Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

Preporučujemo

Mesta na Internetu koja obavezno morate da posetite

Mesta na Internetu koja obavezno morate da posetite

Popust cena: 440 rsd

Ajax - trikovi

Ajax - trikovi

Popust cena: 1590 rsd

Dopustite Googleu da radi!

Googleov knjiški rat sa vlasnicima autorskih prava je kulminirao sudskom tužbom koju su uložili Writers Giuld of America. Sud bi trebalo da iskoristi ovu priliku i ublaži nepotrebne restrikcije koje ograničavaju inovacije bez jasne koristi za javnost ili vlasnike autorskih prava.

U ovoj tužbi je Google optužen za nelegalno umnožavanje zaštićenog materijala u komercijalne svrhe, bez prethodnog dobijanja dozvole od vlasnika autorskih prava.

Tužba je sudstvu ponudila šansu da preispita do sada važeća pravila zakona o autorskim pravima, koja su pod sve većim pritiskom zahvaljujući digitalnoj tehnologiji. Sud može ili da izmeni zakon o autorskim pravima na bolje, ili da nastavi sa ustaljenom praksom i tako spreči inovacije od kojih bi, kroz spašavanje knjiga od zaborava, imali koristi na hiljade pisaca i milioni čitalaca.

Google je započeo saradnju sa univerzitetima Stanford, Harvard, Oxford i univerzitetom u Michiganu, kao i javnom bibliotekom u New Yorku, na digitalizaciji glavnih delova njihovih kolekcija i stavio ih je u bazu podataka kojoj se može pristupiti preko Interneta. Google za ovu akciju nije tražio dozvolu od vlasnika autorskih prava, ali je ponudio svakome ko to želi da se povuče iz programa.

Kompanija Google je pristala da se strogo ograniči koliki deo knjige će se prikazati čitaocima, što bi ih oslobodilo obaveze traženja dozvole od vlasnika autorskih prava. Međutim, Google je bez dozvole kopirao čitave knjige i stavio ih u bazu podataka, a planira i da zaradi novac prodavanjem reklama. To je kombinacija koja je Google dovela u nevolju.

Sud je ranije bio razočaravujuće strog kada se radilo o slučajevima komercijalne upotrebe kopija bez dozvole, čak i u slučajevima kada su kompanije uložile izuzetan napor da se sačuvaju prava vlasnika. Na primer, 2000. godine je MP3.com proglašen krivim za neopštovanje autorskih prava Universal Music Group na svom servisu My.MP3.com. Ovaj servis je dopuštao vlasnicima CD-a da svojoj muzici pristupaju online kako bi izbegli troškove i nevolje da sami čuvaju svoje fajlove. Ovaj servis je kopirao materijal bez dozvole vlasnika autorskih prava, ali je od svakog svog klijenta tražio dokaz o vlasništvu da bi mogli da pristupe traženom materijalu.

Google bi takođe mogao da bude optužen po istom osnovu zato što su kopirali knjige bez dozvole, bez obzira što bi se pridržavao zakona o autorskim pravima kada bi stvarno započela upotreba ovih informacija.

Verujemo da bi to bila greška.

Postoji suštinska razlika između kopiranja analognog materijala u digitalni format u svrhu piraterije, i kopiranja istog materijala da bi se napravio servis koji će se povinovati zakonu o autorskim pravima kada ti podaci postanu dostupni javnosti. Šta će se desiti pre toga ne treba da interesuje vlasnike autorskih prava sve dok se zakon poštuje na kraju, to jest kada podaci zaista postanu dostupni javnosti.     

Ako sud odbije da prepozna ovu razliku, onda bi ovim pitanjem trebalo da se pozabavi Kongres.

 

         
Twitter Facebook Linkedin Pinterest Email
         

Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Ostavite komentar Ostavite komentar

 

 

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272