Ruđer Josip Bošković (18. maj 1711 – 13. februar 1787) je najveći matematičar i astronom Dubrovnika, jedan od najznačajnijih naučnika svoga vremena, uvršćen među 100 najznamenitijih Srba svih vremena. Bio je profesor univerziteta, osnivač Milanske opservatorije i direktor Optičkog instituta Francuske mornarice.
Bio je univerzalan stvaralac: filozof, matematičar, astronom, fizičar, inženjer, pedagog, geolog, arhitekta, arheolog, konstruktor, optičar, diplomata, putopisac, profesor, isusovac, najbolji pesnik na latinskom jeziku osamnaestog veka i prevodilac-poliglota.
Rođen je 18. maja 1711. godine kao sedmo dete trgovca Nikole Boškovića (Srbina iz Orahova Dola kod Trebinja u Hercegovini) i majke Pavle (italijanskog porekla, iz porodice Bara Betere, poznatog dubrovačkog pesnika). Ceo radni vek proveo je u tuđini, gde je stekao i svetsku slavu, a samo jednom svratio u svoj zavičajni Dubrovnik, 1747. godine.
1781. - Umro je Tupak Amaru II, peruanski revolucionar.
1799. - Umro je Pjer Bomarše, francuski dramski pisac.
1800. - Umro je Aleksandar Suvorov, ruski vojskovođa i strateg.
1803. - Britanija objavila rat Francuskoj zbog Napoleonovog uplitanja u unutrašnje stvari u Italiji i Švajcarskoj.
1804. - Napoleon Bonaparta proglašen za cara Francuske. U decembru krunisan kao Napoleon I.
1810. - Rođen je Johan Piter Hazenklever, nemački slikar. (†1853.)
1836. - Rođen je Vilhelm Štajnic, austrijski šahovski velemajstor. Prvi zvaničan svetski šampion. (†1900)
1868. - Rođen je Nikolaj II Aleksandrovič Romanov, ruski car.
1872. - Rođen je Bertrand Rasel, britanski filozof i matematičar. (†1970).
1883. - Rođen je Valter Adolf Gropijus, nemački arhitekta.
1897. - Rođen je Frenk Kapra, filmski reditelj.
1911. - Umro je Gustav Maler, austrijski kompozitor i dirigent.
1912. - Rođen je Peri Komo, američki pevač.
1919. - Rođena je Margot Fontejn, britanska primabalerina.
1920. - Rođen je Karol Vojtila, 1978. postao papa Jovan Pavle II. (†2005).
1932. - Rođen je Jovan Janićijević Burduš, srpski glumac (†1992).
1934. - Rođen je Nikola Simić, srpski glumac.
1944. - U Sovjetskom Savezu počelo proterivanje više od 200.000 Tatara sa Krima pod optužbom da su sarađivali s Nemcima.
1954. - Na snagu stupila Evropska konvencija o ljudskim pravima.
1955. - Rođen je Čau Jun-Fat, kineski glumac.
1973. - Umrla je Dženet Renkin, američka političarka.
1974. - Indija izvršila prvu nuklearnu probu u pustinji u Radžastanu i postala šesta zemlja koja je izvela nuklearnu eksploziju.
1981. - Umro je Vilijam Sarojan, američki književnik. (*1908.)
1987. - Rođena je Luisana Lopilato, argentinska glumica, model i pevačica.
1988. - Počelo povlačenje sovjetskih vojnika iz Avganistana.
1992. - Komesarijat Ujednijenih nacija za izbeglice saopštio da je iz SFRJ zbog rata izbeglo 1,3 miliona ljudi, što je stvorilo najveću izbegličku krizu u Evropi od Drugog svetskog rata.
1995. - Umro je Aleksandar Godunov, ruski baletski igrač.
1996. - Pod pritiskom međunarodne zajednice ratni lider bosanskih Srba Radovan Karadžić povukao se sa mesta predsednika Republike Srpske. Dužnost predsednika preuzela potpredsednica Biljana Plavšić. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu u novembru 1995. optužio Karadžića za ratne zločine i genocid.
1996. - Romano Prodi postao premijer 55. saziva Vlade Italije od Drugog svetskog rata.
1998. - Vlada SAD podnela veliku tužbu protiv korporacije "Majkrosoft", najjače softverske kompanije na svetu, zbog monopola.
1999. - Vlada u Sijera Leoneu i pobunjenici dogovorili prekid vatre, okončane sedmogodišnje borbe.
2000. - Savet bezbednosti UN jednoglasno usvojio embargo na oružje protiv Etiopije i Eritreje, kao posledicu ponovnog zahuktavanja njihovog dvogodišnjeg pograničnog rata.
2014. — Dobrica Ćosić, srpski književnik, član SANU, prvi predsednik SR Jugoslavije. Dobrosav Dobrica Ćosić (Velika Drenova, 29. decembar 1921 — Beograd, 18. maj 2014) bio je srpski pisac, romansijer i esejista, politički i nacionalni teoretičar i redovni član SANU. Bio je prvi predsednik Savezne Republike Jugoslavije od 1992. do 1993. godine. Ranije je bio narodni poslanik u skupštinama NR Srbije i SFRJ od 1945. do 1957. godine. Ćosić je ponekad nazivan „ocem nacije“.
Dobrica Ćosić se otvoreno zalagao za podelu Kosova i Metohije još devedesetih godina.[5] Ćosić se u svojoj knjizi „Kosovo“ (2004) bavi ovom temom. Ovaj predlog je podržao i Noam Čomski u maju 2006. godine. [6] Povodom Ćosićevog 80. rođendana čestitke su mu uputili premijer Srbije Zoran Đinđić (nazvavši ga pritom „Srpskim Tomasom Manom“) i predsednik Savezne Republike Jugoslavije Vojislav Koštunica. Predsednik Srbije Boris Tadić je decembra 2005. izjavio da se često konsultuje sa Dobricom. Slobodan Milošević je na suđenju u Hagu nazvao Ćosića „najvećim srpskim živim piscem“.
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272 |
||