Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

Na današnji dan 25. septembra

1345. - Nakon tri godine bezuspešnih pokušaja, srpski car Dušan osvojio je Ser, čime je došao u posed puteva koji su vodili u Trakiju i ka poluostrvu Halkidiki, gde se nalazi Sveta Gora.

1493. - Kristofor Kolumbo (Cristoforo Colombo) isplovio je iz luke Kadiz na drugo putovanje u Novi svet, koji je otkrio 1492. Sve koji se i danas otkriva. 

KNJIGA: Luis Arans Markes: Kristifor Kolumbo

Postoje ličnosti koje izazivaju polemiku sve dok im se ime pamti. Detaljnije

 

KNJIGA: Mina Lejsi: Kristifor Kolumbo

Godine 1492. Kristifor Kolumbo je zaplovio preko Atlantskog okeana na putovanje u nepoznato. Tražio je brži put do Indije. A umesto toga je otkrio čitav novi svet... Poručite

KNJIGA

Fiona Mekdonald: Ne bi ti se svidelo da ploviš sa Kristiforom Kolumbom

Ova knjiga će vas povesti u prošlost, na plovidu sa Kristiforom Kolumbom. Čitajući knjigu moći ćete da saznate sa kakvim se nedaćama i problemima borio Kolumbo sa svojom posadom na putu ka tada novom, nepoznatom kontinentu. Iako naslov kaže drugačije, sigurni smo da će vam se ova avantura dopasti. Poručite

 

1513. - Španski istraživač Vasko Nunjes de Balboa (Vasco, Nunez) prešao je Panamski zemljouz i postao prvi Evropljanin koji je video Tihi okean.

1555. - Sklopljen je Augsburški verski mir između nemačkog kralja Ferdinanda I i luteranskih knezova kojim su izjednačena prava luterana (protestanata) i rimokatolika. Usvojen je zakon o slobodi veroispovesti po principu "Cuius regio, illius religio" (čija je zemlja, onoga je i vera).

1744. - Rođen je pruski kralj Fridrih Vilhelm II (Friedrich Wilhelm), koji je tokom vladavine (1786-97) ratovao protiv Francuske Republike (1792-95), a u drugoj i trećoj podeli Poljske (1793, 1795) anektirao je velike delove poljske države.

1823. - Srpskom piscu i jezičkom reformatoru Vuku Stefanoviću Karadžiću dodeljen je počasni doktorat Univerziteta u Jeni.

1849. - Umro je austrijski violinist, dirigent i kompozitor Johan Štraus Stariji (Johann Strauss), koji je bečkom valceru dao klasični oblik i učinio ga popularnim širom Evrope. Komponovao je više od 150 valcera (najpoznatiji "Zvuci Rajne"), kadrile, marševe ("Radetzky-marš") i polke.

1866. - Rođen je američki biolog i genetičar Tomas Hant Morgan (Thomas Hunt), osnivač genetike, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1933. za otkriće funkcije hromozoma u prenošenju naslednih svojstava.

1896. - Rođen je italijanski državnik Alesandro Pertini, predsednik Italije (1978-1985), najpopularniji italijanski političar posle Drugog svetskog rata. Član Socijalističke partije Italije postao je 1918, niz godina proveo je u fašističkim zatvorima, u Drugom svetskom ratu učestvovao u pokretu otpora, a potom bio poslanik i senator.

1897. - Rođen je srpski pisac Aleksandar Vučo, jedan od osnivača nadrealističkog pokreta u Srbiji između dva svetska rata, tvorac moderne poezije za decu. Njegova poema "Podvizi družine 'Pet petlića'" smatra se najznačjanijim delom srpske dečije poezije posle Jovana Jovanovića Zmaja. Pisao je i filmske scenarije i bavio se filmskom kritikom.

1897. - Rođen je američki pisac Vilijam Fokner, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1949, koji je bio zaokupljjen problemima zla. 

KNJIGA

Vilijam Fokner: Avesalome, Avesalome!

