Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

Na današnji dan 10. decembra Nikola Pašić

1041. - umro je Mihailo IV Paflagonac, vizantijski car.

1508. - Formirana Kambrejska liga, savez protiv Venecije koji su sklopili papa Julije II, francuski kralj Luj XII, aragonski kralj Ferdinand II i rimsko-nemački car Maksimilijan I.

1520. - Nemački crkveni reformator Martin Luter u Vitenbergu javno spalio bulu u kojoj mu je papa Lav X zapretio prokletstvom ako se u roku od 60 dana ne odrekne jeresi. U januaru 1521. Luter ekskomuniciran iz rimokatoličke crkve.

1603. - umro je Vilijam Gilbert, engleski lekar i fizičar.

1810. - Napoleon Bonaparta Francuskoj priključio nemačke gradove Hanover, Bremen, Hamburg, Lauenburg i Libek.

1830. - rođena je Emili Dikinson, američka književnica. († 1886.)

1845. - Engleski građevinski inženjer Robert Tompson patentirao prve pneumatske gume.

1848. - Luj Napoleon nadmoćnom većinom od preko četiri miliona glasova dobio izbore za predsednika Francuske. Četiri godine kasnije izveo državni udar i proglasio se carem Napoleonom III.

1851. - rođen je Melvil Djui, američki bibliotekar.

1868. - Prvi semafori za regulisanje saobraćaja u svetu počeli da rade u Londonu, na trgu ispred zgrade parlamenta Velike Britanije.

1870. - rođen je Adolf Los, austrijski arhitekta († 1933.)

1895. - Osnovano Društvo za unapređenje i ulepšavanje Sokobanje, što se smatra začetkom turizma u Srbiji. Sokobanja, u kojoj su često na odmoru boravili knezovi Miloš i Mihajlo Obrenović, pominje se kao lečilište još u starom Rimu i ranoj Vizantiji.

1896. - umro je Alfred Nobel, švedski industrijalac, pronalazač dinamita.

1898. - Potpisan Pariski mirovni ugovor kojim je okončan američko-španski rat. Španija se odrekla Kube i Portorika, a za 20 miliona dolara ustupila Amerikancima Filipine i Guam.

1902. - Završena je izgradnja Asuanske brane u Egiptu, kojom je regulisan tok Nila.

1926. - umro je Nikola Pašić, jedan od najznačajnijih političara u istoriji Srbije i Jugoslavije.

1936. - Abdicirao britanski kralj Edvard VIII jer nije želeo da se odrekne ženidbe sa Amerikankom Volis Simpson, kako je to od njega tražio premijer Stenli Boldvin. Posle abdikacije dobio titulu vojvode od Vindzora. Nasledio ga Džordž VI.

1941. - Japanski avioni u Drugom svetskom ratu u Južnokineskom moru potopili britanske ratne brodove „Ripals“ i „Princ od Velsa“, na kojima je poginulo oko 800 ljudi.

1948. - Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila Univerzalnu deklaraciju o pravima čoveka. Taj datum obeležava se kao Dan ljudskih prava.

1955. - rođen je Goran Ivandić, jugoslovenski muzičar. († 1994.)

1956. - rođen je Rod Blagojevič, američki političar srpskog porekla

1963. - Zanzibar, britanski protektorat od 1890, stekao nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta. Naredne godine postao republika i s Tanganjikom stvorio novu državu koja je dobila naziv Tanzanija.

1964. - Nobelovu nagradu za mir dobio Amerikanac Martin Luter King, borac za građanska prava crnaca. Ubijen u atentatu u Memfisu četiri godine kasnije.

1967. - Prva komercijalna termonuklearna eksplozija izvršena u Novom Meksiku u SAD radi vađenja prirodnog gasa.

1980. - Milton Obote proglašen za predsednika Ugande, kao prvi afrički šef države koji se vratio na vlast posle zbacivanja vojnim udarom. Vojska ga 1985. drugi put zbacila sa vlasti.

1991. - jugoslovenska narodna armija se povukla iz Zagreba i Hrvatske, ali su borbe Srba i hrvatskih snaga nastavljene.

1996. - Predsednik Južne Afrike Nelson Mandela potpisao Ustav kojim su svi građani, bez obzira na rasu, izjednačeni pred zakonom, kao završni čin u demontiranju sistema aparthejda u toj zemlji.

1998. - Haški tribunal osudio bosanskog Hrvata Antu Furundžiju na 10 godina zatvora zbog mučenja i silovanja zatočenika u bosanskom ratu. To je bila prva presuda kojom je silovanje označeno kao ratni zločin.

1999. - umro je Franjo Tuđman, predsednik Hrvatske.

2001. - Generalni sekretar UN Kofi Anan dobio Nobelovu nagradu za mir.

2003. - Haški tribunal osudio bivšeg oficira Vojske Republike Srpske Dragana Obrenovića, koji je priznao krivicu, na 17 godina zatvora zbog ratnih zločina nad muslimanima u Srebrenici u julu 1995.
IZVOR

 

         
Twitter Facebook Linkedin Pinterest Email
         

Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Ostavite komentar Ostavite komentar

 

 

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272