Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

Preporučujemo

Ajax - trikovi

Ajax - trikovi

Popust cena: 1590 rsd

Mesta na Internetu koja obavezno morate da posetite

Mesta na Internetu koja obavezno morate da posetite

Popust cena: 440 rsd

Računari u obrazovanju na daljinu

Zašto se koriste računari u obrazovanju na daljinu
Prednosti računara
Ograničenja računara
Internet i obrazovanje na daljinu
Nastavne mogućnosti
Stvari koje se moraju uzeti u obzir pri predavanju
Reference
Za dodatne informacije

Zašto se koriste računari u obrazovanju na daljinu

Poslednjih godina, pedagozi su svedoci ubrzanog razvoja račuanrskih mreža, dramatičnog poboljšanja u količini obrade podataka personalnih računara i izvanrednih napredovanja u tehnologiji skladištenja podataka na magnetni medijum. Ovi razvoji načinili su od računara dinamičnu silu u oblasti obrazovanja na daljinu, pružajući nove i interaktivne načine za premošćavanje vremena i distance kako bi se doprlo do onih koji uče.

Primene računara za obrazovanje na daljinu mogu se podeliti u četiri široke kategorije:

  • Nastava potpomognuta računarom (Computer Assisted Instruction - CAI) - koristi računar kao samostalnu mašinu za predavanje kojom se izlažu pojedinačne lekcije da bi se postigli određeni, ali ograničeni, ciljevi u obrazovanju. Postoji nekoliko CAI načina rada, u koje spadaju: ponavljanje i uvežbavanje, vežbe za proučavanje, simulacije i igre i rešavanje problema.
  • Nastava upravljana računarom (Computer Managed Instruction - CMI) - oslanja se na osobine računara kao što su mogućnost povezivanja, skladištenje i pronalaženje podataka što se koristi za organizovanje nastave i praćenje rezultata i napredovanja učenika. Nastava se ne mora prenositi i izvoditi preko računara, iako se često CAI (nastavna komponenta) kombinuje sa CMI.
  • Komunikacija posredovana računarom (Computer Mediated Communication - CMC) - opisuje primene računara koje olakšavaju komunikciju. Kao primeri mogu se navesti elektronska pošta, konferenciranje putem računara i elektronske oglasne table.
  • Računarska multimedija - Hiper kartica, hiper medij i generacija moćnih, sofisticiranih i fleksibilnih računarskih alata, koja se i dalje razvija, je poslednjih godina privukla pažnju edukatora na daljinu. Cilj računarske multimedije jeste integrisanje različitih glasovnih, video i računarskih tehnologija u jedinstven i vrlo pristupačan sistem za prenos i izlaganje.

Prednosti računara

  • Računari mogu olakšati učenje po sopstvenom tempu. U CAI načinu rada, na primer, računari individualizuju učenje, pri tome pružajući trenutno poboljšanje i povratnu informaciju.
  • Računari predstavljaju multimedijalni alat. Zahvaljujući integrisanim grafičkim, mogućnostima štampe, audio i video mogućnostima, računari mogu efikasno spajati različite tehnologije. Interaktivne video i CD-ROM tehnologije mogu biti inkorporirane u okviru računarskih nastavnih jedinica, lekcija i okruženja za učenje.
  • Računari su interaktivni. Mikroračunarski sistemi koji sadrže u sebi različite softverske pakete su izuzetno fleksibilni i maksimiziraju kontrolu učenja.
  • Računarska tehnologija ubrzano napreduje. Stalno se pojavljuju inovacije, dok odgovarajući troškovi opadaju. Razumevanjem trenutnih potreba i budućih tehničkih zahteva, predavač koji je svestan troškova može se efikasno snalaziti na promenljivom tržištu hardvera i softvera.
  • Računari povećavaju mogućnost pristupa. Lokalne, regionalne i državne mreže povezuju resurse i pojedince, gde god oni bili. Zapravo, mnoge institucije sada nude celokupne programe za više škole i fakultete koji se skoro u potpunosti oslanjaju na računarske resurse.

