Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

Preporučujemo

Računarstvo u oblaku, koncepti, tehnologije, sigurnost i arhitektura

Računarstvo u oblaku, koncepti, tehnologije, sigurnost i arhitektura

Popust cena: 2370 rsd

Na današnji dan, 30. marta prvi računar UNIVAC, Goja i van Gog

Iz istorije računarstva

Na današnji dan, 30. marta 1951. godine, Američki zavod za popis stanovništva je dobio prvi računar UNIVAC I, prvi komercijalni računar koji je privukao široku pažnju javnosti. Iako je Zavod za popis stanovništva počeo da ga koristi krajem marta, zapravo nije premešten u Zavod za popis stanovništva sve do nekoliko meseci kasnije. UNIVAC je bio sposoban da izvrši 1.905 operacija u sekundi, koje je čuvao na magnetnoj traci. Zavod za popis stanovništva je doprineo razvoju uređaja koji su na kraju doveli do računara, počevši od Hermana Holleritha i njegove mašine za bušenje kartica iz 1890. godine.

-----

1135. - U Kordobi u Španiji rođen je Mojsije Majmond (Moses Maimonides), najznačajniji jevrejski filozof srednjeg veka i jedan od najpoznatijih lekara svoga doba. Njegova dela prevedena su na mnoge jezike i uticala su na jevrejsku filozofiju i srednjovekovnu skolastiku.

1746. - Rođen je španski slikar Fransisko de Goja (Francisco Goya). Kao dvorski slikar od 1786. naslikao je čuvene portrete članova kraljevske porodice, dvorjana i uglednih ličnosti.

1814. - Britanci i njihovi saveznici u ratu protiv Napoleona Bonaparte trijumfalno su ušli u Pariz.

1842. - Američki lekar Kraford Long (Cranjford Long) prvi put je upotrebio etar kao anestetik prilikom hirurške intervencije u bolnici u gradu Džeferson u Virdžiniji.

1853. - Rođen je holandski slikar Vinsent van Gog (Vincent van Gogh). Jedan od najvećih umetnika 20. veka čije je delo presudno uticalo na stvaranje novog likovnog izraza u evropskom slikarstvu, slavu je stekao posthumno. Neshvaćen i nepriznat za života, u dubokoj depresiji izvršio je samoubistvo 29. jula 1890.

1856. - U Parizu je mirovnim ugovorom okončan Krimski rat vođenod 1853. između Rusije i Otomanskog carstva.

1863. - Princ Vilijam (William), mlađi sin danskog kralja Kristijana IX (Cristian), postao je kralj Grčke pod imenom Džordž I.

1867. - Senatu SAD podnesen je ugovor o kupovini Aljaske od Rusije. Teritorija od milion i po kvadratnih kilometara kupljena je potom za 7,2 miliona dolara, oko dva centa po jutru zemlje. Aljaska je 1912. godine zvanično proglašena za teritoriju SAD, a 1959. godine postala je 49. američka država.

1894. - Rođen je ruski konstruktor aviona Sergej Iljušin, kojije tokom tri decenije konstruisao više od 50 tipova aviona. Posebno je poznat po oklopnom jurišnom avionu "Il-2" za potrebe sovjetskog ratnog vazduhoplovstva u Drugom svetskom ratu.

1912. - Ugovorom u Fesu između Francuske i marokanskog sultana, Maroko je kao protektorat priključen francuskim kolonijalnim posedima.

1945. - Rođen je Erik Patrik Klepton (engl. Eric Patrick Clapton; rođen 30. marta 1945., poznat pod nadimkom „Slouhend“ (engl. Slowhand - „spororuki“) je engleski rok-gitarista, pevač i kompozitor. Jedini je muzičar koji je tri puta priman u Rokenrol kuću slavnih. Muzički kritičari i publika smatraju ga jednim od najvećih gitarista svih vremena. Erik Klepton je rangiran kao 4. na Roling stounovoj listi najvećih gitarista svih vremena i kao 53. na njihovoj listi 100 najvećih umetnika svih vremena. Mada se Kleptonov muzički stil vremenom menjao, uvek je zadržao deo bluz-korena. Klepton je bio i inovator u nekim od faza svoje karijere, kao što je bluz-rok faza sa Bluzbrejkersima Džona Mejola te Jardberdsima (engl. John Mayall & the Bluesbreakers and The Yardbirds) ili psihodelični rok sa grupom Krim (engl. Cream).

