Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

Preporučujemo

Ajax - trikovi

Ajax - trikovi

Popust cena: 1590 rsd

ColdFusion MX

ColdFusion MX

Popust cena: 400 rsd

Kratak uvid u obrazovanje na daljinu


Vodič 1: Obrazovanje na daljinu: Pregled

Šta predstavlja obrazovanje na daljinu?
Da li je obrazovanje na daljinu efikasno?
Kako se obavlja obrazovanje na daljinu?
Koja je tehnologija najbolja?
Efikasno obrazovanje na daljinu
Glavni učesnici u obrazovanju na daljinu
Reference
Za dodatne informacije

Šta predstavlja obrazovanje na daljinu?

U okviru konteksta ubrzanog tehnološkog razvoja i uslova tržišta koji se stalno menjaju, američki obrazovni sistem primoran je da pruži bolje mogućnosti za obrazovanje bez povećanja troškova. Mnoge obrazovne institucije odgovaraju na ovaj izazov razvijanjem programa za obrazovanje na daljinu. Obrazovanje na daljinu, u svom osnovnom obliku, podrazumeva da su nastavnik i učenik (učenici) fizički udaljeni a tehnologija (tj. glas, video, podaci i štampani materijal), često usklađeni komunikacijom lice u lice, koristi se da premosti jaz koji postoji u nastavi. Ove vrste programa mogu pružiti starijima drugu šansu za više obrazovanje, omogućiti obrazovanje onih koji nisu mogli to sebi da priušte zbog ograničenog vremena, udaljenosti ili fizičke nesposobnosti, kao i da omogući ažuriranje i obnavljanje fonda znanja radnika na njihovim radnim mestima.

Da li je obrazovanje na daljinu efikasno?

Veliki broj ljudi uključenih u obrazovanje traži odgovor na pitanje da li učenici koji uče na daljinu mogu da nauče gradivo isto kao i učenici kojima se predaje na tradicionalan način licem u lice. Istraživanja koja porede obrazovanje na daljinu i nastavu licem u lice, pokazuju da predavanje i učenje na daljinu može biti jednako efikasno kao i tradicionalna nastava, pošto metode i tehnike koje se koriste odgovaraju zadacima nastave, postoji interakcija između studenata a postoji i blagovremena povratna veza između predavača i učenika (pogledati Moore & Thompson, 1990; Verduin & Clark, 1991).

Kako se obavlja obrazovanje na daljinu?

Osobi koja obavlja obrazovanje na daljinu stoji na raspolaganje široka paleta tehničkih mogućnosti. One se mogu podvesti u četiri glavne kategorije:

Glas – Audio alati za nastavu obuhvataju interaktivne tehnologije kao što su telefon, audiokonferenciranje i kratkotalasni radio. Pasivni (tj. jednosmerni) audio alati podrazumevaju trake i radio.

Video – Video alati za nastavu obuhvataju nepokretne slike kao što su slajdovi, prethodno pripremljene pokretne slike (npr. film, video traka) i pokretne slike u realnom vremenu kombinovane sa audiokonferenciranjem (jednosmerni ili dvosmerni video sa dvosmernom audio komunikacijom).

Podaci – Računari šalju i primaju informacije elektronskim putem, te se zbog toga izraz “podatak” koristi da opiše ovu široku katergoriju alata za predavanje. Primene računara za obrazovanje na daljinu jesu različite i mogu uključivati:

a. Nastava pomognuta računarima (Computer-assisted instruction - CAI) – koristi računar kao samostalnu mašinu za prezentovanje pojedinačnih lekcija.

a. Nastava upravljana računarima (Computer-managed instruction - CMI) – upotrebljava računar za organizovanje nastave i praćenje rezultata učenika i njihovog napretka. Sama nastava ne mora se izvoditi računarom, iako se CAI često kombinuje sa CMI.

a. Obrazovanje posredovano računarima (Computer-mediated education - CME) – predstavlja računarske aplikacije koje omogućavaju prenos predavanja.

Primeri: b.. elektronska pošta, faks, konferencijska veza pomoću računara u realnom vremenu i World-Wide Web aplikacije.

Štampani materijal – je osnovni element programa za obrazovanje na daljinu i baza iz koje su svi ostali sistemi proistekli. Na raspolaganju su štampani materijali u različitim oblicima, uključujući: udžbenike, priručnike, knjige sa vežbama, programe kurseva i materijale za detaljna proučavanja.

Koja je tehnologija najbolja?

Iako tehnologija ima ključnu ulogu u prenosu obrazovanja na daljinu, nastavnici se moraju usredsrediti na rezultate nastave, ne na tehnologiju prenosa. Ključ za efikasno obrazovanje na daljinu jeste usredsređivanje na potrebe učenika, zahteve sadržaja i ograničenja na koja nailazi predavač, i to pre odabira načina za prenos. Obično, ovakav sistematičan pristup rezultuje kombinacijom medijuma, od kojih svaki služi određenoj svrsi. Na primer:

a. Dobra štampana komponenta može obezbediti veći deo osnovnog nastavnog sadržaja u obliku teksta kursa, kao i štiva za čitanje, programa i redovnih dnevnih rasporeda.

a. Interaktivno audio i video konferenciranje može u realnom vremenu pružiti interakciju licem u lice (ili jednovremenu glasovnu). Ovo takođe predstavlja odličan i ekonomičan način za uključivanje učesnika koji su gosti ili koji su eksperti za određeni sadržaj.

a. Konferencijska veza preko računara ili elektronska pošta mogu se koristiti za slanje poruka, izveštavanje o odrađenim zadacima i za ostala sporazumevanja sa jednim ili više polaznika na nastavi. Takođe se može koristiti za poboljšanje interakcije između učenika.

a. Prethodno snimljene video trake mogu se upotrebiti za predavanje lekcija i za vizuelno oblikovan sadržaj.

a. Faks se može koristiti za distribuiranje zadataka, najskorijih objava, za primanje zadataka učenika i za pružanje pravovremenog odgovora. Upotrebom ovog integrisanog pristupa zadatak pedagoga i nastavnika jeste da pažljivo odaberu neku od tehničkih mogućnosti. Cilj je da se napravi kombinacija nastavnih medijuma koji ispunjavaju potrebe onih koji uče, tako da oni budu efikasni što se tiče izvođenja nastave i ekonomični.