Ograničenja računara

  • Računarske mreže su skupe za izgradnju. Iako su pojedinačni računari relativno jeftini, a računarsko tržište hardvera i softvera je vrlo konkurentno, i dalje je skupo razvijati i praviti nastavne mreže i nabaviti sistemski softver za njihovo funkcionisanje.
  • Tehnologija se ubrzano menja. Računarska tehnologija se toliko brzo menja da će predavač na daljinu, koji je usredsređen jedino na inovacije koje ne izlaze u susret stvarnim potrebama, stalno menjati opremu kako bi održao korak sa najnovijim tehničkim dostignućima.
  • Rasprostranjena računarska literatura јоš uvek postoji. Iako su računari u širokoj upotrebi još od 1960-tih, još je puno onih koji nemaju pristupa računarima ili računarskim mrežama.
  • Učenici moraju biti izuzetno motivisani i izvešteni za rad sa računarom pre nego što mogu uspešno funkcionisati u računarskom okruženju za učenje na daljinu.

Internet i obrazovanje na daljinu

Internet predstavlja najveću i najmoćniju računarsku mrežu na svetu. Ona оbuhvata 1,3 miliona računara sa Internet adresama koje koristi skoro 30 miliona ljudi u više od pedeset zemalja. Povezivanjem sve većeg broja koledža, univerziteta, škola, kompanija i građana na Internet, bilo pristupanjem preko regionalnih neprofitnih mreža ili pretplatom na informacione servise koje obezbeđuju kompanije koje zarađuju na tome, predavačima na daljinu otvara se više mogućnosti da premoste vreme i udaljenost kako bi doprli do učenika.

Sa pristupom Internetu, predavači na daljinu i njihovi učenici mogu koristiti:

  • Elektronsku poštu (e-mail) - Kao i obična pošta, e-mail se koristi za razmenu poruka ili drugih informacija između ljudi. Umesto da e-mail isporučuje poštanska služba na poštansku adresu, njega isporučuje softver Interneta kroz računarsku mrežu na adresu računara.
  • Oglasne table - Putem Interneta može se pristupiti mnogim oglasnim tablama. Dve uobičajene javne oglasne table na Internetu su USENET i LISTSERV. USENET predstavlja skup hiljada diskusionih grupa organizovanih po temama, koje pokrivaju sve od projektovanja superračunara do bandži džampinga, a distribucija se obavlja kako preko čitavog sveta, tako i u okviru pojedinačnih institucija. LISTSERV takođe ima diskusione forume sa različitim temama podeljene na teme ili oblasti posebnih interesovanja.
  • World-Wide Web (WWW) - WWW predstavlja uzbudljiv i inovativan periferijski interfejs Interneta. Zvanično se WWW opisuje kao “...prostrana hipermedijska inicijativa za pribavljanje informacija sa ciljem da pruži univerzalni pristup ogromnom svetu dokumenata” (Hughes, 1994). WWW obezbeđuje korisnicima Interneta jednoobrazne i prigodne načine za pristupanje širokom dijapazonu resursa (slike, tekst, podaci, zvuk, video) koji su dostupni na Internetu. Poznati softverski interfejsi, kao što su Mosaic i Netscape, olakšavaju upotrebu WWW-a i kretanje kroz njega. Centralna organizaciona karakteristika WWW-a jeste “referentna stranica” (home page). Svaka organizacija pa i svaki pojedinačni korisnik WWW-a može napraviti referentnu stranicu koja sadrži bilo koje informacije koje oni žele da predstave.
    Hipertekstualne mogućnosti WWW-a olakšavaju povezivanje informacija u okviru sopstvene referentne stranice kao i sa svim drugim referentnim stranicama na WWW-u.

