Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

Preporučujemo

PC I GADŽETI - Vodič za rešavanje problema i nadogradnju

PC I GADŽETI - Vodič za rešavanje problema i nadogradnju

Popust cena: 2280 rsd

Kompjuter po mojoj meri II izdanje

Kompjuter po mojoj meri II izdanje

Popust cena: 440 rsd

Kratak istorijat nastanka i razvoja miša

Miš, periferni uređaj računara koji vam sigurno neće spasiti život ali će vam mnogo olakšava rad na računaru je evoluirao tokom godina, baš kao i njegov biološki parnjak, i adaptirao se (u stvari ljudi su ga adaptirali) na nove uslove okruženja.

Ime miš, izmišljeno u Stanford Research Institute, potiče od sličnosti ranih modela sa istoimenim glodarom i ostalo je nepromenjeno u većini jezika što je samo još jedan dokaz globalizacije informacija.

Douglas Engelbart sa Stanford Research Institute-a je izumeo miš 1964. godine nakon ekstenzivnog testiranja njegove upotrebljivosti. Razvijeno je još nekoliko eksperimentalnih uređaja za pokazivanje za Engelbart-ov oN-Line System (NLS) koji su eksploatisali pomeranja različitih delova tela – na primer, uređaji su kačeni na glavu,  bradu ili nos – ali je miš ubedljivo pobedio zbog svoje jednostavnosti i prikladnosti.

Prvi miš je bio  kabast uređaj sa dva točkića koji su stajali pod pravim uglom u odnosu jedan prema drugom: rotiranje svakog od točkića prevodilo se u pomeranje duž jedne od osa. Engelbart je dobio patent US3541541, 17. novembra 1970. godine za "X-Y indikator pozicije za sistem za prikazivanje ". U to vreme, Engelbart je ima ideju da će korisnici stalno držati miš u jednoj ruci i kucati sa drugom rukom na tastaturi.

Danas prečasnom mišu sa točkićima preti izumiranje. Sada je omiljeni uređaj za pokazivanje i kliktanje optički miš.

1999. godine Agilent Technologies je predstavio optički miš; tehnologiju upotrebe minijaturne kamere koja snima hiljade slika u sekundi da bi odredila poziciju i brzinu.

Optički miš koristi veoma malu diodu za emitovanje svetla koju ljudi radije zovu LED i koja je crvene boje. Ova LED lampica odbija svetlo od podmetača miša ili površine stola na CMOS (Complimentary Metal Oxide Semiconductor).

Prvo LED proizvodi crveno svetlo koje se emituje na površinu. Svetlo se reflektuje od površine nazad na CMOS senzor. CMOS senzor šalje svaku sliku koja je reflektovana nazad na DSP (Digital Signal Processor) na analizu.

Pomoću hiljade slika koje CMOS šalje DSP-u na analizu, DSP je u mogućnosti da detektuje i šare i slike i može da odredi da li je miš pomeren, na koju udaljenost je pomeren i pri kojoj je brzini pomeren. U mogućnosti je da odredi koordinate koje se zatim šalju računaru na koji je prikačen miš.

U ovoj tački računar je primio koordinate i prikazao je pomeranje miša, obično pomoću njegovog kursora na ekranu računara. Računar je ažurirao koordinate miša više od stotine puta u sekundi; zbog toga je pomeranje toliko brzo, a kretanje kursora miša na ekranu je veoma glatko.

Postoje mnoge prednosti u upotrebi optičkog miša nasuprot njegovim prethodnicima. Pre svega nema delova koji se pomeraju. Pošto optički miš koristi LED umesto male gumene loptice, nema načina da se LED zaglavi ili da se uprlja. To vodi do velike pouzdanosti. Mnogi ljudi se žale da stalno moraju da održavaju ili popravljaju miš. Optički miš obično godinama radi dobro bez ikakvih kvarova.

U slučaju kvara miša, najbolji način da ga popravite je… pa da ga bacite pošto je cena optičkih miševa danas veoma niska.

 

         
Twitter Facebook Linkedin Pinterest Email
         

Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Ostavite komentar Ostavite komentar

 

 

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272