Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

Preporučujemo

Android 9, Kotlin i Android Studio 3.2 u jednoj knjizi

Android 9, Kotlin i Android Studio 3.2 u jednoj knjizi

Popust cena: 2500 rsd

Principi lepog veb dizajna, prevod četvrtog izdanja

Principi lepog veb dizajna, prevod četvrtog izdanja

Popust cena: 2200 rsd

CSS - ovo je moja prva CSS strana

Sajt koji možda niste posetili

Na sajtu W3SCHOOLS.COM možete da naučite i CSS.

Primer koji gore vidite je malo izmenjena varijanta u Tryit Editor v1.4: LINK.

Kako da promenite boju pozadine?

Kliknite: LINK.

Promena boje pozadine

Šta se dešava kada promenite red u kodu:

background-color:#b0c4de;

ili pitanje može da glasi:

Kako da plavu boju zamenite u belu?

Odgovor je:

background-color:#g0c4de;

CSS na Vikipediji


CSS (engl. Cascading Style Sheets) je jezik formatiranja pomoću kog se definiše izgled elemenata veb-stranice.

Prvobitno, HTML je služio da definiše kompletan izgled, strukturu i sadržaj veb-stranice, ali je od verzije 4.0 HTML-a uveden CSS koji bi definisao konkretan izgled, dok je HTML ostao u funkciji definisanja strukture i sadržaja.

Istorija

CSS je u određenoj formi postojao još u začecima SGML-a 1970ih godina.

Kako je HTML postajao komplikovaniji, davao je sve više mogućnosti za definiciju izgleda elemenata, ali je istovremeno postajao nečitljiviji i teži za održavanje. Različiti brauzeri su prikazivali dokumente na različite načine, i postojala je potreba za dosljednom tehnikom definisanja prikaza elemenata na stranici.

Da bi se ovo postiglo, devet različitih metoda je predloženo na zvaničnom forumu W3C-a. Od devet, dvije metode su izabrane kao temelj onoga što je kasnije postalo CSS: CHSS (engl. Cascading HTML Style Sheets) i SSP (engl. Stream-based Style Sheet Proposal). Prvo je Hakon Vium Li (koji je sada šef tehničke službe kompanije Opera) predložio CHSS u oktobru 1994, jezik koji je imao dosta sličnosti sa današnjim CSS-om. Bert Bos je radio na brauzeru po nazivu Argo, koji je imao sopstveni način definisanja stilova, SSP. Li i Bos su radili zajedno da bi osnovali CSS standard (slovo H je izbačeno iz skraćenice CHSS jer se CSS mogao odnositi i na druge jezike pored HTML-a).

Za razliku od postojećih jezika poput DSSSL-a i FOSI-a, CSS je dozvoljavao da više opisa utiče na dokument, tj. jedna definicija stilova je mogla naslijediti osobine od druge.

Lijev prijedlog je postavljen na konferenciji "Veb mozaik" u Čikagu 1994. godine, i ponovo sa Bosovim prijedlogom 1995. Otprilike u ovo vrijeme je osnovan W3C, koji je preuzeo funkciju razvoja CSS-a. Do kraja 1996, CSS je bio spreman da se objavi kao standard, i CSS1 je objavljen u decembru.

Razvoj HTML-a, CSS-a i DOM-a se odvijao u jednoj istoj grupi, HTML Editorial Review Board (ERB). Početkom 1997. grupa ERB se podijelila na tri radne grupe: radna grupa za HTML, kojom je upravljao Den Konoli iz W3C-a, radna grupa za DOM, kojom je upravljao Loren Vud iz kompanije Softkvod, i radna grupa za CSS, kojom je upravljao Kris Lili iz W3C-a.

Radna grupa za CSS je počela da radi na problemima koji nisu bili obuhvaćeni CSS-om verzije 1, koji se tako razvio u CSS2, 4. novembra 1997; objavljen je kao zvanična verzija 12. maja 1998. CSS3, čiji je razvoj započet 1998. se još uvijek razvija.

 

         
Twitter Facebook Linkedin Pinterest Email
         

Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Ostavite komentar Ostavite komentar

 

 

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272