Izložba knjiga umetničkog poveza

Datum: 2011-09-19

Pregleda(30 dana/ukupno): 20 / 366

U Galeriji Radio-televizije Srbije je otvorena neobična izložba - umetničkih poveza knjiga velemajstora knjigovezačkog umeća, inače saobraćajnog inženjera Aleksandra Đeklića.

Prilika da pravi sladokusci - bibliofili mogu da uživaju u lepoti knjige kao umetničkog predmeta, a ne samo zbog njenog sadržaja, zasluga je dvojice ljudi, direktora Saveta RTS za likovno stvaralaštvo Nikole Mirkova koji je prepoznao umetničku vrednost onoga što stvara Đeklić i akademika, pisca, erudite, velikog estete Ljube Simovića.

Simović se prihvatio zadatka da otvori ovu izložbu biranim rečima i da svojim ugledom privuče pažnju onih kojima je umetnikovo ime do sada bilo nepoznato.

Obojica su, Mirkov u katalogu i Simović pred gostima, izrekli odu knjizi ali i onima poput Đeklića, koji "knjigu vidi kao umetnički oblikovani predmet, kao autonomno likovno delo, kao sliku, kao sliku koja se može i čitati".

U esejistički pisanom tekstu naslovljenom "Knjiga u punom sjaju", Simović je konstatovao da je Đeklić izneo pred javnost "knjige koje je, raskupusane, pocepane i odbačene, krpio, lepio, prošivao i vraćao u život, i na kraju odenuo u raskošne poveze, od kojih se neki mogu svrstati među izuzetna dela knjigovezačke umetnosti.

Stavljajući izložbu u kontekst našeg doba, on se pozabavio sudbinom knjige kao pouzdanog mesta da se sačuvaju dostignuća ljudskog uma i imaginacije i u dobu vrtoglavog razvoja novih tehnologija koje isto tako brzo i zastarevaju a ono što je sačuvano u štampanoj formi preživljava vekove.

Simović umetnika, kakav je Đeklić označava ne samo kao spasioca koji oživljava knjige i to iz svih oblasti već ih on "obeležava znakom kojim su nagovešteni i sažeti njihov duh i sadržaj".

Đeklić (46 se skoro dve decenije bavi umetničkim povezom knjiga, radi klasične i moderene poveze, dizajnira korice i restaurora stare. Objavio je niz naučnih radova iz oblasti istorije poveza sa posebnim naglaskom na one koji su nastali u pravoslavnim zemljama pod uticajem Vizantije.

Kao član ULUPUDS-a tokom 2008. godine imao je tri samostalne izložbe, a izlagao je na grupnim izložbama kao što su bijenala minijature u Gornjem Milanovcu i na redovnim izložbama ULUPUDS-a.

Đekliću je pripalo i najveće srpsko prizanje za umeće knjigovezanja, nagrada koja nosi ime prvog srpskog štampara "Gligorija Vozarovića". IZVOR