Kada je Čarls Darvin predložio da napiše svoju knjigu o prekretnicama u evoluciji, pod nazivom Postanak Vrsta (Origins of Species), njegov urednik je savetovao da napiše knjigu o golubovima jer, njegovim rečima: „Svakog interesuju golubovi.” Srećom Darvin je izabrao da ignoriše ovaj savet. Podsećamo na ovo jer Darvinova teorija kaže da vrste doživljavaju skromne napretke tokom dugih vremenskih perioda. Tada – a u mnogim krugovima ja i danas – to je bila revolucionarna ideja.
Šta se dešava ako ovaj napredak koji, teorija propagira, ustvari i nije tako skroman, već mogućnosti neke vrste eksponencijalno rastu? I to bi mogla biti revolucionarna ideja – pogotovo jer bi to moglo uticati na nas i za vreme naših života.
Sada se približavamo vremenu kada će ova teorija eksponencijalne evolucije biti testirana.
Ako prihvatate ideju evolucije, složićete se da je najraniji život pojavio na Zemlji pre oko 4 milijarde godina. Kompleksni ćelijski organizmi su se pojavili pre 2 milijarde godina, a prvi višećelijski organizmi pre oko milijardu godina. Prvi reptili i dinosaurusi živeli su pre 300 miliona godina; prvi primati pre oko 40 miliona godina; homo sapiens se pojavio pre 160 000 godina; Kromanjonac pre oko 40 000 godina; a moderna civilizacija kakvom je znamo; započela je pre oko 10 000 godina.
Pripremio: Marko Kusurović
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272 |
||