 

Sluzeci se analogijom starozavetnog odnosa izmedu Avesaloma i njegovog oca kralja Davida, Fokner u ovom romanu ukazuje na problem rasnih predrasuda svojstvenih americkom Jugu. Ljudska drama je iskazana kroz pricu o mladicu Carlsu Bonu, koga i otac i sin odbacuju, jer nije bio "ciste bele krvi". Detaljnije

KNJIGA: Vilijam Fokner: Svetlost u avgustu

Vilijam Fokner je, po mnogim mišljenjima, najveći američki romanopisac i jedan od najvećih svetskih prozaista uopšte. Njegovo delo karakterišu raskošna invencija, vatromet tehničke virtuoznosti, dominantna tragična i tragično-ironična vizija života u kojoj vlada sudbina, usud (kob, fatum), no ublažena i oživljena čestim burlesknim i drastično komičnim scenama. Detaljnije

 

1906. - Rođen je ruski kompozitor Dmitrij Šostakovič, koji je prvi među muzičkim umetnicima sovjetske Rusije stekao međunarodnu slavu. U svom delu je uspešno spojio rusku tradiciju i modernu zapadnoevropsku muziku i razvio vlastiti muzički izraz. Napisao je monumentalnu "Petu simfoniju", a u najtežim danima blokade Lenjingrada u Drugom svetskom ratu "Sedmu (Lenjingradsku) simfoniju".

1932. - Španska pokrajina Katalonija dobila je autonomiju - pravo na zastavu, lokalnu skupštinu i jezik. Autonomija je ukinuta 1939. kada je Franko došao na vlast.

1943. - Sovjetska Crvena armija je u Drugom svetskom ratu oslobodila Smolensk, jedno od poslednjih značajnih uporišta nemačkih nacističkih snaga na teritoriji SSSR-a.

1956. - U upotrebu je pušten prvi transatlantski telefonski kabl, postavljen između Obena u Škotskoj i Njufaundlenda u Kanadi.

1959. - Razočaran politikom vlade jedan budistički monah izvršio je u Kolombu atentat na cejlonskog premijera Solomona Bandaranaikea, koji je narednog dana podlegao povredama.

1962. - Soni Liston (Sonny) postao je svetski bokserski šampion teške kategorije kada je u Čikagu u prvoj rundi nokautirao Flojda Patersona (Floyd Patterson).

1963. - Vojska je u Dominikanskoj Republici oborila liberalnu vladu Huana Boša Gavinja (Juan Bossh Gavino), formiranu sedam meseci ranije i suspendovala Ustav.

1970. - Umro je nemački pisac Erih Marija Remark (Erich Maria Remarljue), koji se proslavio antimilitarističkim romanom "Na zapadu ništa novo". Njegovi romani bili su zabranjeni u nacističkoj Nemačkoj, a on je bio prisiljen da emigrira i od 1947. je bio amrički državljanin ("Trijumfalna kapija", "Crni Obelisk").

"Bolnica najbolje prikazuje šta je rat" - Erih Marija Remark

1973. - Američki vasionski brod "Skajlab 2" spustio se u Pacifik sa tri člana posade, koji su proveli 59 dana u orbiti oko Zemlje.

1990. - Savet bezbednosti UN uveo je vazdušni embargo nad Irakom i okupiranim Kuvajtom, kojim se zabranjuju svi letovi osim humanitarnih.

1991. - Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju o embargu na oružje Jugoslaviji i pozvao jugoslovenske lidere da prekinu sukobe.

1992. - Moskva i Vašington su odbacili jedan od poslednjih ostataka "hladnog rata", dozvolivši slobodu putovanja ruskim i američkim novinarima i poslovnim ljudima koji rade u Rusiji, odnosno u SAD.

1994. - Švajcarci su na referendumu prihvatili plan vlade o donošenju zakona protiv rasizma.

1997. - Britanski supersonični automobil postavio je u Nevadi novi svetski rekord postigavši brzinu od 1.142 kilometra na čas.

2001. - Visoki oficir Armije Bosne i Hercegovine, jedan od komandanata u Bosanskom ratu (1992-95) Sefer Halilović, dobrovoljno se predao Međunarodmom sudu za ratne zločine u Hagu. On je optužen da je u septembru 1993. učestvovao u masakru više od 60 civila, bosanskih Hrvata.

 

         
Twitter Facebook Linkedin Pinterest Email
         

Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Ostavite komentar Ostavite komentar

 

 

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272