Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

Na današnji dan, 26. juna

363. - Umro je Julijan, poslenji rimski car odan paganskoj veri.

Žanr u kojem se Ivan Ivanji ističe kao nesumnjiv majstor, ujedno i žanr prilično redak u našoj savremenoj književnosti, jeste žanr istorijskog romana. VIŠE O KNJIZI.

363. - Na rimski presto stupio Jovijan, jedini rimski car rođen u Singidunumu (današnjem Beogradu).

1541. - Umro je Francisko Pizaro, španski osvajač.

1541. - U borbi za vlast španskih konkvistadora, u Limi ubijen osvajač Perua i osnivač grada Lima Fransisko Pizaro.

1690. - U Beogradu, na Kalemegdanu, održan veliki srpski narodno-crkveni sabor na kojem je odlučeno da se prihvati poziv austrijskog cara Leopolda na zajedničku borbu protiv Turaka, ali sa teritorije Ugarske.

1810. - Umro je Žozef Mišel Mongolfje, francuski pronalazač.

1836. - Umro je Klod Žozef Ruže de Lil, francuski oficir, autor „Marseljeze“.

1843. - Hongkong proglašen britanskom kraljevskom kolonijom, sa Henrijem Potindžerom kao prvim guvernerom.

1856. - Rođen je Maks Štirner, nemački filozof, anarhista.

1858. - Potpisivanjem mirovnog ugovora u Tjencinu završen britansko-kineski rat. Kina se ugovorom obavezala da otvori nove luke za evropsku trgovinu i da legalizuje uvoz opijuma.

1867. - Sa Beogradske tvrđave skinuta turska zastava, koja se četiri veka vijorila nad gradom. Tri meseca ranije Turci su predali ključeve Beograda knezu Mihailu Obrenoviću, ali je na Beogradskoj tvrđavi pored srpske ostala turska zastava.

1869. - Rođen je Vladimir Dimitrijevič Laskarev, srpski geolog i paleontolog ruskog porekla .

1877. - U oslobodilačkom ratu Srbije i Crne Gore protiv Turske (1876-78) Crnogorci su kod Spuža potukli tursku vojsku koju je predvodio zapovednik Skadra Sulejman paša.

1881. - Srpski knez Milan Obrenović zaključio sa Austro-Ugarskom "Tajnu konvenciju" kojom se Srbija obavezala da će prestati sa agitacijom u Bosni i Hercegovini i da neće zaključiti nijedan međunarodni sporazum suprotan interesima Beča. Za uzvrat je dobio podršku u proglašenju kraljevine i nezavisnost Srpske pravoslavne crkve od Carigradske patrijaršije.

1892. - Perl Bak- (engl. Pearl Comfort Sydenstricker; Hilsboro, 26. jun 1892 — Danbi, 6. mart 1973) američka je književnica i prva žena Amerikanka koja je nagrađena Nobelovom nagradom za književnost (1938). Roditelji su joj bili prezbiterijanski misionari, tako da je veliki deo svog detinjstva a i kasnijeg života provela u Kini. Najpre je naučila kineski jezik, a tek naknadno engleski. Pisala je romane, pripovetke i priče za djecu. U književnosti se javlja romanom engl. East Wind, West Wind, a njeno najpoznatije delo je roman Dobra zemlja engl. The Good Earth za koji je nagrađena Pulicerovom nagradom (1931).Dobra zemlja je prvi deo trilogije koja se nastavlja romanima Sinovi i Rastureni dom. Napisala je i biografije svojih roditelja, engl. The Exile i engl. The Fighting Angel. Napisala je još jednu trilogiju, romane : Zmajevo seme u koji govori o dejstvu kinesko-japanskog rata na porodicu Ling Tana koja se, pod pritiskom strahota u okupiranom Nankingu, morala pridružiti gerilcima. Obećanje (1934) predstavlja drugu knjigu ove trilogije, ostvarenu u obliku ispovesti Ling Tanovog trećeg sina, Lao Sana, koji se bori protiv stranih osvajača. završna knjiga trilogije, Paviljon žena (1946), otkriva u većoj meri spisateljkino podozrenje prema društvenim normama patrijahalne Kine. Njen poslednji roman „Večno čudo“ otkriven je u rukopisu 2013. godine.[1]

1898. - Rođen je Vilhelm Meseršmit, nemački konstruktor aviona i industrijalac.

1905. Janko Veselinović (Crnobarski Salaš, 13. maj 1862 — Glogovac, 26. jun 1905) je bio srpski književnik. Bio je najbolji učenik šabačke gimnazije (1878). Potom je upisao bogosloviju, koju nije završio, a zatim učiteljsku školu koju takođe nije završio. Za tadašnje vreme i to je bilo dovoljno da bude sa nepunih 18 godina učitelj u Svileuvi. U Svileuvi je upoznao svoju buduću suprugu Jovanku Joku Jovanović sa kojom se i venčao 1881. Godine 1884 je raspoređen u selo Kostur kod Pirota. Odbio je izrazivši želju da u Beču završi telegrafski kurs. Zbog bolesti se vratio u Srbiju gde je nastavio kurs, provodeći vreme po kafanama tako da kurs nije završio. Neuredan život je ostavio tragove, pa je oboleo od tuberkuloze, od koje je i umro. Na njegovoj sahrani su bili čak i Aleksa Šantić i Svetozar Ćorović, koji su zbog toga doputovali iz Mostara.

