Računarstvo u oblaku postalo je nezaobilazan deo savremenog tehnološkog sveta. Omogućava kompanijama i pojedincima da koriste moćne računarske resurse bez potrebe za održavanjem sopstvene infrastrukture. Ali koliko zapravo znamo o njemu? U nastavku vam donosimo 20 zanimljivih činjenica koje će vam pomoći da bolje razumete značaj i uticaj računarstva u oblaku.
Iako zvuči kao da su podaci "u oblaku", oni se zapravo čuvaju u ogromnim data centrima širom sveta. Ovi centri sadržavaju hiljade servera koji omogućavaju stalni pristup podacima i aplikacijama.
Amazon Web Services (AWS) lansirao je prvu javnu platformu za računarstvo u oblaku 2006. godine, što je potpuno promenilo način na koji firme koriste IT resurse. Danas AWS zauzima više od 30% globalnog tržišta računarstva u oblaku.
Pojedini data centri u kojima se čuvaju podaci u okviru računarstva u oblaku teže preko 300.000 tona, što je jednako težini dva potpuno natovarena aviona Boeing 747.
Danas preko 90% svetskih kompanija koristi neki oblik računarstva u oblaku – bilo za skladištenje podataka, razvoj aplikacija ili upravljanje IT infrastrukturom.
Pre nego što je računarstvo u oblaku postalo popularno, firme su morale da ulažu milione dolara u servere i održavanje IT opreme. Danas, ova tehnologija omogućava plaćanje samo za resurse koji se koriste, čime se značajno smanjuju troškovi.
Najpopularnija streaming platforma na svetu, Netflix, koristi infrastrukturu računarstva u oblaku putem AWS-a, što joj omogućava prilagođavanje broju korisnika i kvalitetu servisa u realnom vremenu.
Računarstvo u oblaku omogućava efikasniju upotrebu resursa, što smanjuje potrošnju energije i emisiju ugljen-dioksida u poređenju sa klasičnim data centrima.
Ako koristite servise poput Google Drive-a, Dropbox-a ili OneDrive-a, već se oslanjate na računarstvo u oblaku. Ove platforme omogućavaju sigurno skladištenje podataka i pristup sa bilo kog uređaja, bilo gde u svetu.
Provajderi računarstva u oblaku koriste distribuirane servere na različitim geografskim lokacijama, što znači da podaci mogu ostati bezbedni čak i u slučaju zemljotresa, poplava ili požara.
Računarstvo u oblaku nastavlja da se razvija – kompanije poput IBM-a i Google-a već eksperimentišu sa kvantnim računarima u oblaku, što će omogućiti superbrzu obradu podataka u budućnosti.
Koncept deljenja računarskih resursa, koji danas poznajemo kao računarstvo u oblaku, prvi put je predložen 1960-ih kada su naučnici istraživali ideju "time-sharing" sistema – što je omogućavalo više korisnika da pristupa istom računaru.
Meteorološke službe koriste superračunare i tehnologije računarstva u oblaku za obradu ogromnih količina podataka i predviđanje vremenskih prilika, uključujući uragane, oluje i zemljotrese.
Najveće tehnološke kompanije troše milijarde dolara godišnje na izgradnju i održavanje svojih cloud infrastruktura. AWS, Microsoft Azure i Google Cloud dominiraju tržištem, dok se drugi provajderi takmiče da ponude inovativne usluge.
Servisi poput NVIDIA GeForce Now, Xbox Cloud Gaming i Google Stadia koriste računarstvo u oblaku kako bi omogućili igračima da igraju igre bez potrebe za moćnim hardverom.
Iako zvuči kao da su podaci "u vazduhu", oni zapravo putuju kroz podvodne optičke kablove koji povezuju kontinente. Ovi kablovi prenose ogromne količine informacija brzinom svetlosti između servera širom sveta.
Iako računarstvo u oblaku pruža iluziju neograničenog prostora za skladištenje podataka, postoje fizička ograničenja u kapacitetu data centara, zbog čega provajderi stalno proširuju svoje kapacitete.
NASA koristi cloud infrastrukturu za obradu podataka sa svemirskih misija, teleskopa i satelita, omogućavajući naučnicima širom sveta da analiziraju informacije u realnom vremenu.
Bez tehnologija računarstva u oblaku, rad na daljinu bio bi mnogo teži. Servisi poput Google Workspace-a, Microsoft 365-a i Slack-a omogućavaju zaposlenima da rade s bilo koje lokacije bez potrebe za fizičkim serverima u kancelarijama.
Kompanije koje koriste računarstvo u oblaku troše manje energije u poređenju sa onima koje održavaju sopstvene servere, što rezultira nižem računima za struju i manjim negativnim uticajem na životnu sredinu.
Procene pokazuju da je više od 60% svih digitalnih podataka u svetu trenutno pohranjeno na cloud platformama, a taj broj nastavlja da raste kako sve više kompanija prelazi na cloud rešenja.
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272 |
||