Istraživanje je pokazalo da je prosečan ispitanik aktivan korisnik
interneta starosti između 18 i 39 godina (75.7%), od kojih je 27%
studenata, a ostali su uglavnom zaposleni prosečnih mesečnih primanja do
35.000 dinara. Velika većina, čak 88% živi u gradskoj sredini.
Prosečan ispitanik ove ankete na internetu provodi više od tri sata dnevno čak 74.4%, jednako sa posla kao i od kuće. Internet uglavnom koriste za praćenje aktuelnih vesti (63%), informisanje po raznim pitanjima i obrazovanja.
Veliki broj ispitanika dosta vremena provodi na društvenim mrežama, ali
je interesantno da od toga mali broj igra popularne internet igrice -
čak 47% ispitanih nikad nije igralo neku od tih igara.
U oblasti e-uprave i komunikacije sa političarima, rezultati su pokazali
da građani ove stvari vide bitno drugačije od političara. Čak 80% ispitanih smatra jako značajnim komunikaciju i razmenu informacija sa državnim institucijama preko interneta,
isti procenat ispitanih žele da sve poslove koje imaju sa državom mogu
završiti preko interneta, 68% takođe smatra jednako bitnim da se preko
interneta vrši objavljivanje informacija od javnog značaja u svrhu
kontrole rada institucija.
Građani visoko vrednuju usluge e-uprave koje postoje, pa čak više od 70% usluga koje koriste ocenjuju najvišom ocenom.
Međutim, na pitanje da navedu državne institucije za koje znaju da
građanima pružaju usluge preko interneta, ispitanici su najviše navodili
opštine (zbirno svega 9% ispitanih). Prepoznate su opština Savski Venac
za čije usluge e-uprave zna 2.7% ispitanih, za kojom sledi opština
Zvezdara sa 2.2% . Pored opština, prepoznati su MUP Srbije sa 7.3% , pa
Agencija za privredne registre sa 6.3%.
Iz ove ankete jasno proizilazi da smo uprkos jasnoj potrebi i svesti
građana u korišćenju e uprave daleko od zemalja čiji bismo nivo želeli
da dostignemo kao i zaključak da će građani iskoristiti sve mogućnosti
e-uprave koje im se ponude.
Iako 82% ispitanika smatra da razvoj brzog interneta mora biti
jedan od prioriteta Vlade Srbije veliki problem leži u tome što
ispitanici nemaju poverenja u to da je političarima u Srbiji to bitno. Čak 80 % ispitanih misli da se ovim pitanjem ne bavi ni jedna politička partija.
Kao kontrolno pitanje u anketi je ostavljena mogućnost ispitanicima da
se izjasne, da li bi u slučaju da postoji neka nova politička opcija
koja je nazvana “Internet pokret”, a koja bi se zalagala za informatičku
modernizaciju Srbije, i to pre svega u četri segmenta; reformi i
smanjenju državne uprave, razvoju e-uprave, razvoju i omogućavanju
e-biznisa, i pravljenju širokopojasne mreže i dostupnosti interneta
velike brzine svakome u Srbiji. Čak73.3 % ispitanika se izjasnilo da bi glasali za takvu političku opciju. Zanimljivo je da se prošle godine na isto pitanje samo 33.9% ispitanika izjasnilo pozitivno.
Što se e-biznisa tiče, kad uporedimo rezultat ankete od prošle i ove
godine vidimo rast od skoro 6% u broju korisnika Interneta koji kupuju,
prodaju ili na drugi način elektronski posluju. Ono što čini poseban
problem jeste što tih 64% korisnika interneta i dalje nema mogućnost korišćenja svetskih servisa za posredovanje u plaćanju poput Pajpala.
Iz cele ankete jasno se da zaključiti da građani naše države svakako
imaju potencijal, jer su očigledno funkcionalno obrazovani, sposobni i
raspoloženi da rade i posluju sa svetom. U proteklom periodu stvorena je
osnova za ePoslovanje, što je rezultiralo skokom za 30 mesta na rang
listi UN-a, ali sigurno je neophodno da se u narednom periodu ovoj
oblasti posveti još veća pažnja, budući da sve zemlje u svetu intenzivno
rade na unapređenju digitalne infrastrukture, usluga i obrazovanja.
(Economy.rs, 1. jun 2012.)
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272 |
||