Efikasno obrazovanje na daljinu

Bez izuzetka, efikasni programi za obrazovanje na daljinu počinju pažljivim planiranjem i usredsređenim razumevanjem potreba kurseva i potreba učenika. Odgovarajuća tehnologija se jedino može odabrati nakon što se ovi elementi razumeju do detalja. Nema nikakve misterije u načinu na koji se vrši razvoj efikasnih programa za obrazovanje na daljinu. To se ne dešava spontano. Oni se razvijaju kroz naporan rad i posvećen trud mnogih pojedinaca i organizacija. Zapravo, uspešni programi za obrazovanje na daljinu počivaju na stalnom i zajedničkom trudu studenata, fakulteta, pomagača, osoblju za podršku i administratora.

Glavni učesnici u obrazovanju na daljinu

Naredni deo ukratko opisuje uloge ovih ključnih učesnika u poduhvatu obrazovanja na daljinu i izazove sa kojima se susreću.

Učenici – Ispunjavanje nastavnih potreba učenika predstavlja kamen temeljac svakog programa za obrazovanje na daljinu i test prema kome se procenjuje svaki trud u ovom polju. Bez obzira na obrazovni kontekst, glavna uloga učenika jeste da uči. I pod najboljim okolnostima ovo predstavlja obeshrabrujući zadatak koji zahteva motivaciju, planiranje i sposobnost za analiziranje i primenu nastavnog sadržaja koji se uči. Kada se nastava obavlja na udaljenosti, pojavljuju se dodatni izazovi jer su učenici često razdvojeni od ostalih koji mogu da razmenjuju iskustva i interesovanja, imaju malo mogućnosti, ako u opšte i imaju mogućnost da sarađuju sa predavačima van časa i moraju se osloniti na tehničko povezivanje kako bi premostili jaz koji razdvaja polaznike na predavanju.

Fakultet – Uspeh svakog truda za obrazovanje na daljinu u mnogome počiva na fakultetu. U tradicionalnoj učioničkoj postavci, odgovornost nastavnika podrazumeva sastavljanje sadržaja kursa i razvijanje razumevanja za potrebe studenata. Kada je u pitanju obrazovanje na daljinu dolazi do suočavanja sa posebnim izazovima. Na primer, nastavnik mora da:

a. Razvija razumevanje karakteristika i potreba učenika koji se obrazuju na daljinu sa malim neposrednim iskustvom i sa ograničenim kontaktom lice u lice (ako ga uopšte i ima).

a. Prilagođava način predavanja uzimajući u obzir potrebe i očekivanja višečlane, često raznovrsne publike.

a. Razvija radno razumevanje tehnike za prenos, dok ostaje fokusiran na njihovu ulogu u nastavi.

a. Efikasno funkcioniše kao vešt pomagač kao i osoba koja obezbeđuje sadržaj. Pomagači – Nastavniku je često od velike pomoći oslanjanje na pomagače koji služe kao most između učenika i nastavnika. Da bi se postigla efikasnost, pomagač mora razumevati potrebu učenika da budu usluđeni i očekivanja nastavnika. Što je najvažnije, pomagač mora biti voljan da prati upute koje je ustanovio nastavnik. Kada to budžet i sredstva dopuštaju, uloga prisutnih pomagača povećala se čak i na predavanjima za koje oni imaju malo iskustva iz te oblasti, ako ga uopšte i imaju. U najmanju ruku oni vrše podešavanje opreme, sakupljaju zadatke, nadgledaju ispite i deluju kao oči i uši nastavnika na datom mestu.

Osoblje za podršku – Ovi pojedinci predstavljaju nevidljive heroje poduhvata obrazovanja na daljinu i oni osiguravaju efikasno baratanje mnoštvom detalja potrebnih za uspeh programa. Najuspešniji programi obrazovanja na daljinu sjedinjuju u sebi funkcije servisa za podršku prijavljivanja učenika, kopiranja materijala i distribucije, naručivanja udžbenika, obezbeđivanje odobrenja za kopiranje, olakšavanje planiranja, obradu izveštaja o ocenama, upravljanje tehničkim resursima itd. Osoblje za podršu zaista predstavlja vezivni element koji održava napor u obrazovanju na daljinu isplativim i funkcionalnim.

Administratori – Iako administratori obično imaju ulogu u planiranju institucionalne komponente programa za obrazovanje na daljinu, oni često gube kontakt ili prepuštaju kontrolu tehničkim vođama jednom kada program profunkcioniše. Efikasni administratori obrazovanja na daljinu više su nego ljudi od ideje. Oni predstavljaju tvorce usaglašavanja, donosioce odluka i recenzente. Oni blisko sarađuju sa tehničkim osobljem i osobljem za podršku, osiguravajući efikasnu primenu tehničkih resursa za dalji napredak akademskog zadatka institucije. Najvažnije od svega, oni održavaju akademski način usredsređivanja na problem, shvatajući da je zadovoljavanje nastavnih potreba učenika, koji se obrazuju na daljinu, njihova krajnja odgovornost. 

 

         
Twitter Facebook Linkedin Pinterest Email
         

Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Ostavite komentar Ostavite komentar

 

 

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272