Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

Preporučujemo

DALL-E 3 od zabave do zarade

DALL-E 3 od zabave do zarade

Cena: 2860 rsd
Popust i do: 1859 rsd

ChatGPT i prilagođeni GPT modeli

ChatGPT i prilagođeni GPT modeli

Cena: 2200 rsd
Popust i do: 1430 rsd

Može li veštačka inteligencija da otkrije lažne činjenice iz istorije?

Uvod

Veštačka inteligencija menja način na koji istražujemo i tumačimo prošlost. Iako su istorijske manipulacije prisutne vekovima, danas raspolažemo moćnim alatima za analizu izvora, prepoznavanje falsifikata i otkrivanje skrivenih podataka. Međutim, postavlja se ključno pitanje – može li AI zaista da razdvoji činjenice od propagande i dezinformacija?

DALL-E 3 ilustracija 

1. Istorijske manipulacije: Lažna istorija kroz vekove

Od antičkih vremena do danas, istorija je često prepravljana. Neki od najpoznatijih primera uključuju:

  • Rimski imperatori koristili su metodu „damnatio memoriae“, kojom bi ime i lik nepopularnih vladara bili izbrisani iz zvaničnih zapisa.
  • Tokom Staljinove vladavine, fotomontaže su korišćene za uklanjanje pojedinaca sa fotografija kako bi se prilagodili političkim narativima.
  • Srednjovekovni vladari su često dodeljivali sebi lažne pretke kako bi ojačali legitimitet.
  • Holivudske verzije istorije često iskrivljuju stvarne događaje radi dramatizacije.

U savremenom dobu, internet i društvene mreže omogućavaju širenje istorijskih dezinformacija brže nego ikada. Postavlja se pitanje kako AI može da pomogne u njihovom razotkrivanju.

2. Kako AI može da otkrije lažnu istoriju?

AI koristi različite metode za analizu istorijskih podataka i identifikaciju manipulacija.

2.1. Analiza istorijskih izvora

AI može da skenira i analizira velike količine tekstova kako bi pronašla neslaganja između različitih izvora.

  • Unakrsno poređenje podataka omogućava upoređivanje izvora iz različitih epoha i geografskih lokacija.
  • Analizom promena u jeziku može se utvrditi kako su se istorijski narativi menjali kroz vreme.
  • Automatsko prepoznavanje lažnih citata pomaže u identifikaciji pogrešno pripisanih izjava istorijskih ličnosti.

2.2. Otkrivanje digitalnih manipulacija

AI može da analizira slike i video zapise kako bi otkrila falsifikate.

  • Detekcija deepfake sadržaja omogućava prepoznavanje digitalno izmenjenih video snimaka.
  • Forenzička analiza slika otkriva gde su slike manipulacijom menjane.
  • Provera autentičnosti dokumenata procenjuje da li je neki dokument zaista star koliko se tvrdi.

2.3. Prepoznavanje propagande i pristrasnosti

AI može da analizira ton, stil i strukturu teksta kako bi identifikovala pristrasne izvore.

  • Detekcija emocionalnog jezika pomaže u prepoznavanju senzacionalizma i propagande.
  • Analiza političke pristrasnosti omogućava otkrivanje ideoloških narativa u tekstovima.
  • Identifikacija manipulativnih fraza detektuje tendenciozan rečnik.

3. Studija slučaja: Lažna istorija u digitalnoj eri

3.1. „Deepfake istorija“ – novi izazov

Pojava deepfake tehnologije omogućava kreiranje potpuno lažnih video snimaka istorijskih ličnosti koje „govore“ stvari koje nikada nisu izgovorile.

3.2. AI u službi dezinformacija

Političke propagandne kampanje koriste AI za masovno generisanje lažnih članaka koji izobličavaju istorijske činjenice.

3.3. Društvene mreže i lažna istorija

Platforme poput Facebooka i Twittera imaju ozbiljan problem sa istorijskim dezinformacijama, a AI moderatori još uvek nisu dovoljno precizni u njihovom otkrivanju.

4. Ekspertske perspektive: Šta kažu istoričari i AI istraživači?

Dr Majkl Merington (Univerzitet Oksford) smatra da AI može biti moćan alat u borbi protiv istorijskih falsifikata, ali da je ljudska interpretacija i dalje ključna.

Dr Ana Petrović (Digitalna forenzika, MIT) ističe da problem nastaje kada AI algoritmi uče na netačnim podacima, što može stvoriti nove oblike manipulacije.

Mark Džonson (Google AI Research) navodi da se trenutno razvijaju AI modeli koji mogu da prepoznaju kada su istorijski tekstovi menjani, ali da je očuvanje objektivnosti veliki izazov.

5. Ograničenja i etičke dileme

5.1. Nedostatak podataka

Mnogi istorijski događaji nisu adekvatno dokumentovani, što otežava analizu.

5.2. Pristrasnost AI modela

Ako AI trenira na pristrasnim podacima, može da perpetuira lažne narative umesto da ih razotkriva.

5.3. AI kao alat za manipulaciju

Ironično, AI može biti korišćena i za stvaranje lažne istorije kroz generisanje uverljivih, ali potpuno izmišljenih dokumenata i video zapisa.

6. Kako osigurati odgovorno korišćenje AI-a?

Da bi AI zaista služila istini, neophodno je:

  • Koristiti verifikovane istorijske baze podataka.
  • Razviti etičke standarde za AI analizu istorije.
  • Kombinovati AI analize sa ljudskom ekspertizom.
  • Obrazovati javnost o potencijalima i opasnostima AI-a.

Zaključak

AI ima ogroman potencijal u otkrivanju lažne istorije, ali nije nepogrešiv alat. Može da analizira podatke, prepozna neslaganja i otkrije digitalne manipulacije, ali je i dalje podložna pristrasnosti i zloupotrebama.

U budućnosti, AI i istoričari moraju da rade zajedno kako bi sačuvali objektivnost prošlosti. Tehnologija može pomoći u razdvajanju istine od laži, ali je neophodno osigurati njeno odgovorno korišćenje.

Pitanje za razmišljanje: Hoće li AI postati čuvar istine ili novi alat za njeno prepravljanje?

 

 

         
Twitter Facebook Linkedin Pinterest Email
         

Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Ostavite komentar Ostavite komentar

 

 

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272