Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

 

Access

Alternativna učenja

Analiza podataka

Android

Animacija

Antropologija

Apple - MAC OS X

Arheologija

Arhitektura

Astrologija

Astronomija

Audio kursevi + knjige

Audio, Multimedia, Video

Autobiografija

AutoCad, ArchiCAD, SolidWorks, Catia, Pro/Engineer

Automobili

Bajke

Baze podataka

Biografija

Biološke nauke

Blockchain

Botanika

C++ Visual C++ C#

ChatGPT

CSS

Dečije knjige

Delphi

Digitalna fotografija

Dizajn

Django

Domaće pripovetke

Domaći roman

Drama

E-knjiga

E-komerc

ECDL

Ekologija

Ekonomija

Elektrotehnika

Enciklopedija

Esejistika

Etika

Fantastika

Film

Filologija

Filozofija

Fizika

Fotografija

FULL STACK DEVELOPMENT

Funkcionalno programiranje

Generativna veštačka inteligencija

Geografija

Geologija

Git i GitHub

GOOGLE

GPT

Grafika, Dizajn, Štampa

Građevinarstvo

Hardver

Hemija

Hidrotehnika

Hobi

Horor

Humor

Internet

Intervju

Istorija

Istorija i teorija književnosti

Istorija umetnosti

Istorijski roman

Java

JavaScript

Joomla

jQuery

Knjiga posle posla - Beletristika i ostala izdanja

Knjižare i naše knjige

Književna kritika

Kuvari, hrana i piće

Leksikografija

Lingvistika

Ljubavni roman

logo

Magija

Marketing

Mašinsko učenje

Mašinstvo

Matematika

Medicina

Memoari

Menadžment

Modeliranje podataka

Monografija

Mreže

MS Office

Muzika

Nagrađivanje knjige

Naučna fantastika

Obrada teksta

OFFICE 2013

OpenOffice.org

Operativni sistemi

Oracle

Organizacione nauke

Pedagogija

PHP I MYSQL

Pisci u medijima

Ples

Poezija

Politika

Poljoprivreda

Popularna medicina

Popularna nauka

Popularna psihologija

Posao

Poslovanje

Pozorište

Pravo

Pravoslavlje

Primenjene nauke

Pripovetke

Prirodne nauke

Priručnik

Programiranje

Projektovanje softvera

Psihologija

Publicistika

Putopis

Python programiranje

Računarstvo u oblaku

Raspberry PI

Razvoj

Rečnici

Religija

Robotika

Roman

Ruby i Ruby on Rails

Satira

Saveti

Serija Roberta C. Martina

Sertifikati

Slikarstvo

Socijalna mreža - Facebook

Sociologija

Sport

Sport i hobi

SQL

Statistika

Strip

Tabele

Tableti

Tehnologija

Telekomunikacije

Triler

Turizam

Twitter

Udžbenici

Umetnost

Unix, Linux

Urbanizam

UX DIZAJN

Veštačka inteligencija

Visual Basic .NET, VBA, V. Studio

Web design

Windows

Windows 7

Windows 8

WordPress

Zaštita i sigurnost

Zoologija

 

Vesti – Poezija

Ukupno: 5, strana 1 od 1

100.000 pesnika će uticati da se nešto promeni na bolje

 

 

 

