Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

Na današnji dan, 19. decembra Mileva Marić-Ajnštajn

1154. - Na engleski presto je došao Henri II, prvi vladar dinastije Plantagenet. Učvrstio je kraljevsku vlast i ograničio vlasti barona i sudsku vlast crkve, zbog čega je došao u sukob sa kanterberijskim nadbiskupom Tomasom Beketom, koji je po njegovom nalogu ubijen 1170. Započeo je osvajanje Irske 1171.

1741. - Umro je ruski pomorac i istraživač danskog porekla Vitus Bering, na dotad nepoznatom ostrvu koje je kasnije dobilo njegovo ime. Iste godine u avgustu Bering je otkrio poluostrvo Aljasku. Po njemu je severni deo Tihog okeana nazvan Beringovo more, kao i prolaz koji spaja Severno more s Tihim okeanom.

1790. - Rodjen je Vilijem Edvard Peri (William Edward Parry), britanski istraživač Arktika.

1793. - General Napoleon Bonaparta dobio je prvu značajnu bitku kada je od Engleza preuzeo Tulon.

1842. - SAD su priznale nezavisnost Havaja, ali američki uticaj ostao je dominantan. Havajska ostrva su anektirana 1898, a 31. avgusta 1959. postala su 50. država SAD.

1848. - Umrla je književnica Emili Bronte (Emily Bronte), od tuberkuloze, u 30. godini života.

1851. - Umro je engleski slikar Džozef Malord Vilijam Tarner (Joseph Turner), jedan od najvećih pejzažista u istoriji slikarstva. Tarnerov slikarski postupak oslobođen akademizma i njegovo otkriće pune svetlosti i čiste boje značajno su uticali na francuske impresioniste i poentiliste.

1863. - Engleski pronalazač Frederik Volton patentirao je u Londonu podni prekrivač - linoleum.

1875. -Rođena je Mileva Marić-Ajnštajn (Titel, Austrougarska, 19. decembar 1875 — Cirih, Švajcarska, 4. avgust 1948) je bila srpska matematičarka, prva žena Alberta Ajnštajna, jednog od najgenijalnijih ljudi 20. veka. Postoje tvrdnje da je ona doprinela ranim Ajnštajnovim radovima, ali je stepen njenog učešća u otkrićima nepoznat i predmet je brojnih polemika.

Naručite knjigu.

1902. - Rođen je glumac Ralf Ričardson, jedna od najznačajnijih ličnosti engleskog pozorišta. S jednako velikim uspehom tumačio je uloge u Šekspirovim i modernim dramama, u komedijama i tagedijama, a proslavio se i na filmu ("Ričard III", "Naš čovek u Havani", "Dr Živago", "Kartum", "Ana Karenjina").

1905. - Usvojen je prvi ustav Crne Gore, "Nikoljdanski ustav", kojim je država konstituisana kao ustavna monarhija.

1906. - Rođen je ruski državnik Leonid Iljič Brežnjev, predsednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR od 1960, a nakon smenjivanja Nikite Hruščova 1964. generalni sekretar Komunističke partije SSSR i glavni protagonist sovjetske unutrašnje i spoljne politike do smrti 1982.

1915. - Rodjena je u Parizu, popularna francuska pevačica i filmska glumica, Edit Pjaf (Edith Piaf) pod pravim imenom Édith Giovanna Gassion. Francuska publika ju je obožavala, pretvorivši je u jedan od francuskih simbola. Zbog svog glasa i visine, zvali su je 'mali vrabac' (francuski: 'piaf').

1941. - Posle neuspele ofanzive na Moskvu u Drugom svetskom ratu, Adolf Hitler je smenio komandanta nemačkih kopnenih trupa feldmaršala Valtera fon Brauhiča (Walter von Brauchitsch) i lično preuzeo komandu nad armijom.

1946. - U Indokini je izbio rat između vojske pod vođstvom Ho Ši Mina i francuskih kolonijalnih trupa.

1950. - Savet NATO-a imenovao je američkog generala Dvajta Ajzenhauera vrhovnim komandantom snaga NATO u Evropi. Ajzenhauer je bio jedan od najznačajnijih savezničkih komandanata u Drugom svetskom ratu i predsednik SAD 1952. i 1956.

1957. - Uvedena je putnička avionska linija London-Moskva.

1958. - Predsednik SAD Ajzenhauer uputio je, prvi put u svetu, božične čestitke preko satelita.

1965. - Sa 54,5 procenata glasova birača Šarl de Gol je pobedio na predsedničkim izborima u Francuskoj Fransoa Miterana.

1972. - Kapsula vasionskog broda "Apolo 17" spustila se u Tihi okean. Time je okončan američki program "Apolo" letova na Mesec sa ljudskom posadom.

1972. - Južnokorejski tanker "Južna zvezda" ispustio je više od sto hiljada tona nafte pored Omana.

1984. - Britanski i kineski premijeri Margaret Tačer i Džao Cijang potpisali su u Pekingu sporazum prema kojem Hongkong od 1. jula 1997, posle 99 godina britanske uprave, prelazi pod suverenitet Kine.

1987. - U Sevilji, u Španiji, ruski šahovksi velemajstor Gari Kasparov je odbranio titulu svetskog šampiona u šahu, pobedivši izazivača, Anatolija Karpova.

Naručite knjigu.

1991. - Republika Srpska Krajina proglasila je Knin za glavni grad, a Milan Babić, dotadašnji predsednik vlade, preuzeo je funkciju predsednika Republike. Time su ujedinjene dve teritorijalno nepovezane jedinice u Hrvatskoj pod kontrolom Srba - Krajina i Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. RSK je prestala da postoji u avgustu 1995, kada su hrvatske snage zauzele te teritorije, a oko 250.000 Srba izbeglo je u Bosnu i SR Jugoslaviju.

1995. - Prvi vojnici iz Rusije stigli su u Bosnu gde će se uključiti u misiju očuvanja mira (IFOR), koja je po odluci Saveta bezbednosti UN poverena snagama NATO.

1996. - Umro je Marčelo Mastrojani (Marcello Mastroianni), zvezda italijanske kinematografije ("Devojke sa Španskog trga", "Sladak život", "Osam i po", "Privatan život", Leo poslednji").

1997. - Singapurski putnički avion "Boing 737-300" srušio se blizu indonežanskog grada Palembangare. Nesreću nije preživeo niko od 104 putnika i članova posade.

2001. - U socijalnim nemirima koji su zahvatili Argentinu na hiljade ljudi širom zemlje opljačkalo je oko 100 samoposluga. Protesti u kojima je poginulo više od 20, a ranjeno preko 100 ljudi, izbili su kada je vlada najavila da će uvesti strožije ekonomske mere kako bi otplatila strani dug od 132 milijarde dolara.

2002. - Hrvatska vlada usvojila je Rezoluciju o pristupanju EU.

2002. - Slovenija je dobila novu vladu čiji je premijer Anton Rop.

2003. - U Zagrebu je umro profesor Ekonomskog fakulteta i poznati hrvatski ekonomista Branko Horvat (76).

2003. - Predsednik Libije Moamer Gadafi prihvatio je da njegova zemlja odustane od programa za razvoj oružja za masovne uništenje i pristao na poštovanje Sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja.

2004. - Umrla je slavna italijanska operska pevačica Renata Tebaldi (83)

LINK.

 

         
Twitter Facebook Linkedin Pinterest Email
         

Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Ostavite komentar Ostavite komentar

 

 

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272