1741. - Ruski moreplovac danskog porekla Vitus Jonas Bering otkrio je Aljasku.
1854. - Umro je Fridrih Vilhelm Šeling, nemački filozof.
1860. - Rođen je Rejmon Poankare, francuski državnik, predsednik Francuske od 1913. do 1920.
1872. - Prestao je da izlazi list „Danica“, najznačajniji književni časopis srpskog romantizma, koji je od februara 1860. tri puta mesečno štampan u Novom Sadu. List, koji je okupljao mlade srpske pesnike romantičare, Jakova Ignjatovića, Đuru Jakšića, Jovana Jovanovića Zmaja, Lazu Kostića, pokrenuo je i uređivao pisac i pravnik Đorđe Popović.
1877. - Rođen je Jovan Skerlić, srpski književni kritičar i istoričar književnosti. U istoriji srpske književnosti i kritike, Jovan Skerlić sigurno spada u najveće pojave, one koje označavaju sintezu jedne epohe, njen vrhunac, i, suštinski, istorijski kraj.
1884. - Nakon četiri godine gradnje, svečano je otvorena zgrada Beogradske železničke stanice sa koje je u narednim danima krenuo prvi voz tek izgrađenom prugom Beograd-Niš.
1901. - Rođen je Salvatore Kvazimodo, italijanski pesnik, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1959 († 1968.)
1907. - Počeo šahovski turnir u Karlsbadu (Karlove Vari), Češka.
1929. - Rođen je Miodrag Radovanović, srpski glumac.
1934. - Rođen je Fredi Perlman, anarhista, pisac, teoretičar i muzičar. († 1985.)
1940. - U gradu Meksiku smrtno je ranjen ruski revolucionar jevrejskog porekla Lav Davidovič Bronštajn, poznat kao Lav Trocki, jedan od vođa Oktobarske revolucije. Ubistvo je planinarskim pijukom izvršio španski komunista Ramon Merkader, po Staljinovom nalogu. Trocki, koji je po dolasku Staljina na vlast bio njegov blizak saradnik, a potom žestok protivnik, podlegao je ranama narednog dana.
1941. - Rođen je Slobodan Milošević, bivši predsednik Srbije i Savezne Republike Jugoslavije († 2006.)
1944. - Rođen je Radživ Gandi, indijski državnik, premijer Indije od 1984. do 1989.
1948. - Rođen je Robert Plant. Robert Entoni Plant (engl. Robert Anthony Plant; Vest Bromvič, 20. avgust 1948) je britanski rok pevač i tekstopisac, poznat kako po svom članstvu u engleskoj rok grupi Led zepelin, tako i po svojoj solo karijeri. Poznat je po svom stilu pevanja, često misterioznim tekstovima i velikom rasponu glasa. Kao pevač Led zepelina, često je opisivan suštinski rok frontmen, koji kombinuje retku muzičku veštinu i znanje sa priličnom količinom scenskog stava. Kao solo umetnik, nakon razilaska Led zepelina po smrti Džona Bonama, često je hvaljen zbog svog širokog muzičkog ukusa i svoje sposobnosti da izvede eklektičan raspon pesama na prefinjen način.
1949. - Mađarska skupština prihvatila je sovjetski model državnog uređenja i promenila naziv države u Narodna Republika Mađarska.
1950. - U Dubrovniku (FNRJ) je otvorena 9. šahovska Olimpijada. To je prva šahovska olimpijada koja je organizovana posle 11 godina pauze, nastale prvenstveno zbog Drugog svetskog rata, ali i kasnijih nesporazuma u Međunarodnoj šahovskoj organizaciji (FIDE) nastalih uglavnom iz političkih razloga, kao manifestacija blokovske podele i posledica Hladnog rata.
1964. - Rođen je Dino Dvornik, hrvatski pevač († 2008.)
1966. - Rođen je Dajmbeg Darel, gitarista grupe Pantera († 2004.)
1968. - Trupe SSSR i drugih članica Varšavskog pakta ušle su u Čehoslovačku da bi onemogućile sprovođenje reformi Aleksandra Dubčeka ("Praško proleće").
