Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

Na današnji dan 28. avgusta Sava Šumanović, Gete

430. - Umro je biskup Aurelije Avgustin (Aurelius Augustinus),Sveti Avgustin, jedan od najznamenitijih crkvenih učitelja. Napisao je oko 90 dela od kojih je najpoznatije "O Božijoj državi". Imao je niz sledbenika, a u katoličkoj crkvi postoji više redova i kongregacija nazvanih po biskupu Avgustinu.

475. - Zapadnorimski vojskovođa Flavije Orest svrgao i proterao cara Julija Nepota i postavio na presto svog desetogodišnjeg sina Romula Avgustula.

876. - Umro je Ludvig I Nemački, kralj Istočne Franačke (Nemačke) (*804.)

1619. - Ferdinand II postao je rimsko-nemački car. Njegova vladavina je obeležena borbom protiv protestantizma, što je podstaklo širenje Tridesetogodišnjeg rata.

1645. - Umro je holandski pravnik, pisac i humanista Hugo Grocijus(Grotius), osnivač škole prirodnog prava i nauke o međunarodnom pravu. Njegovo delo "O pravu plena" (De jure praedae), napisano 1604-05, a izdato 1868. smatra se početkom samostalnog razvoja nauke o međunarodnom pravu.

1749. - Rođen je nemački pisac Johan Volfgang Gete (Johann Wolfgang Goethe), jedna od najznačajnijih i najuticajnijih ličnosti nemačke i svetske književnosti. Pored književnosti, gde se ogledao u gotovo svim rodovima, bavio se i filozofijom, prirodnim naukama, slikarstvom i državničkim poslovima u Vajmaru ("Faust", "Verter", "Vilhelm Majster", "Ifigenija na Tauridi" "Egmont").

Prepiska Gete-Šiler.

  • Zoin Mihailo: "I Gete je nekada bio nemirno dete. Iako je odrastao i ostao nemiran duhom."

1761. - Rođen je Sava Popović Tekelija (Arad, 28. avgust 1761 — Pešta, 21. septembar 1842). Bio je prvi Srbin doktor prava, osnivač „Tekelijanuma“, predsednik Matice srpske, dobrotvor, plemić, trgovac, pravnik, filantrop i ktitor.

  • Zoin Mihailo: "Sava Tekelija je 1786. godine postao prvi Srbin doktor prava. Posle više od 200 godina doktorate komisije duže proveravaju nego što su pisani."

1839. - Umro je Vilijam Smit, engleski geolog.

1849. - Austrijske trupe pod komandom Johana Jozefa Radeckog savladale su otpor Danijela Manina i zauzele Veneciju, koja je u martu 1848. proglasila nezavisnost. Austrijska vlast održala se do 1866. kada je područje Venecije pripojeno Kraljevini Italiji.

1850. - U Vajmaru je prvi put izvedena opera Riharda Vagnera „Loengrin“. Orkestrom je dirigovao Franc List.

1910. - Na svečanoj sednici Narodne skupštine u Cetinju kneževina Crna Gora proglašena kraljevinom, a knez Nikola I Petrović kraljem.

1916. - Nemačka je u Prvom svetskom ratu objavila rat Rumuniji, a Italija Nemačkoj.

1922. - Radio stanica WEAF u Njujorku emitovala je, prvi put u svetu, reklamni oglas koji je trajao 10 minuta.

1936. - Završen šahovski turnir u Notingemu pobedom Mihaila Botvinika.

1942. - Umro je Sava Šumanović, srpski slikar (*1896.)

  • Zoin Mihailo: "Sava Šumanović nam je podario Pijanu lađu. Sada moramo da se plovimo Belom lađom, koja je pijanija od pijane."

1944. - Poslednji nemački vojnici u Marseju u Francuskoj predali su se u Drugom svetskom ratu Saveznicima; oslobođen je Tulon.

1949. - Rođen je Svetislav Pešić, srpski košarkaški trener.

1960. - Umro je pisac Sima Pandurović, jedan od najznačajnijih pesnika srpske moderne sa početka 20. veka ("Posmrtne počasti", "Dani i noći", "Tamne ispovesti")

1963. - Borac za ljudska prava Martin Luter King održao je pred 200.000 učesnika protestnog „Marša slobode“ na Vašington čuveni govor pod nazivom „Sanjao sam san“.

1973. - U zemljotresu jugozapadno od Siudad Meksika poginulo je više od 500, a ranjeno oko 1000 ljudi.

1975. - Francuska je poslala vojsku i policiju na Korziku da uguše demonstracije na kojima je tražena autonomija. Francuzi su kupili Korziku od Djenove 1768. i od tada je deo francuske države izuzev perioda 1794-96, kada je ostrvo bilo pod britanskom okupacijom. Šezdesetih godina 20. veka ojačao je pokret za autonomijom.

1985. - Počinje šahovski turnir u Tilburgu, Holandija.

1987. - Umro je Džon Hjuston, američki filmski režiser.

1990. - Irak je proglasio okupirani Kuvajt 19. provincijom Iraka.

1991. - Umro je German, patrijarh Srpske pravoslavne crkve. (*1899). Patrijarh srpski German je bio 43. vrhovni poglavar Srpske pravoslavne crkve u periodu 1958—1990. Odlukom Sabora Srpske pravoslavne crkve, jedini je za života umirovljeni patrijarh. Njegovo puno ime i titula glasili su Njegova svetost arhiepiskop pećki, mitropolit beogradsko-karlovački i patrijarh srpski gospodin g. German.

1991. - Rodio se/rodila se Andreja Pejić (28. avgust 1991, Tuzla), u anglofonom svetu Pedžik, frankofonom Pežik, rusofonom Pežič, australijska je manekenka srpsko-hrvatske nacionalnosti poreklom iz Bosne i Hercegovine. Pre promene pola početkom 2014, označavana je kao androgini maneken.

1994. - Na referendumu u Republici Srpskoj 94 odsto bosanskih Srba izjasnilo se protiv prihvatanja mirovnog plana Kontakt grupe za Bosnu i Hercegovinu.

1995. - Od eksplozije granate na sarajevskoj pijaci Markale poginulo je 37, a ranjeno 85 ljudi. Predstavnici UN u Sarajevu optužili su bosanske Srbe za masakr civila, a dva dana kasnije avioni NATO bombardovali su položaje Vojske Republike Srpske. Ovo namešteno granatiranje bilo je povod za ulazak NATO pakta u rat protiv bosanskih Srba i nastavak akcije NATO pakta i Hrvatske protiv Republike Srpske Krajine započete dvadesetak dana ranije. Tim akcijama potpuno je proterano srpsko stanovništvo sa teritorije Kninske Krajine, kao i srpsko stanovništvo iz zapadnih i jugozapadnih delova Bosne i Hercegovine. Republika Srpska je vojnički poražena i bila je prinuđena da potpiše mir u kome je izgubila više od trećine svoje dotadašnje teritorije.

2001. - Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo je da je iz masovnih grobnica u Srbiji iskopano više od 340 leševa za koje se pretpostavlja da su žrtve rata na Kosovu 1999. godine.

IZVORI: LINK. LINK.

 

         
Twitter Facebook Linkedin Pinterest Email
         

Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Ostavite komentar Ostavite komentar

 

 

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272