Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

Na današnji dan, 1. februara Svetlana Velmar-Janković i Baster Kiton

1650. - U Stokholmu, gde je boravio na poziv kraljice Kristine, umro je francuski filozof, matematičar i fizičar Rene Dekart. Odbacivši svaku dogmu ili doktrinarnost učenja, Dekart je četiri osnovna pravila mišljenja izneo u čuvenom delu "Rasprava o metodi". Smatra se začetnikom moderne filozofije racionalizma.

1748. - Ukazom carice Marije Terezije, Novi Sad je dobio status slobodnog kraljevskog grada u okviru austrijske monarhije. Taj dan proglašen je za Dan grada kada je lokalnu vlast 1996. godine u Novom Sadu osvojila opoziciona koalicija "Zajedno".

1793. - Revolucionarna Francuska je, nepune dve sedmice posle pogubljenja kralja Luja DžVI, objavila rat Velikoj Britaniji i Holandiji.

1840. - U američkom gradu Baltimor je otvoren prvi stomatološki fakultet u svetu.

1893. - Tomas Edison je u Vest Orindžu u Nju Džersiju otvorio prvi filmski studio u svetu.

1895. - Rođen je Džon Ford, američki reditelj.

1896. - Podstaknuti pobunom u Grčkoj, stanovnici ostrva Krit počeli su ustanak protiv turske vlasti. Uz intervenciju evropskih sila, Krit je 1898. dobio autonomiju, a 1912. pripojen je Grčkoj.

1901. - U Beogradu je izašao prvi broj Srpskog književnog glasnika, časopisa za književnost. Prvi urednik je bio Bogdan Popović, jedan od najpoznatijih književnih kritičara i teoretičara tog doba.

1908. - U Lisabonu su ubijeni portugalski kralj Karlos I i njegov sin, princ prestolonaslednik. Atentat su izvršile pristalice republikanaca.

1918. - Topovskim pucnjem sa admiralskog broda "Sankt Georg" označen je početak pobune oko 6.000 mornara u austrougarskoj ratnoj floti u Boki Kotorskoj. Pobuna je ugušena 3. februara, uhapšeno je 800 mornara i podoficira, a pred preki sud u Kotoru izvedeno je 40, od kojih su četvorica osuđena na smrt i potom streljani. Veliki broj oslobođen je nakon suđenja u septembru, a krivični postupak protiv ostalih prekinut je slomom Austro-Ugarske u Prvom svetskom ratu.

1920. - Kanadska federalna policija, 'Mauntis',(Royal Canadian Mounted Police - RCMP) promenila je ime, od prethodnog naziva 'North West Mounted Police'.

1924. - Prva laburistička vlada Velike Britanije priznala je SSSR, što je znatno doprinelo smanjenju diplomatske izolacije prve socijalističke zemlje u svetu.

1931. - Rodjen je Boris Jeljcin, bivši predsednik Rusije.

1933. - Rođena je Svetlana Velmar-Janković (Beograd 1. februar 1933) je srpska književnica i akademik SANU. Kćerka je Vladimira Velmar-Jankovića, srpskog pisca i člana Nedićeve Vlade nacionalnog spasa u Drugom svetskom ratu. Posle rata pohađala je Četvrtu žensku gimnaziju. Francusku književnost studirala je kod dr Miodraga Ibrovca i dr Nikole Banaševića, a latinski jezik je izučavala pod nadzorom dr Miše Đurića. Prvo je radila kao novinar y „Dečjoj štampi“ pa posle kao sekretar i urednik časopisa „Književnost“. Zatim je uređivala biblioteke za prozu i eseje domaćih pisaca y „Prosveti“. Objavila je romane Ožiljak, Lagum, Bezdno, Nigdina, Vostanije, zbirke kraćih i dužih proznih dela Dorćol, Vračar, Glasovi, knjige eseja Savremenici, Ukletnici i Izabranici, drame Žezlo i Knez Mihailo, priče za decu pod naslovom Knjiga za Marka, prvi deo autobiografske proze Prozraci i molitve Svetilnik. Od brojnih književnih nagrada izdvajaju se nagrade „Isidora Sekulić“, „Ivo Andrić', nagrada za najčitaniju knjigu Narodne biolioteke Srbije i NIN-ov nagrada. Pariski časopis Lire stavio je 1997. godine roman Lagum (koji je pariski izdavač Phébus izdao pod naslovom Dans le noir, y prevodu Alena Kapona) na deseto mesto među 20 najboljih knjiga domaćih i stranih pisaca objavljenih y toj godini y Francuskoj. Roman je bio y najužoj konkurenciji za nagradu „Femina“ i proglašen je „malim remek-delom“.

