Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

Na današnji dan, 18. juna

1155. - Papa Adrijan IV krunisao nemačkog kralja Fridriha I Barbarosu za rimsko-nemačkog cara.

1429. - Odigrala se Bitka kod Pataja, jedna od bitaka Stogodišnjeg rata. Francuska vojska, pod vođstvom Jovanke Orleanke i vojvode od Alensona, napala i potukla engleske trupe koje su se povlačile posle neuspele opsade Orleana.

1583. - U Londonu izdata prva polisa životnog osiguranja u svetu.

1629. - Umro je Pit Piterzon Hajn, holandski mornarski oficir (* 1577.).

1769. - Rođen je Robert Stjuart, vikont Kaslrej, britanski političar.

1812. - Rođen je Ivan Aleksandrovič Gončarov, ruski pisac, autor romana „Oblomov“.

1812. - Kongres SAD usvojio deklaraciju o objavi rata Velikoj Britaniji.

1815. - U bici kod Vaterloa u Belgiji udružene britanske i pruske trupe pod komandom britanskog i pruskog vojskovođe Velingtona i Blihera potukle Napoleona Bonapartu.

1817. - U Londonu otvoren most Vaterlo preko reke Temze.

1839. - osnovana Prva beogradska gimnazija.

1853. - Umro je Branko Radičević, pesnik romantičar.

Branko Radičević: Đački rastanak i druge pesme

 

Veliki datum naše nove poezije i Vukove epohe predstavljaju Brankove pesme.  LINK

 

1868. - Rođen je Mikloš Horti de Nađbanja, mađarski admiral i državnik.

1881. - Rusija, Austrija i Nemačka potpisale tajni savez „Liga tri cara“ na tri godine.

1882. - Rođen je Georgi Dimitrov, bugarski revolucionar i državnik.

1884. - Rođen je Eduar Daladje, francuski političar. (†1970).

1916. - Umro je Helmut fon Moltke Mlađi, nemački general, načelnik nemačkog generalštaba.

1928. - Umro je Roald Amundsen, norveški istraživač. (* 1872.)

1936. - Umro je Aleksej Maksimovič Pješkov, Maksim Gorki, ruski pisac, utemeljivač socijalističkog realizma.

1940. - Francuski general Šarl de Gol iz Londona uputio čuvenu radio poruku Francuzima u kojoj je sebe proglasio liderom Slobodne Francuske, a Francuze pozvao na otpor nemačkoj okupaciji.

1940. - Nemci u Drugom svetskom ratu zauzeli francusku luku Šerbur.

1942. - Rođen je Pol Makartni, britanski pevač, muzičar i tekstopisac, član grupe Bitls.

  • Rekao  je: "Na kraju, ljubav koju dobijete jednaka je ljubavi koju date."
    "Postoje samo 4 čoveka koji znaju šta su stvarno bili Bitlsi."

1946. - Rođen je Fabio Kapelo, italijanski fudbalski trener.

Sajmon Kuper: Fudbalom protiv neprijatelja

Fudbal je mnogo više od najpopularnije igre na svetu. LINK

Eduardo Gaelano: Fudbal

Niz mini-eseja o istoriji fudbala, fudbalskim zvezdama, magiji lopte, driblingu, ali i diktaturama južnoameričkih zemalja, favelama, politici. LINK

 

1953. - Proglašena Republika Egipat, za predsednika izabran general Mohamed Nagib, vođa pobune kojom je 1952. zbačen kralj Faruk.

1968. - Britanski Dom lordova odbacio odluku laburističke vlade o sankcijama protiv režima bele manjine u Rodeziji.

1969. - Rođena je Milka Forcan, poslovna žena.

1975. - Princ Fejsal Musaid javno pogubljen u Rijadu zbog ubistva kralja Saudijske Arabije Fejsala, u martu 1975.

1978. - Rođena je Snežana Perić, srpska karatiskinja.

1979. - Lider SSSR Leonid Brežnjev i predsednik SAD Džimi Karter u Beču potpisali sporazum o ograničenju strateškog nuklearnog naoružanja, SALT 2.

1983. - Prva Amerikanka poletela u svemir, kao član posade šatla Čelendžer.

Sally Ride, prva amerikanka u svemiru

1993. - Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija odobrio slanje 7.600 pripadnika mirovnih snaga u šest gradova u Bosni i Hercegovini.

1995. - Snage bosanskih Srba oslobodile poslednje od 372 pripadnika mirovnih snaga u Bosni koje su držale kao taoce od kraja maja, posle napada aviona NATO na srpske položaje u okolini Pala.

1996. - Benjamin Netanjahu postao najmlađi premijer u istoriji Izraela, posle izborne pobede desne koalicije.

1996. - Savet bezbednosti UN ukinuo zabranu izvoza teškog naoružanja bivšim jugoslovenskim republikama. Embargo na izvoz uveden u septembru 1991.

1997. - Lidera Crvenih Kmera Pola Pota zarobila grupa njegovih bivših sledbenika i osudila na doživotnu robiju. Smatra se da je Pol Pot odgovoran za smrt više od dva miliona kambodžanskih civila.

2000. - Eritreja i Etiopija u Alžiru potpisale sporazum o prekidu vatre kojim je okončan dvogodišnji rat te dve zemlje.

2000. - Savet bezbednosti UN potvrdio da je Izrael okončao dvadesetdvogodišnju okupaciju južnog Libana.

2001. - Oko 30.000 pripadnika sirijske vojske napustilo Bejrut, posle 25 godina prisustva u Libanu. Sirija pozvana u Liban 1976. u sklopu arapskih mirovnih snaga koje su imale zadatak da uguše građanski rat u toj zemlji.

2002. - Premijer Slovenije Janez Drnovšek posetio Jugoslaviju, kao prvi funkcioner te države u poseti Jugoslaviji posle raspada SFRJ.

2002. - U eksploziji bombe koju je aktivirao palestinski bombaš-samoubica, u prepunom autobusu u Jerusalimu, poginulo 19, povređeno više od 50 osoba.

2004. - Evropski savet odlučio da Hrvatskoj dodeli status zvaničnog kandidata za članstvo u EU.

2010 - Umro je Žoze Saramago, portugalski književnik, dobitnik Nobelove nagrade za 1998. godinu. (* 1922)

Žoze Saramago: Slepilo

 U neimenovanom gradu neimenovane države, iznenada oslepi čovek koji u kolima čeka da se promeni svetlo na semaforu. LINK

  • Rekao je: "Ja samo postavljam dva pitanja: Koliko zemalja ima vojne baze u SAD i u koliko zemalja nema baza SAD."

2010. - Umro je Drago Ćupić, srpski lingvista.

2010. - Umro je Bogdan Bogdanović (Beograd, 20. avgust 1922. — Beč, 18. jun 2010). Bio je bio srpski arhitekta, graditelj, umetnik i filozof, profesor Beogradskog univerziteta od 1973. godine, gradonačelnik Beograda od 1982. do 1986. Poznat je po svojim smelim idejama. Značajan je neimar memorijalne arhitekture, spomen-obeležja podignutih u drugoj polovini dvadesetog veka, žrtvama fašizma u Drugom svetskom ratu, širom SFR Jugoslavije. Najznačajniji spomenici Bogdana Bogdanovića nalaze se u Beogradu, Jasenovcu, Garavicama, Prilepu, Mostaru i Kruševcu.

IZVOR

 

         
Twitter Facebook Linkedin Pinterest Email
         

Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Ostavite komentar Ostavite komentar

 

 

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272