1906. - U francuskom gradu Le Man održana je prva automobilska Gran pri trka.

1917. - Na Solunskom polju streljani generalštabni pukovnik srpske vojske Dragutin Dimitrijević Apis i majori Ljubo Vulović i Rade Malobabić, koji su pred vojnim sudom osuđeni na kaznu smrti zbog navodnog atentata na regenta Aleksandra Karađorđevića.

1933. Radivoj - Raša Popov (Mokrin 26. jun 1933) srpski je književnik, publicista, glumac i dugogodišnji televizijski novinar, novinar-saradnik „Mokrinskih novina", zvezda dečije televizijske emisija „Fore i fazoni". Autor je više desetina knjiga za decu i odrasle: izd. Nolit: Dva oka (1963); izd. Književna opština Vršac: Gvozdeni magarac (1976); izd. Dnevnik: Žabac koji ne zna da ćuti (1987); izd. Književna zajednica Novog Sada: Trulež zglave (1991); izd. Monada: Šešir bez dna (2001); izd. Tiski cvet: Lažljiva usta istine (2002); izd. Gradska narodna biblioteka Zrenjanin: Vozom posred ulice (2003); izd. Orpheus: Peta vizija (2003); izd. JOV: Bio sam srećni konj (2003); izd. Bookland: Bajke za XXI vek (2007); izd. Monart: Čarobnjakov SMS (2007); izd. Bookland: Mali zeleni (2009); izd. Tiski cvet: Spev o tranziciji (2009); izd. Jugoistok: Kako napisati najgoru pesmu (2010); izd. Bookland: Zadimljena istorija (2010); izd. Bookland: Opasne bajke (2010); izd. Lento: Sofija u kandžama smora (2011); izd. Lento: Sofijine ljubavi (2011); izd. Bookland: Kad sam padao u fras (2012); izd. Pčelica: Mokrinski patuljci (2013); izd. Bookland: Usamljena princeza (2014).

Naš tvit sa najviše pregleda i sviđanja: "Raša Popov je dobio nagradu za životno delo.
Mi smo nagrađeni što smo rasli uz Rašu."

1941. - Finska se pridružila Nemačkoj u Drugom svetskom ratu i objavila rat SSSR-u u kojem je učestvovala tri godine.

1945. - U San Francisku su predstavnici 50 zemalja, uključujući Jugoslaviju, potpisali Povelju o osnivanju UN, koja je stupila na snagu 24. oktobra.

1960. - Bivša francuska kolonija Madagaskar je stekla nezavisnost kao Malgaška Republika; britanski protektorat Somalilend postao je nezavisna država, a 1. jula se ujedinio s Italijanskom Somalijom pod nazivom Somalija.

1963. - Rođen je Goran Raičević, Srpski atletičar.

1970. - Aleksandar Dubček, lider čehoslovačkog reformističkog pokreta ("praško proleće") isključen je iz Komunističke partije Čehoslovačke.

1970. - Rođen je Kris O'Donel, američki glumac.

1977. - Afrička država Džibuti stekla je nezavisnost posle 117 godina francuske vladavine.

1977. - Američki pevač Elvis Presli održao svoj poslednji koncert u Indijanapolisu. Umro je dva meseca kasnije.

1991. — JNA je krenula u akciju u Desetodnevnom ratu da spreči odvajanje Slovenije od SFRJ.

1992. - Tokom rata u Bosni, generalni sekretar UN Butros Butros-Gali pozvao je bosanske Srbe da u roku od 48 sati zaustave ofanzivu na Sarajevo, a bosanske Muslimane da deblokiraju sarajevski aerodrom.

2000. - Naučnici iz 18 zemalja dekodirali su 85 odsto ljudskog genoma, čime je otvorena nova era u ljudskoj medicini. U naučnim krugovima u svetu ocenjeno je da dešifrovanje ljudskog genoma predstavlja najveće otkriće u istoriji čovečanstva.

2001. - Predstavnici sedam zemalja Balkana (SRJ, BiH, Albanije Bugarske, Hrvatske, Makedonije i Rumunije) potpisali su, u okviru Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope, Memorandum o razumevanju o slobodnoj trgovini. BiH, SRJ i Hrvatska potpisale su sporazum kojim se obavezuju da reše problem 1,2 miliona izbeglih i raseljenih lica tokom ratova u bivšoj SFRJ (1991-95).

2004. - Posle 14 godina prekida, u hrvatski grad Split stigao je prvi voz iz Beograda.

IZVOR

 

         
Twitter Facebook Linkedin Pinterest Email
         

Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Ostavite komentar Ostavite komentar

 

 

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272