24. septembra 100. 000 pesnika će promeniti svetNemate problema? Polako, imaćete. Ako imate problema, možda ste pesnik, pa ćete od problema da napravite vest, pesmu, koju ćete pročitati svetu. 350 gradova se ukljućuje u akciju. 70 zemalja. Pesnici će čitati pesme. NEPOSREDNA KONZUMACIJA KULTUREAsocijacija “Kulturanova” pozvala je pesnike iz celog regiona na učešće u akciji “Neposredna konzumacija kulture” u okviru koje će, između ostalog, 24. septembra u Novom Sadu, na jednom od otvorenih prostora u centru grada, biti održana “izložba” pesama “100. 000 pesnika za promene”. Pesnici iz više od 350 gradova širom sveta učestvovaće 24. septembra u dosad najvećem globalnom čitanju poezije, koje će biti održano simultano u 70 zemalja, u cilju društvenih, ekoloških i političkih promena. U akciji “100. 000 pesnika za promene”, koja obuhvata više od 400 programa širom sveta, učestvovaće i autori iz gotovo svih zemalja u regionu, u organizaciji lokalnih partmera tog globalnog događaja. Pesnici, pisci, umetnici i humanitarci kreiraće, izvoditi, demonstrirati i edukovati sugrađane u lokalnim zajednicama, a sami mogu da odluče na koju će specifičnu oblast promena da se fokusiraju. Prema rečima pokretača te akcije Majkla Rotenberga (Michael Rothenberg), američkog pesnika, kantautora i urednika književnog magazina Bigbridge. org, opšti tematski okvir je globalni mir i održivost. Osnovne karakteristike akcije su decentralizovanost i inkluzivnost. Svaki lokalni organizator ima inividualnu blog stranu na glavnom sajtu akcije 100TPC. org, na koju će stavljati pisani materijal, fotografije, video snimke i drugu dokumentaciju u vezi sa tim globalnim događajem. Sva prikupljena dokumentacija biće sačuvana zahvaljujući Stanford univerzitetu u Kaliforniji, u okviru digitalnog programa arhiviranja LOCKSS. Najviše događaja za sada je najavljeno u gradovima u SAD, ali i u Kanadi, Meksiku, Indiji, Velikoj Britaniji, Australiji. . . Lokalne akcije najavljene su i u Beogradu i Novom Sadu, kao i u Hrvatskoj, Makedoniji, Albaniji. . . Novosadski događaj organizuje Kulturanova, a detalji o učešću nalaze se u rubrici Konkursi Portala za kulturu jugoistočne Evrope SEEcult. orgLINK.
 
   

Intervju: Srba Ignjatović

 

 

 

