Elon Musk je nakon preuzimanja mreže X (bivši Twitter) 2022. godine sproveo jednu od najdrastičnijih reformi u svetu tehnologije – otpuštanje čak 80% zaposlenih. Ovaj potez je izazvao lavinu reakcija i postavio ključno pitanje: da li većina kompanija zaista ima previše zaposlenih ili je ovakav model održiv samo u specifičnim slučajevima?
Pre nego što je Musk preuzeo mrežu X, kompanija je imala oko 7.500 zaposlenih. Ubrzo nakon preuzimanja, otpustio je oko 6.000 ljudi, ostavljajući samo 1.500 zaposlenih. Musk je tvrdio da su otpuštanja bila neophodna zbog negativnog novčanog toka od 3 milijarde dolara i potrebe da mreža X postane profitabilna.
Iako je kompanija smanjila troškove, efekti otpuštanja nisu bili isključivo pozitivni:
Pad prihoda od oglasa za 40% – Brendovi su se povukli zbog smanjene moderacije sadržaja i rasta kontroverznog govora.
Tehnički problemi i bagovi – Manji timovi su se teže nosili sa održavanjem platforme.
Gubitak poverenja korisnika – Korisnička podrška je oslabljena, što je dovelo do nezadovoljstva.
Jedan od ključnih argumenata koji se pojavio nakon Muskovih otpuštanja jeste ideja da je većina kompanija neefikasna i pretrpana zaposlenima koji nisu neophodni. Ova teorija postaje sve popularnija, naročito među tehnološkim firmama koje sve više koriste automatizaciju i veštačku inteligenciju kako bi smanjile potrebu za ljudskom radnom snagom.
Međutim, realnost je složenija. Ne mogu se sve kompanije porediti sa mrežom X, jer različite industrije funkcionišu na različite načine:
Tehnološke firme – Mogu lakše optimizovati radnu snagu kroz automatizaciju i algoritme.
Proizvodne kompanije – Zahtevaju fizički rad i ne mogu jednostavno smanjiti broj zaposlenih.
Zdravstvena industrija – Potrebna su ljudska znanja i prisustvo, pa preterana otpuštanja mogu ugroziti kvalitet usluga.
Masovna otpuštanja nisu jedinstvena za mrežu X. Nakon Muskovog poteza, mnoge tehnološke kompanije su sledile sličan model:
Meta (Facebook, Instagram, WhatsApp) – Otpušteno preko 21.000 zaposlenih tokom 2023.
Google (Alphabet) – Smanjenje broja radnika za 12.000.
Amazon – Otpustio 27.000 radnika u različitim sektorima.
Ovi potezi pokazuju da se industrija menja, a kompanije sve više traže načine da povećaju profitabilnost uz manji broj zaposlenih.
Iako optimizacija radne snage može doneti benefite u vidu smanjenja troškova, postoje i negativne posledice:
Gubitak talenata – Otpuštanjem velikog broja radnika, kompanije mogu izgubiti ključne stručnjake, što može oslabiti inovacije i produktivnost.
Pad morala među preostalim zaposlenima – Oni koji ostanu mogu se osećati nesigurno, preopterećeno i nezadovoljno, što smanjuje efikasnost rada.
Problemi sa korisnicima – Manji timovi u podršci i moderaciji dovode do lošeg korisničkog iskustva.
Kratkoročne uštede, dugoročni problemi – Dok kompanije mogu privremeno povećati profit kroz otpuštanja, dugoročno mogu izgubiti reputaciju i lojalne korisnike.
Ostaju važna pitanja koja još nemaju jasan odgovor:
Koliko dugoročno može trajati ovaj model ekstremne optimizacije radne snage?
Da li su kompanije koje su pratile Muskov primer zaista postale profitabilnije?
Kakvi su dugoročni efekti na inovacije i konkurentnost kompanija?
Hoće li brendovi koji su napustili mrežu X zbog pada moderacije i dalje izbegavati platformu?
Koliko su preostali radnici u mreži X zadovoljni i kakav je njihov radni učinak u odnosu na raniji period?
Slučaj mreže X pokazuje da kompanije mogu preživeti sa manjim brojem zaposlenih, ali to nije univerzalna formula uspeha. Svaka industrija, pa čak i svaka firma, ima specifične zahteve, i slepo kopiranje Musk-ove strategije može doneti više štete nego koristi.
U budućnosti možemo očekivati da će firme više koristiti automatizaciju i AI kako bi smanjile potrebu za velikim brojem radnika. Ipak, ljudski faktor ostaje ključan u mnogim aspektima poslovanja. Balans između tehnologije i ljudske radne snage biće ključ uspeha u novom poslovnom dobu.
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272 |
||