1975. - SAD su lansirale iz Kejp Kanaverala svemirski brod „Viking I“ na Mars, gde je stigao u julu 1976.
1978. - Umro je Miodrag Borisavljević, srpski pisac.
1980. - Italijanski alpinista nemačkog porekla Rajnhold Mesner je prvi uspeo da se sam popne na najviši vrh sveta Mont Everest bez upotrebe kiseonika. Mesner je jedan od retkih alpinista koji je osvojio svih 14 vrhova viših od 8.000 metara - koliko ih ukupno ima na svetu.
1988. - Stupio je na snagu sporazum o prestanku osmogodišnjeg rata između Irana i Iraka, koji su posrednici UN postigli sa zaraćenim stranama 8. avgusta.
1988. - U Titogradu (Podgorici) i Kolašinu počeli su masovni mitinzi protiv tadašnjeg komunističkog rukovodstva Crne Gore. Narednih meseci masovni protesti zahvatili su celu republiku, partijsko i republičko rukovodstvo podnelo je ostavke u januaru 1989/, a na vlast su došli Momir Bulatović, Milo Đukanović i Svetozar Marović.
1991. - U Moskvi je uveden policijski čas, Boris Jeljcin ukazom je preuzeo komandu nad oružanim snagama SSSR lociranim u Rusiji, nakon što su antireformske snage pokušale da u noći između 19. i 20. avgusta izvrše državni udar i obore s vlasti poslednjeg lidera SSSR Mihaila Gorbačova.
1994. - Na Palama, Republika Srpska i Republika Srpska Krajina proglasile su ujedinjenje i usvojile dokument o prisajedinjenju SR Jugoslaviji.
1994. - Umro je Aleksandar Saša Petrović, jugoslovenski reditelj.
1996. - Ruske trupe opkolile su Grozni, hiljade izbeglica napustile su glavni grad Čečenije. Rat u Čečeniji počeo je u decembru 1994. kada je Boris Jeljcin poslao trupe da uguše pokret za nezavisnost republike u sastavu Ruske Federacije.
1996. - U udesu transportnog aviona „Iljušin 76“ ruske kompanije „Sper erlajnz“ blizu piste beogradskog aerodroma u Surčinu, poginulo je svih 12 ljudi u letelici. Prethodno je avion, koji je iz Beograda poleteo ka Malti, zbog otkazivanja navigacione opreme i sistema radio veza, kružio nad gradom oko tri sata, pokušavajući da se oslobodi goriva, ali je prilikom prinudnog sletanja promašio pistu.
1998. - SAD su bombardovale jednu fabriku u Sudanu i nekoliko poligona za vojnu obuku u Avganistanu, tvrdeći da su mete povezane sa terorističkim napadima na ambasade SAD u Keniji i Tanzaniji 13 dana ranije u kojima je poginulo najmanje 226 ljudi.
1999. - Umrla je Raisa Gorbačov, supruga poslednjeg lidera SSSR Mihaila Gorbačova.
2000. - Lider pokreta za nezavisnost Istočnog Timora, Hose Aleksandar Gusmao predao je komandu nad gerilskom armijom, nakon čega će svoju moć jačati sa pozicije civilnog političara.
2001. - Džinovska panda u istraživačkom centru u Sečuanu u Kini, rodila je blizance, što je drugi par blizanaca u ovoj godini u okviru kineskog državnog programa za očuvanje i uzgajanje pandi.
2014. - Umro je Sava Stojkov. Rođen je 1925. godine u Somboru. Izlagao je u zemlji i inostranstvu, širom sveta oko 312 puta, samostalno kao i na još 550 grupnih izložbi i dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Najznačajnija priznanja su Velika nagrada bijenala u Milanu 1980. godine, Nagrada I bijenala Jugoslovenske naivne umetnosti u Svetozarevu 1982. godine, nagrade u Veroni 1982. godine i 1984. godine, nagrada bijenala za životno delo u Jagodini 1993. godine i Masarikova nagrada u Pragu 1996. godine.
IZVORI: LINK.
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272 |
||