Srba Ignjatović (1946), pesnik, prozni pisac, esejista, autor desetak pesničkih knjiga, više knjiga proze, eseja i drama, ovogodišnji je dobitnik nagrade „Povelja Morave”, koja se dodeljuje u Mrčajevcima, u okviru Beogradskih međunarodnih susreta pisaca. Ignjatović je dobio i nagradu za životno delo „RamondaSerbica“, koju grad Niš dodeljuje u sklopu Književne kolonije Sićevo. Ignjatović je ove godine objavio knjigu kratke proze „Prolazna kuća”, a Narodna biblioteka „Stefan Prvovenčani” iz Kraljeva upravo je objavila njegovu novu zbirku pesama „Čim svane i druge utopije”. U Bugarskoj je objavljena njegova knjiga izabranih pesama. To je treća njegova knjiga na bugarskom i dvanaesta objavljena na nekom stranom jeziku. U naslovnoj pesmi „Čim svane”, bavite se večitom temom – pisac pred belinom papira. Kako krotite svoju „nemilosrdnu ruku”? Ako je u mladosti pisanje bilo motivisano ambicijom, danas je ono za mene osmišljavanje vlastitog života. Banalnog, izvan toga, kao bilo čiji drugi. Ali svest o životu kao „masovnoj pojavi” sledi da je u zrelim godinama koliko najbolji pokretač, toliko i korektiv. Zaista se grozim onih koji iz pesme u pesmu, i iz knjige u knjigu raspredaju isključivo o „tankoćudnom sopstvu”. Živimo u svetu u kojem: „ništaci bi da sude/ maloumni da prosvetljuju/ lopuže nude oreol/ bitange svetkuju”. Ima li nam spasa? Stihovi koje ste naveli deluju, kako bi se aktuelno reklo, baš „transparentno”. Istina je da sam se u novim knjigama – „Sudbeniku”, „Slepom putniku” i ovoj najnovijoj približio govornom idiomu. Tako je nastala mala pesnička trilogija u čijem je središtu ne samo zainteresovanost za ličnu, nego i opštu sudbinu. Sami motivi su odabrali jezik, ali on nije smeo da izgubi poetski oblik i estetsku vrednost. O spasu (za razliku od spasenja): ako sami sebi pomognemo, i pogotovu jedni drugima, nade ima bez obzira na velike mračne utopije što samo menjaju predznak, a postojano pretenduju da prinudno usreće čovečanstvo. U pesmu je ušla i statistika: 50. 000 uživa, 800. 000 živi, ostali preživljavaju. Treba li poezija gladnom narodu? Taj navod je, u stvari, vrsta citata i preuzet je upravo sa prve stranice „Politike”, i to pre prilično vremena. Bojim se da bi aktuelna statistika zvučala još nepovoljnije. Koliko god da poezija, drugim rečima umetnost, danas zaista nije na visokoj ceni, ona je, u najboljem slučaju, eliksir, gotovo lek, i to ne samo za onoga ko je piše. Ali svaka prava umetnost traži kultivisanog „konzumenta”. Nasuprot tome – cilj masovne kulture je, kao i u ideologiju pretvorene ekonomije – proizvodnja pukih potrošača. I tako Bog postaje – hleb i maslac? Reč je, naravno, o metafori prožetoj ironijom i, u isti mah, o varijetetu stare dileme: Šekspir ili kobasica. A pogled na istoriju kaže: „Tajna večera je bila/ na redu je poslednji obrok”. Baš crno? Moje pesme su tamne, nema zbora, ali humor, makar crni humor, i ironija, paradoks i paroksizam držim da su moćno odbrambeno oružje što u njima deluje iznutra. Toj „skali” svakako treba dodati arhetipne poruke i istine koje se udevaju u individualni glas naporedo sa svim onim što baštinimo kao sopstvenu kulturu, počev od narodnog duha i stvaralaštva do pisanog nasleđa. Zar je to malo? Evo, da budem izričit: spasa nam ima, pod uslovom da ne odustanemo od toga što jesmo. U opštoj rasprodaji, kažete u jednoj pesmi, književnici i fariseji „idu na parče i kilo”. Može li danas da se živi od pisanja? Često sam bivao u prilici da – sa smeškom razumevanja, nadmoći ili gorke ironije, svejedno – pratim lupinge kolega umetnika ornih da nadmaše i samog Herostrata. Istina, kupoprodaja je u velikoj modi. S druge strane, poražavajuće je da se od mukotrpnog pisanja, koje je podrazumevalo stalne rubrike i prisutnost u medijima, moglo živeti u „velikoj Jugoslaviji”. Danas, zakona imamo na tone i vagone, ali autorsko pravo, izuzev kada je reč o stranim autorima, praktično ne postoji. I dalje pišete olovkom, ne pristajete na tehnološke novotarije. Da li kompjuteri pomažu ili odmažu piscima? Olovkom pišem poeziju. Potom je, prekucanu, dorađujem. Postoji nešto što se može nazvati „otporom materijala”. Kao da kamenom zidate zid, a onda vam nedostaje ugaonik – prava reč. Potraga za njom može biti istinski proces, a kada je iznađete, kada „legne” na pravo mesto, to je istinsko kamerno slavlje. Diskurzivne tekstove pišem pravo u mašinu, potom dorađujem. Znam sve što se na kompjuteru može uraditi, ali tu mi, naknadno, pomažu profesionalno verzirani, čiji rad svakako poštujem. Kao urednik (časopisa i tuđih knjiga), čitalac štampe i svakovrsnih izdanja, moram da konstatujem da je nivo jezičke kulture, uključujući i samu pismenost, neverovatno opao. Najgore je što mnogi autori, imajući pred očima samo parče vlastitog teksta na ekranu, a slepo verujući u doktrinu „proizvodnje značenja”, ne uspevaju da vladaju vlastitom celinom. Od te pošasti nisu izuzeta ni neka od danas najcenjenijih imena. Ali to je, već, druga priča. Zoran Radisavljević IZVOR
 
   

Mirjani Stefanović Zlatni ključić u Smederevu

 

 

 

Za decu je do sada objavila knjige "Vlatko Pidžula", "Enca na kredenca", "Štrickalice", "Šta da radi ova fota?", "Čudo do čuda", "Zlatne ribice", "Sekino seoce", "O Uglješi", "Škola ispod stola", "Drugari za repom", "Prvi poljubac". Mirjana Stefanović: Prvi poljubac Njene pesme i priče za decu i za odrasle uvrštene su u više od sedamdeset izbora i antologija. Dobitnik je nagrade "Desanka Maksimović" za celokupno pesničko delo i doprinos srpskoj poeziji. Prvi dobitnik nagrade "Zlatni ključić" bio je Dragan Lukić. Usledili su Ljubivoje Ršumović, Mira Alečković, Dobrica Erić, Pero Zubac, Duško Trifunović, Milovan Danojlić, Vladimir Andrić. Festival je nagradjenoj spisateljici objavio knjigu izabranih tekstova za decu. IZVOR
 
