Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

7 pasusa iz knjige - Smešna istorija sveta

Smešna istorija sveta

Brojni čitaoci knjige nam se javljaju sa sledećim predlozima:

1. Za II izdanje knjige promenite korice.

Ovo smo odmah prihvatili. Korice za II izdanje će biti sasvim drugačije.

2. Zašto Smešna kada na mnogo mesta niti je smešna niti vesela, niti...

Čitaoci koji su knjigu čitali u rukopisu su na različitim mestima reagovali različito. Neki su se smejali onome zbog čega su neki biti zabazeknuti. Smešna smo umetnuli u naziv da bi čitalac opuštenije prilazio temama koje većini nisu zanimljive.

7 Pasusa

1

Indijski hirurzi su izumeli plastičnu hirurgiju još oko 600. pre n.e., kada su otpočeli sa operacijama rekonstrukcije nosa (odsecanje nosa je bila uobičajena kazna za preljubu. Zašto uopšte odsecati bilo koji deo da biste ga odmah prilepili nazad? Nemamo pojma.) Prvi tekst o plastičnoj hirurgiji bio je Sushruta Samhita, slavnog hirurga i učitelja Sušrute, "oca plastične hirurgije". Sušruta je radio u Banarasu (Varanasi), gde je razvio sopstvenu tehniku rekonstrukcije nosa - sa obraza bi odsecao deo kože koju je postavljao na oštećenje i oblikovao dok ne dobije novi nos, u koji bi zatim postavio dve cev~ice umesto nozdrva. Indijci su razvili još jednu tehniku rekonstrukcije nosa u kojoj su kožu uzimali sa zadnjice. Prema Vagbatu, naučniku koji je opisao ove tehnike u dve knjige, rekonstrukcija nosa je potpuno usavršena do četvrtog veka pre n.e.

2

U vreme Muhamedovog rođenja 570. godine, Arapi su bili relativno nepoznat narod koji je živeo u pustinji i bavio se pretežno trgovinom. Poput svojih semitskih rođaka Jevreja, Arapi su smatrali da potiču od biblijskog patrijarha Avrama. Religijska uverenja Arapa su bila politeistički obojena, ali zagrobni život nije imao preteranog značenja u sistemu njihovih verovanja. Muhamed je potpuno izmenio takve stavove. Pošto je rano ostao bez roditelja, odgajen je u porodici njegovog strica i postao je uspešan trgovac. Kada je imao dvadeset pet godina oženio se starijom udovicom, stekavši istovremeno potpunu finansijsku sigurnost. Kada je prevalio četrdesetu, Muhamed je po sopstvenim rečima doživeo prvo u nizu od nekoliko otkrovenja u vidu prikaza anđela Gabrijela, nakon čega je otpočeo sa propovedanjem nove religije pod nazivom islam ili "potčinjavanje Bogu".

3

Pravo poreklo karata za igranje, baš kao i kod ostalih važnijih ljudskih izuma, nije potpuno razjašnjeno. Kao i kod ostalih izuma - bez obzira da li je njihovo poreklo poznato ili ne - veliki broj istoričara smatra da karte vode poreklo iz Kine. Postoji veliki broj teorija o tome kako su karte iz Kine osvojile svet. Po jednoj, karte je u Evropu doneo Marko Polo direktno sa dvora Kublaj-kana. Po drugoj, karte su uvezene sa Srednjeg istoka sa povratkom krstaša ili iz Indije sa dolaskom Cigana. Najzanimljivija je teorija po kojoj karte vode poreklo iz islamske dinastije Mameluka u Egiptu, iz sedamdesetih godina četrnaestog veka. Prvi špilovi su ručno bojeni i bili su veoma skupi. Sa razvojem duboreza u drvetu u četrnaestom veku otvorena je mogu}nost za masovnu proizvodnju karata. Prvi mameluški špilovi od pedeset dve karte imali su znake mačeva, štapova za polo, pehara i novčića, dok su današnji znaci pik, herc, karo i tref francuski izum iz petnaestog veka.

4

Dante Aligijeri (1265-1321) je još jedna izuzetna ličnost perioda renesanse, koji je ostavio veselo - mada ne preterano - delo pod nazivom „Pakao". Dante je u „Pakao" smestio sve istorijske ličnosti koje nije cenio, pri čemu je svakome osmislio posebne, prilično uvrnute kazne. Njegova inovativnost se prvenstveno ogleda u upotrebi maternjeg, italijanskog jezika, tako da su njegove knjige mogli čitati i obični ljudi. Njegove knjige su postale čak toliko uticajne da se veliki broj ondašnjih pravopisnih i gramatičkih pravila zadržao do današnjeg dana.

5

Smatrajući da rascepkanu Evropu može objediniti u jedno carstvo "kozmetičkim" potezima, imperator Svetog rimskog carstva Karlo V naredio je svojoj pratnji da skrati kosu, u skladu sa trenutnim modnim stilovima u severnoj Evropi. Pratnja je, naravno, poslušala, ali uz gorke suze koje su lili dok su odsecali svoje pletenice koje su dopirale do pojasa. Dužina kose je u južnoj Evropi, baš kao i dužina brade, predstavljala znak nečije starosti - a time i autoriteta. Pošto Karlu V nikako nije mogla da izraste brada, i njegovi saradnici su morali redovno da se briju kako bi ličili na svog golobradog kralja.

6

Jedan od najve}ih zločina protiv čovečanstva ikad zabeležen je posledica ljudske pohlepe (znamo da ste iznenađeni). Robovi iz Afrike su zaista bili od suštinske važnosti za ekonomski razvoj kolonija u Severnoj i Južnoj Americi. Prvi afrički robovi su radili na španskim i portugalskim plantažama i rudnicima. Arapi su, pre toga, veliki broj robova dovodili sa obala istočne Afrike, sa obala Indijskog okeana, mada o tome ima malo dokaza. Englezi su proširili tržište robova naseljavanjem Severne Amerike. Dovozili su desetine i stotine hiljada robova koji su radili na plantažama duvana i pamuka. Ljude su porobljavali tako što su ih otimali i razdvajali porodice, brisali imena i uništavali jezike i prisvajali sve posede i obeležja koja su mogla da ukažu na položaj. Robovi su u Severnoj Americi prisiljavani da koriste iskvareni engleski jezik. Robove koji su govorili svojim jezikom su vešali pošto su smatrali da kuju zavere.

7

Premijer Nikita Hruščov je 1964. bio primoran da se povuče sa funkcije nakon neuspešnog pokušaja da reformiše nacionalnu privredu, koja je bila na umoru. Hruščova je zamenio pripadnik komunističke tvrde struje i stare škole, Leonid Brežnjev. Brežnjev nije trošio vreme, nego je ugušio pokušaje liberalizacije komunističkih rečima u Čehoslovačkoj 1968. i Poljskoj 1981. godine. Zemlja je nastavila takmičenje na svim poljima sa Sjedinjenim Državama u borbi za nadmoć u svemiru; 1971. Sovjeti su lansirali Sojuz I, prvi u seriji svemirskih stanica sa stalnom ljudskom posadom. SSSR je takođe nastavio da podržava širenje komunizma u drugim zemljama i da ekonomski pomaže zemlje u kojima je postojao.

LINK KA KNJIZI

 

         
Twitter Facebook Linkedin Pinterest Email
         

Komentari

• Danijela Jovančić
Pročitala sam skoro polovinu knjige i oduševljena sam.Knjiga je edukativna na krajnje jednostavan i razumljiv način,pisana za sve.Sve pohvale autoru i izdavačima.

Ostavite komentar Ostavite komentar

 

 

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272