Veštačka inteligencija menja način na koji istražujemo i tumačimo prošlost. Iako su istorijske manipulacije prisutne vekovima, danas raspolažemo moćnim alatima za analizu izvora, prepoznavanje falsifikata i otkrivanje skrivenih podataka. Međutim, postavlja se ključno pitanje – može li AI zaista da razdvoji činjenice od propagande i dezinformacija?
DALL-E 3 ilustracija
Od antičkih vremena do danas, istorija je često prepravljana. Neki od najpoznatijih primera uključuju:
U savremenom dobu, internet i društvene mreže omogućavaju širenje istorijskih dezinformacija brže nego ikada. Postavlja se pitanje kako AI može da pomogne u njihovom razotkrivanju.
AI koristi različite metode za analizu istorijskih podataka i identifikaciju manipulacija.
AI može da skenira i analizira velike količine tekstova kako bi pronašla neslaganja između različitih izvora.
AI može da analizira slike i video zapise kako bi otkrila falsifikate.
AI može da analizira ton, stil i strukturu teksta kako bi identifikovala pristrasne izvore.
Pojava deepfake tehnologije omogućava kreiranje potpuno lažnih video snimaka istorijskih ličnosti koje „govore“ stvari koje nikada nisu izgovorile.
Političke propagandne kampanje koriste AI za masovno generisanje lažnih članaka koji izobličavaju istorijske činjenice.
Platforme poput Facebooka i Twittera imaju ozbiljan problem sa istorijskim dezinformacijama, a AI moderatori još uvek nisu dovoljno precizni u njihovom otkrivanju.
Dr Majkl Merington (Univerzitet Oksford) smatra da AI može biti moćan alat u borbi protiv istorijskih falsifikata, ali da je ljudska interpretacija i dalje ključna.
Dr Ana Petrović (Digitalna forenzika, MIT) ističe da problem nastaje kada AI algoritmi uče na netačnim podacima, što može stvoriti nove oblike manipulacije.
Mark Džonson (Google AI Research) navodi da se trenutno razvijaju AI modeli koji mogu da prepoznaju kada su istorijski tekstovi menjani, ali da je očuvanje objektivnosti veliki izazov.
Mnogi istorijski događaji nisu adekvatno dokumentovani, što otežava analizu.
Ako AI trenira na pristrasnim podacima, može da perpetuira lažne narative umesto da ih razotkriva.
Ironično, AI može biti korišćena i za stvaranje lažne istorije kroz generisanje uverljivih, ali potpuno izmišljenih dokumenata i video zapisa.
Da bi AI zaista služila istini, neophodno je:
AI ima ogroman potencijal u otkrivanju lažne istorije, ali nije nepogrešiv alat. Može da analizira podatke, prepozna neslaganja i otkrije digitalne manipulacije, ali je i dalje podložna pristrasnosti i zloupotrebama.
U budućnosti, AI i istoričari moraju da rade zajedno kako bi sačuvali objektivnost prošlosti. Tehnologija može pomoći u razdvajanju istine od laži, ali je neophodno osigurati njeno odgovorno korišćenje.
Pitanje za razmišljanje: Hoće li AI postati čuvar istine ili novi alat za njeno prepravljanje?
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272 |
||