10. p.n.e. - Rođen je rimski car i istoričar Klaudije, koji je 41. nasledio Kaligulu. Tokom njegove vladavine južna Engleska je postala rimska provincija, izgrađen veliki akvadukt, proširena luka Ostija. Vladao je pod velikim uticajem svojih žena Mesaline i Agripine, koja ga je, prema predanju, otrovala pečurkama da bi obezbedila presto za svog sina iz prethodnog braka Nerona.
1291 - Tri kantona Uri, Untervalden i Švic sklopili su savez za odbranu od Habsburgovaca, koji je bio osnova za stvaranje Švajcarske konfederacije.
1427.- Umro Stefan Lazarević, despot, sin kneza Lazara (Kruševac, 1374 - Mladenovac, 01. 08. 1427)
1560 - Škotski parlament je ukinuo papsku jurisdikciju i odobrio kalvinističku veroispovest, čime je osnovana Škotska crkva.
1714 - Umrla je engleska kraljica Ana, poslednji monarh iz dinastije Stjuart, tokom čije su vladavine ujedinjene Engleska i Škotska i stvorena Velika Britanija (1707). Nasledio ju je DŽordž I iz hanoverske dinastije.
1774 - Britanski hemičar Džozef Pristli otkrio je plin koji je nazvao "dephlogisticated air", kasnije poznat kao kiseonik.
1778 - U nemačkom gradu Hamburgu otvorena je prva štedionica u svetu.
1793 - Francuska je, kao prva zemlja u svetu, uvela metrički sistem mera.
1798 - U bici kod Abukira, blizu Aleksandrije, britanska flota admirala Horacija Nelsona uništila je francusku flotu pod komandom admirala Fransoa Brijesa. Posle tog poraza Napoleonova vojska u Egiptu ostala je odsečena od Evrope.
1806 - Na Mišarskom polju kod Šapca, srpski ustanici pobedili su Turke. To je bila najveća pobeda Karađorđeve vojske u Prvom srpskom ustanku.
1810 - Rođen je italijanski državnik grof Kamilo Benso Kavur, prvi ministar predsednik ujedinjene Italije (1861). Zaslužan je za oslobođenje Italije od Austrije i njeno ujedinjenje pod Savojskom dinastijom.
1813 - U Beču je izašao prvi broj "Novina serbskih", prvog srpskog dnevnog lista. List su pokrenuli Dimitrije Davidović i Dimitrije Frušić, a ugašen je 1822. zbog problema sa štamparijom.
1819.- Rođen Herman Melvil, američki književnik (Njujork, 01. 08. 1819 - Njujork, 28. 09. 1891)
1834 - Ropstvo je zabranjeno u celoj Britanskoj imperiji: u britanskim kolonijama oslobođeno je više od 770.000 robova.
1849.- U Majdanpeku počela izgradnja prve topionice metala u Srbiji
1859.- Varošica Vrbica preimenovana u Aranđelovac
1860 - Od rana zadobijenih u atentatu u Kotoru, koji je izvršio emigrant Todor Kadić, umro je crnogorski knez Danilo Petrović, naslednik vladike Njegoša i prvi svetovni vladar Crne Gore (1852). Proslavio se pobedom nad Turcima u bici na Grahovu 1. maja 1858.
1863.- Rođen Milutin Jakšić, istoričar (Srpska Klarija, 01. 08. 1863 - Srpska Crnja, 08. 01. 1937)
1899.- Rođen Josip Kulundžić, književnik i režiser, profesor Akademije za pozorište, film, radio i TV u Beogradu (Zemun, 01. 08. 1899 - Beograd, 01. 12. 1970)
1909.- Rođen Jaroslav Černi, inženjer, hidrotehničar, projektant hidroelektrana (Sarajevo, 01. 08. 1909 - Beograd, 29. 12. 1950)
1910 - Bojan Stupica je rođen 1. 8.1910 u Ljubljani a umro je 22. 5. 1970 u Beogradu. Bio je arhitekta, reditelj, teatarski pedagog ali i gradidelj pozorišta. Već sa 19. godina kao uspešan student arhitekture u Ljubljani, putovao je po Evropi upoznajući pozorišta. Prva predstava za koju je uradio prevod, dramaturšku obradu, realizovao scenografiju, uradio kostim, i najzad režirao je „Vojna in Mir". Godine 1945. postavljen je za pomoćnika upravnika Drame Narodnog gledališča u Ljubljani. Krajem 1946. Komitetu za umetnost i kulturu u Beogradu predao je elaborat za osnivanje centralnog jugoslovenskog teatra - to je današnje Jugoslovensko dramsko pozorište. Kao umetnički rukovodilac ostao je na ovom poslu punih osam godina. (1947 do 1955). Istovremeno je bio i reditelj, umetnički rukovodilac i arhitekta. Paralelno režira desetak predstava od kojih se neke smatraju najvećim dostignućima tog doba. „Dundo Maroje" je obišao Pariz, Beč , Budimpeštu, Varšavu, Moskvu, Lenjingrad, Kijev, Veneciju. Njegovi uspesi izazivaju zavist pa se traži "preispitivanje" njegovih "ideoloških skretanja". Naljućen, podnosi ostavku i sa suprugom Mirom prelazi u Zagreb, gde ga angažije HNK. Potom se ponovo vraća u Beograd, u JDP, ali opet nastaju sukobi, te prelazi u Narodno pozorište. Bojan Stupica je projktovao prvu zgradu "Ateljea 212" u Beogradu.
