

Camera RAW studijske tehnike KOLORNA KNJIGA

Popust cena: 1200 rsd

Photoshop CC 2017 knjiga za digitalne fotografe

Photoshop CC 2017 knjiga za digitalne fotografe

Popust cena: 1200 rsd

Digitalna fotografija - Brzina zatvarača i čemu služi

Fotografija: Hughes500

Brzina zatvarača je dužina vremena tokom kojeg je zatvarač fotoaparata otvoren.
U filmskoj fotografiji to je dužina vremena tokom kojeg je film izložen sceni koju fotografišete, a u digitalnoj fotografiji to je dužina vremena tokom kojeg je senzor fototaparata izložen svetlu iz scene koju snimate.

U nastavku teksta probaću da ovu temu razbijem na manje elemente koji će pomoći vlasnicima digitalnih fotoaparata da shvate šta se tačno podrazumeva pod brzinom zatvarača:

Fotografija: konaboy

  • Brzina zatvarača se meri u sekundama - ili u najvećem broju slučajeva u delićima sekundi. Što je veći broj tim je veća brzina zatvarača. Na primer 1/1000 je mnogo brže od 1/30.
    - U većini slučajeva koristićete brzine zatvarača od 1/60 sekunde ili brže. Osnovni razlog za to je što je na manjim brzinama zatvarača veoma teško toliko mirno držati fotoaparat da slika ne ispadne mutna usled pomeranja fotoaparata. Na manjim brzinama zatvarača senzor ima dovoljno vremena da registruje pomeranje fotoaparata što će za rezultat dati mutne fotografije.
  • Ako koristite male brzine zatvarača (sve ispod 1/60) moraćete da koristite stativ ili neku drugu vrstu stabilizacije slike. Sve više fotoaparata dolazi sa ugrađenim rešenjima za stabilizaciju slike.
  • Brzine zatvarača na vašem fotoaparatu će se obično (otprilike) duplirati sa svakim podešavanjem. To znači da ćete obično imati sledeća podešavanja za brzinu zatvarača - 1/500, 1/250, 1/125, 1/60, 1/30, 1/15, 1/8 i tako dalje. Ovo dupliranje je praktično ako imate na umu da i blenda duplira količinu svetla koje pada na senzor sa svakim svojim podešavanjem - što znači da povećanje brzine zatvarača za jedan stop i smanjenje vrednosti blende za jedan stop treba da vam da iste nivoe ekspozicije.
  • Neki fotoaparati vam daju mogućnost da podesite fotoaparat na veoma male brzine zatvarača koje se mere u sekundama a ne u delovima sekunde (na primer, 1 sekunda, deset sekundi, trideset sekundi, i tako dalje. Ova podešavanje se koriste u scenama sa izuzetno malo svetla, gde vam je cilj da dobijete neke specijalne efekte. Neki fotoaparati vam daju mogućnost da fotografišete i u B (ili Bulb) režimu rada. Bulb režim rada vam omogućuje da držite zatvarač otvorenim sve dok ga držite pritisnutim.
  • Kada birate odgovarajuću brzinu zatvarača uvek treba da se zapitate da li se nešto pomera u sceni i kako želite da uhvatite taj pokret. Ako u vašoj sceni ima pokreta, onda vi imate mogućnost da ga zamrznete (tako da bude nepokretan) ili da namerno dozvolite da objekat u pokretu bude zamućen (dajući mu osećaj pokreta).
  • Da biste zamrzli pokret u slici (kao kod surfera na gornjoj slici) treba da izaberete velike brzine zatvarača a da bi pokret bio zamućen treba da izaberete male brzine zatvarača. Koju ćete tačno brzinu zatvarača izabrati zavisi od brzine subjekta u sceni i toga koliko želite da on bude zamućen.


Fotografija: flamed

  • Pokret nije uvek loš- Mnogi fotografi amateri koriste samo velike brzine zatvarača a mnogi ne razumeju zašto bi bilo ko hteo da koristi male brzine zatvarača. Ponekad je pokret dobar. Na primer, kada fotografišete vodopad i želite da prikažete koliko brzo teče voda, ili kada fotografišete trkačka kola i želite da dočarate osećaj brzine, ili kada fotografišete zvezdano nebo i hoćete da prikažete kako se zvezde pomeraju po nebu, i tako dalje. U svim navedenim situacijama biranje male brzine zatvarača predstavlja pravo rešenje. Međutim, u svim opisanim situacijama morate da koristite stativ da pomeranje fotoaparata ne bi upropastilo snimak.
  • Fokalna dužina i brzina zatvarača - Još jedna stvar o kojoj treba da vodite računa kada birate brzinu zatvarača je fokalna dužina objektiva koji koristite. Veće fokalne dužine su osetljivije na pomeranje fotoaparata, što znači da ćete morati koristiti veće brzine zatvarača (osim ako imate ugrađenu stabilizaciju slike u vašem fotoaparatu. Osnovno pravilo kojeg treba da se držite u situaciji bez stabilizacije je da birate brzinu zatvarača u kojoj je drugi broj veći od fokalne dužine objektiva. Na primer, ako imate objektiv od 50 mm, 1/60 je najverovatnije odgovarajuća bezina zatvarača. ali ako imate objektiv od 200mm verovatno ćete trebati da upotrebite brzinu zatvarača od 1/250.
  • Spajanje u celinu - Ne smete da razmišljate o brzini zatvarača odvojeno od ostala dva elementa koja su bitna za ekspoziciju (blenda i ISO). Dok menjate brzinu zatvarača moraćete da menjate jedan ili oba navedena elementa da biste kompenzovali promenu brzine zatvarača.
    Na primer, ako povećate brzinu zatvarača za jedan stop (na primer sa 1/125th na 1/250) vi u stvari smanjujete količinu svetla koja pada na senzor za pola. Da biste to kompenzovali najverovatnije ćete morati da povećate blendu za jedan stop (na primer sa f16 na f11). Druga alternativa je da izaberete veće ISO podešavanje (na primer sa ISO 100 na ISO 400).

 

         
Twitter Facebook Linkedin Pinterest Email
         

Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Ostavite komentar Ostavite komentar

 

 

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272