   

Osmogodišnjak Ilija Mladenović iz Prokuplja objavio knjigu pesama o Japanu

 

 

 

Cunami kao inspiracija Glavni i odgovorni urednik dečjeg časopisa "Vitez" Nedeljko Popadić, koji je i izdavač zbirke "Šta meda sanja", rekao je da je Ilija Mladenović najmlađi autor zbirke pesama u Srbiji. Prema njegovim rečima, zbirka "Šta meda sanja" sadrži 34 pesme od kojih je tri pesme Ilija Despotović posvetio Japanu i tamošnjoj deci koja su preživela najveću prirodnu katastrofu. "Dečak je svoje snove i snove svojih drugara pretočio u pesme", kaže Popadić. Ilija Mladenović je svoju prvu pesmu objavio u dečjem časopisu "Vitez".   Potražnja Ako posedujete bilo koji broj časopisa VITEZ javite nam. Jedina fotografija sa Limundo. com. Logo časopisa. Ukoliko posedujete sliku Ilije Mladenovića, ili bilo koju dodatnu informaciju, javite nam. Prokuplje Prokuplje – U jednoj povelji iz 1395. godine kneginja Milica napisala je da poklanja manastiru Svetog Pantelejmona na Atosu vinograde „va grade svjatago Prokopija”, što je prvo pominjanje Prokuplja u pisanim dokumentima. Drevni grad na Toplici, ipak, mnogo je stariji. Na primer, arheolozi smatraju da je ovdašnja Saborna crkva s kraja devetog ili s početka desetog veka, a postoje i izvori prema kojima se grad u doba Rimljana nazivao Hameum. Kako se zvao u doba Nemanjića, nije poznato. Narodna predanja kažu da je ovo bio grad Jug-Bogdana i rodno mesto njegove ćerke, kneginje Milice, pa je, otud, ona i mogla da poklanja vinograde.
 
   

Tvitovi u šest reči

 

 

 

Kada se pojavio Tviter, mislio sam da je malo 140 karaktera. Onda sam, vežbe radi, po ugledu na six word storypočeo da smišljam tvitove od 6 reči. Reci u šest reči : Produžetak po produžetak Postasmo prvaci sveta. — Kompjuter biblioteka (@kombib) June 20, 2015 U šest reči: Ne možeš da pobegneš, ako odeš. — Kompjuter biblioteka (@kombib) June 20, 2015 U šest reči: Upecanoj zlatnoj ribici sam poklonio okean. pic. twitter. com/6dH48o2kU0 — Kompjuter biblioteka (@kombib) June 20, 2015 U šest reči: Kad sve ode do đavola, ostani. — Kompjuter biblioteka (@kombib) June 20, 2015 U šest reči: Mađarska vojska bodljikavom žicom opasuje obraz. — Kompjuter biblioteka (@kombib) June 20, 2015 U šest reči: U Dnevniku prvaci sveta zaklonili premijera. — Kompjuter biblioteka (@kombib) June 20, 2015 U šest reči: U televizoru žive mali preuveličani ljudi. — Kompjuter biblioteka (@kombib) June 20, 2015 U šest reči: Migranti migriraju u zemlju mladih migranata. — Kompjuter biblioteka (@kombib) June 20, 2015 U šest reči: Različiti smo koliko su misli različite. — Kompjuter biblioteka (@kombib) June 20, 2015 U šest reči: Štedimo da bi oni trošili ušteđeno. — Kompjuter biblioteka (@kombib) June 20, 2015 Reci u šest reči: Tviter je jedno mesto svih mesta. — Kompjuter biblioteka (@kombib) June 20, 2015 Reci u šest reči: Tviter je jedno mesto svih mesta. — Kompjuter biblioteka (@kombib) June 20, 2015 Reci u šest reči : Skini veš sa žice, ne zvezde. — Kompjuter biblioteka (@kombib) June 20, 2015
 
   

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272