Naručite knjigu slavljenice.


1942. - Vođa norveških nacista Vidkun Kvisling postao je u okupiranoj Norveškoj u Drugom svetskom ratu predsednik marionetske vlade.

1946. - Mađarska je proglašena republikom, s predsednikom Zoltanom Tildijem i premijerom Ferencom Nađom.

1946. - Norveški diplomata Trigve Li izabran je za prvog generalnog sekretara UN.

1966. - Umro je američki filmski glumac i režiser Baster Kiton, jedan od najpoznatijih komičara nemog filma.

1974. - U požaru koji je zahvatio novoizgrađeni soliter u brazilskom gradu Sao Paolo poginulo je više od 220 ljudi.

1979. - Iranski verski vođa ajatotah Ruholah Homeini vratio se u zemlju iz Pariza posle 15 godina izgnanstva, koje je proveo uglavnom u Iraku. Time je nastupila nova faza islamske revolucije kojom je u Iranu uspostavljena islamska teokratska država

1990. - Da bi suzbila masovne demonstracije kosovskih Albanaca, Jugoslovenska narodna armija izvela je tenkove na ulice kosovskih gradova, a borbeni avioni nadletali su Prištinu. U sukobima demonstranata i policije poginulo je 27 demonstranata i jedan policajac, a ranjeno oko sto ljudi na obe strane.

1991. - U zemljotresu koji je pogodio pogranične oblasti Avganistana i Pakistana poginulo je više od 1.200 ljudi.

1992. - Predsednici SAD i Rusije Džordž Buš i Boris Jeljcin potpisali su u Kejmp Dejvidu deklaraciju o prestanku neprijateljstava dve zemlje, cime je formalno završen "hladni rat".

1995. - Poplave u Holandiji su naterale oko 250.000 ljudi da napuste domove, što je bio najveći egzodus u istoriji te zemlje.

1996. - Predsednik Žak Širak objavio je da je Francuska okončala nuklearne probe "jednom zauvek".

2000. - Zbog učestalih napada naoružanih Albanaca na policijske i druge objekte, srpske vlasti su pojačale prisustvo snaga bezbednosti i Vojske Jugoslavije na jugu Srbije u regionu opština Preševo, Bujanovac i Medveđa u kojima Albanci čine većinu stanovništva.

2002. - Na suđenju u Rijeci za ratne zločine počinjene nad Srbima 1991-92, bivši načelnik policije iz Gospića Ivan Dasović potvrdio je da je tadašnji politički vrh Hrvatske znao za ubistva Srba u Gospiću.

2003. - U nesreći Spejs šatl "Kolumbija" koji se zapalio i raspao na visini od oko 60 kilometara iznad Teksasa (SAD) poginulo je svih sedam astronauta.

2004. - U dvostrukom samoubilačkom napadu u Erbilu, na severu Iraka, na kancelarije dve glavne kurdske frakcije: Patriotske unije Kurdistana i Demokratske partije Kurdistana, poginulo je najmanje 117 osoba, među kojima i guverner Erbila Akram Mintik.

2004. - Najmanje 251 muslimanski vernik poginulo je u jurnjavi tokom godišnjeg hadžiluka u Mini, u blizini Meke, u Saudijskoj Arabiji.

IZVOR.

 

         
Twitter Facebook Linkedin Pinterest Email
         

Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Ostavite komentar Ostavite komentar

 

 

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272