1945. - Sovjetska armija je u Drugom svetskom ratu zauzela poljsku baltičku luku Dancig (Gdawsk).

1950. - Umro je francuski političar i državnik Leon Blum, vođa Socijalističke stranke od osnivanja 1920, prvi socijalista premijer Francuske. Predvodio je vladu Narodnog fronta 1936-37. Posle nemačke okupacije Francuske u Drugom svetskom ratu odveden je u Nemačku, gde je bio zatvoren u logorima Buhenvald i Dahau. Po završetku rata ponovo je premijer 1946-47.

1967. - NATO je zatvorio vojne štabove u Francuskoj, nakon štoje predsednik Šarl de Gol (Ćarles, Gaulle) odlučio da povuče zemlju iz tog zapadnog vojnog saveza.

1972. - Velika Britanija je stavila Severnu Irsku pod direktnu britansku upravu. Suspendovan je severnoirski parlament i vlada Unionističke stranke Brajana Foknera (Brian Faulkner).

1973. - Povlačenjem poslednjih američkih trupa i oslobađanjem zarobljenika formalno je završeno vojno angažovanje SAD u Vijetnamu.

1979. - Iranci su na dvodnevnom referendumu ubedljivom većinom izglasali uspostavljanje Islamske republike.

1981. - U Vašingtonu je izvršen neuspeo atentat na predsednika SAD Ronalda Regana (Reagan).

1986. - Umro je američki filmski glumac Džejms Kegni (James Cagney), koji se proslavio ulogama u kriminalističkim filmovima, među kojima su najpoznatiji "Državni neprijatelj" i "Anđelio garava lica". Dobitnik je Oskara za film "Jenki Dudl Dandi".

1987. - Slika Van Goga (Gogh) "Suncokreti" prodata je na aukciji u Londonu za 24,75 miliona funti (39,7 miliona dolara).

2000. - Novinari, izdavači i organizacije za očuvanje slobode medija iz celog sveta pokrenuli su u Briselu kampanju za odbranu nezavisnih medija i novinara u Srbiji koji su se našli na udaru režima predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića.

2000. - Umro je bivši austrijski predsednik Rudolf Kirhšleger (Kirchsshlager). Za predsednika Austrije biran je dva puta između 1974. i 1986. i bio je prvi austrijski predsednik koji nije bio član nijedne političke partije.

2002. - U 102. godini umrla je britanska kraljica majka Elizabeta.

2003. - U američkoj državi Njujork zabranjeno je pušenje u restoranima i barovima.

2004. - U 95. godini umro je legendarni saradnik britanskeradio televizije BBC Alister Kuk (Alistair Cooke) koji je, u svojoj čuvenoj emisiji "Pisma iz Amerike", skoro šest decenija izveštavao o kulturnim i političkim zbivanjima u SAD.

2005. - Umro je Miroslav Belović, režiser, pisac, glumac... (7. avgust 1927 — 30. mart 2005) rođen na Ilidži, okolina Sarajeva, je reditelj i profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, od 1948. - 1956. kao profesor glume, a od 1970. kao profesor pozorišne režije. Režiju je studirao na Dramskom institutu u Lenjingradu (SSSR). Član Jugoslovenskog dramskog pozorišta postao je 1948. godine. Počeo je kao asistent Mate Miloševića i Bojana Stupice.

2015. Gugl podseća na rođendan Van Goga:

 

IZVOR.

 

         
Twitter Facebook Linkedin Pinterest Email
         

Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Ostavite komentar Ostavite komentar

 

 

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272