U svom predgovoru za ovu d r a g o c e n u Misailovićevu studiju o Bojanu Stupici, jedan od doajena srpske teatrologije Jovan Ćirilov, između ostalog, napisao je: „Milenko Misailović je svedok Stupičinog rada kao njegov zvanični pomoćni reditelj, dakle bliski saradnik, u radu na predstavi „Lede“ u Jugoslovenskom dramskom pozorištu 1953. godine, na vrhuncu njegovih stvaralačkih moći“.
Naručite knjigu.
1924.- U Beogradu osnovan FK "Obilić"
1928.- Rođen Zvonimir Berković, hrvatski reditelj (Beograd, 01. 08. 1928 - Zagreb, 09. 06. 2009)
1933.- Srpski aeroklub, osnovan 1921. godine, obnovljen pod imenom "Naša krila"
1944.- Počeo Varšavski ustanak u Drugom svetskom ratu
1952.- Rođen dr Zoran Đinđić, filozof, političar i državnik, predsednik Demokratske stranke, premijer Srbije (Bosanski Šamac, 01. 08. 1952 - Beograd, 12. 03. 2003) Zoran Đinđić (Zoran Djindjic.ogg izgovor (pomoć·info); rođen 1. avgusta 1952. u Bosanskom Šamcu, SR Bosna i Hercegovina, FNRJ, ubijen 12. marta 2003. u Beogradu) je bio srpski političar i državnik, doktor filozofije po obrazovanju, jedan od osnivača i dugogodišnji predsednik Demokratske stranke, predsednik Vlade Republike Srbije (2001-2003) i gradonačelnik Beograda (1997).
U ovoj knjizi sabran je deo intervjua koje je pokojni premijer dao našoj i stranoj štampi u kojima govori o svojoj viziji Srbije i njenog puta u društvo stabilnih i naprednih demokratskih zemalja Evrope. Naručite knjigu danas.
Za nas koji preferiramo ustavnu demokratiju, a koji živimo izvan njenih granica, ovaj aranžman postaje teorijski zanimljiv samo u meri u kojoj je praktično relevantan. Naručite knjigu.
Ova knjiga u osnovnim crtama predstavlja disertaciju koju je, pod naslovom "K. Marks i problemi utemeljenja socijalne kritike", u leto 1979. prihvatio Filozofski fakultet u Konstanzu (SR Nemačka). Naručite knjigu.
1955.- Umro je Stanislav Vinaver, književnik i prevodilac. Rođen je u Šapcu, 01. 03. 1891. a umro u Niškoj Banji 01. 08. 1955. godine. Vinaver je gimnaziju završio u Beogradu, a matematiku i muziku studirao u Parizu. Zatekao se u Rusiji u vreme Oktobarske revolucije, a zatim učestvovao kao dobrovoljac u Prvom svetskom ratu. Pripadao je prvoj generaciji srpskih modernista. Najpoznatija njegova dela su: "Mjeća", "Varoš zlih volšebnika", "Priče koje su izgubile ravnotežu", "Misli, eseji i studije", "Jezik naš nasušni" i "Nadgramatika". Monografija "Zanosi i prkosi Laze Kostića" objavljena je posthumno, 1963. godine. Neprevaziđeni su njegovi prevodi Tvena, Rablea, Bloka i Getea.
1981.- Počeo sa radom američki muzički kanal MTV
1997.- Umro Svjatoslav Rihter, ruski pijanista (Žitomir, 20. 03. 1915 - Moskva, 01. 08. 1997)
2001.- Umrla Zuzana Halupova, slikarka - naivac (Kovačica, 05. 02. 1925 - Beograd, 01. 08. 2001)
2003.- Umrla Mari Trentinjan, francuska filmska glumica (Bulonj-Bilankur, 21. 01. 1962 - Pariz, 01. 08. 2003)
2006.- Umro Mate Relja, hrvatski filmski reditelj (Šibenik, 29. 08. 1922 - Zagreb, 01. 08. 2006)
2007.- Umro Ratko Deletić, književnik, novinar i izdavač (Gračanica, Berane, 1945 - Podgorica, 01. 08. 2007)
2008.- Umro Dren Mandić, alpinista (Subotica, 1976 - Himalaji, 01. 08. 2008)
2009.- Umrla Borka Vučić, pravnik i bankar, direktor Beogradske banke, funkcioner SPS-a, poslanik i predsednik Skupštine Srbije, predsednik Fonda za doškolovanje mladih poljoprivrednika (Komirić, 04. 06. 1926 - Lapovo, 01. 08. 2009)
2009.- Umrla Mirjana Blagojević, advokat, potpredsednik Gradskog odbora SPS Beograd, član Upravnog odbora Fonda za doškolovanje mladih poljoprivrednika (1945 - Lapovo, 01. 08. 2009)
2014. - Iz štampe je izašla naša knjiga, pod brojem 474
Knjiga „Raspberry Pi kuvar za Python programere“ je napisana u formatu kuvara, predstavljajući primere u stilu recepata. To omogućava da direktno pređete na temu koja vas interesuje ili da pratite temu kroz poglavlja da biste stekli temeljno znanje. VIŠE O KNJIZI I KORPA ZA NARUČIVANJE.
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272 |
||