1867. godine Lucien B. Smit patentirao je bodljikavu žicu. Vilijam Hant je patentirao sličan proizvod te godine a Mihael Keli je to uradio sledeće godine. Usledila je bitka sa patentima ali niko od njih je nije dobio.
Tadašnja bodljikava žica bila je lošeg kvaliteta, krta i meka, tako da se stoka češala o ogradu a ograda je pucala ili se olabavila.
Džozef Gliden je dobio ideju da napravi kvalitetniju bodljikavu žicu kada je na jednom seoskom sajmu video izum Henrija Rouza – žicu na kojoj su visili oštri ekseri. Rešio da proba da napravi žičanu ogradu na na kojoj će bodlje biti direktno na žici. Zavrnuo je žicu na određen način i napravio petlju sa oštrim krajevima (bodljama).
Gliden je patentirao svoju verziju bodljikava žice 1874. a potom prodao polovinu prava svog patenta trgovcu Isaku Elvudu za 256 dolara (4.500 dolara danas). Zajedno su osnovali Barb Fence kompaniju, i počeli da prave i prodaju bodljikavu žicu.
Uskoro je bilo 570 različitih patenata bodljikave žice. Rat sa patentima se nastavio, ali je posle tri godine „bitke” Gliden je pobedio.
Kada je umro 1906. godine bio je jedan od najbogatijih ljudi Amerike.
Ceo tekst
http://www.wired.com/science/discoveries/news/2008/06/dayintech_0625
Pripremio: Milenko Kusurović
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272 |
||