Nastavne mogućnosti Interneta

Predavači na daljinu mogu koristiti Internet i WWW da bi pomogli učenicima da steknu osnovno razumevanje načina na koji se treba kretati i kako da u potpunosti iskoriste prednosti umreženog sveta u kome će diplomirati. U neke od nastavnih mogućnosti Interneta, spadaju:

  • Upotreba e-mail-a za neformalnu prepisku između dva lica. Povratnu informaciju od nastavnika je moguće mnogo brže primiti nego poruke poslate poštom. Učenici mogu čitati poruke onda kada im je to zgodno i jednostavno ih mogu sačuvati za kasniji provratak na njih.
  • Postavljanje oglasne table učionice. Udaljeni učenici često rade u izolaciji, bez pomoći i podrške kolega učenika. Postavljanje oglasne table razreda može ohrabriti interakciju između učenika. Pomoću računarske konferencijske veze razreda, pojedini učenici mogu postavljati svoje komentare ili pitanja razredu, a svaki drugi pojedinac može slobodno da odgovori. Konferencijska veza može se takođe koristiti za postavljanje svih modifikacija vezanih za raspored časova ili nastavni plan, zadatke/testove i rešenja zadataka/testova.
  • Angažovanje učenika u dijalogu sa ostalim učenicima, nastavnim osobljem i istraživačima ohrabrivanjem da se uključe u okviru oglasne(nih) tabli za temu(e) koje su u vezi sa predavanjima.
  • Kreiranje referentne stranice učionice. Referentna stranica može pokrivati informacije o časovima kao što su plan i program, vežbe, literatura, reference i biografija nastavnika. Nastavnik takođe može da postavi linkove za informacije koje se mogu naći na WWW-u a koje bi bile od koristi učenicima na predavanju (npr. stvarni podaci istraživanja o tržištu poljoprivrednih proizvoda, promeni globalne klime ili misijama u svemiru). Preko drugih linkova moglo bi se pristupati katalozima biblioteka ili pojedinačnoj referentnoj stranici svakog učenika.

Stvari koje se moraju uzeti u obzir pri predavanju

Kada se Internet objedinjuje u kurs koji se prenosi i izvodi na daljinu, ne treba zaboraviti da:

  • Svi učenici na kursu moraju imati pristup Internetu i WWW-u kako bi se osigurale jednake mogućnosti za interakciju putem računara i postojanje povratnih informacija. Takođe, prigodan pristup računaru kod kuće ili na poslu može uticati na uspeh učenika.
  • Učenici se mogu istovremeno suočiti sa izazovom učenja osnovnih veština na računaru, novog softvera i odgovarajućih veština za online komunikaciju. Identifikovanje i otklanjanje problema učenika koji se odnose na korišćenje računara, verovatno će postati deo normalnih nastavničkih odgovoronosti. Uspostavljanje posebne konferencijske veze razreda za tekuću diskusiju o specifičnim hardverskim i softverskim problemima može pomoći učenicima da samostalno razreše ove probleme.
  • Neki učenici mogu oklevati u učešću u računarskoj konferenciji ili u slanju e-mail-a zbog nedostatka poznavanja odgovarajućih protokola. Treba ohrabriti učenike da koriste e-mail, konferencije u okviru učionice, elektronske oglasne table i WWW u ranom stadijumu kursa kako bi prevazišli ono što ih koči. Određivanje minimalnog broja e-mail komunikacija nedeljno će ohrabriti aktivno učešće.
  • Upotreba e-mail-a može pomoći nastavniku da brže pruži povratne informacije nego što bi to bilo normalnom poštom ili telefonom. Brza reakcija u osnovi povećava motivaciju i uspeh učenika.
  • Brze reakcije ne moraju uvek da budu pogodne. Konferenciranja preko računara mogu razvijati interakciju između učenika. Da bi se osiguralo da je ova interakcija ustaljena, treba raditi na tome da im se olakšaju stvari. Bilo bi zgodno odložiti reakciju na upit, zadat na konferenciji razreda, kako bi se omogućilo učenicima da reaguju na problem kao i jedni sa drugima.
  • Deo nastavnog izazova biće upoznavanje sa resursima raspoloživim na Internetu i najefikasnijim načinima za njihovu upotrebu.

Dostupan je veliki broj priručnika koji mogu biti od pomoći za Internet i WWW (pogledati Kochmer, 1995; Hughes, 1994).

 

         
Twitter Facebook Linkedin Pinterest Email
         

Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Ostavite komentar Ostavite komentar

 

 

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272