Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

Na današnji dan 2. oktobra

829. - Umro je Mihailo II Amorijac, vizantijski car.

1187. - Arapski vojskovođa i egipatski sultan Saladin preoteo Jerusalim od hrišćana, što je 1189. izazvalo Treći krstaški rat.

1608. - Holandski optičar Hans Liperšej prikazao u Hagu prvi teleskop.

1803. - Umro je Samjuel Adams, američki političar.

1804. - Umro je Nikola-Žozef Kinjo (fr. Nicolas-Joseph Cugnot; Vua Vekon (Meza), 26. februar 1725 – Pariz, 2. oktobar 1804). Bio je francuski pronalazač. Poznat je po tome što je izumeo prvo vozilo na sopstveni pogon, prvi automobil na svetu. Ova tvrdnja je prema nekim izvorima osporena, koji navode da je kineski flamanski pronalazač Ferdinand Verbiest oko 1672. godine prvi izgradio takvu mašinu. Međutim, njegovo vozilo na parni pogon nije bilo dovoljno veliko kako bi se u njega smestio vozač ili putnici.

1847. - Rođen je Paul fon Hindenburg, nemački državnik i feldmaršal.

1851. - Rođen je Ferdinan Foš, francuski maršal.

1869. - Rođen je Mohandas Karamčad Gandi, nazvan Mahatma, indijski nacionalni vođa.

1870. - Papske države plebiscitom odlučile da se ujedine sa Italijom, a prestonica Italije premeštena iz Firence u Rim.

1883. - Rođen je Karl Tercagi, otac mehanike tla.

1895. - U Splitu je rođen jugoslovenski dirigent i kompozitor Jakov Gotovac. Autor popularne komične opere "Ero s onog sveta" (1935) inspiraciju za svoja dela nalazio je prevashodno u folkloru ("Simfonijsko kolo", "Koleda", "Orači", "Guslar").

1895. - Rođen je Gručo Marks.

"Politics is the art of looking for trouble, finding it everywhere, diagnosing it incorrectly and applying the wrong remedies". (Politika je umetnost traženja i pronalaženja problema, u svemu i svačemu, netačne dijagnoze istih i primene pogrešnih lekova)
Groucho Marx 

  • Zoin Mihailo: "Ekonomija nam se nekada oslanjala na učenje Karla Marksa. Danas je više pod uticajem Gruča Marksa."

1920. - Rođena je Marija Bursać, naroni heroj

1924. - Liga naroda usvojila Ženevski protokol za mirno rešavanje međunarodnih sporova.

1935. - Italija napala Abisiniju i slomivši otpor etiopskih vojnika okupirala zemlju. Liga naroda osudila agresiju, a 19. oktobra uvela sankcije Italiji.

1944. - Posle 63 dana teških borbi Nemci ugušili ustanak stanovnika Varšave. Poginulo oko 250.000 Varšavljana, velik broj završio u nacističkim koncentracionim logorima, a grad gotovo potpuno uništen.

1946. - Zrenjanin dobio današnje ime. Na svečanoj sednici Gradskog narodnog odbora tadašnjeg Petrovgrada odlučeno da, povodom dvogodišnjice oslobođenja grada od nemačke okupacije, dobije ime po narodnom heroju Žarku Zrenjaninu.

1951. Rođen je Gordon Metju Tomas Samner (eng. Gordon Matthew Thomas Sumner; rođen 2. oktobra 1951), poznatiji po nadimku Sting, je engleski muzičar rodom iz Volsenda u Severnom Tajnsajdu (Wallsend in North Tyneside). Pre solo karijere, Sting je bio glavni tekstopisac, pevač i basista rok grupe Polis (The Police). Kao solo muzičar i član grupe Polis, prodao je preko 100 miliona ploča, dobio šesnaest Gremi nagrada za svoj rad (prvi Gremi dobio je za „najbolji rok instrumental nastup“, 1981. godine) i jednom je bio nominovan za Oskara za najbolju pesmu.

1962. - Rođena je Bebi Dol, pop pevačica.

  • Zoin Mihailo: "Dragana nam je Bebi, ali draža Dragana. Draga nam je Dol, ali draža Šarićka."

1969. - Rođen je Dejan Govedarica, srpski fudbaler.

1973. - Umro je Pavo Nurmi, finski sportista.

1975. - Japanski car Hirohito stigao u Vašington, u prvu posetu nekog japanskog suverena SAD.

1985. - Umro je Rok Hadson, američki filmski glumac.

1989. - Završava se šahovski turnir u Tilburgu, Holandija, pobedom Garija Kasparova.

1990. - Na aerodromu u kineskom gradu Guangdžou poginulo 127 ljudi kada je otet kineski avion udario u dva aviona na aerodromskoj pisti.

1990. - Nezadovoljni politikom nove hrvatske vlasti, Srbi iz Kninske krajine blokirali železnički i drumski saobraćaj i time prekinuli sve veze iz Beograda i Zagreba ka jadranskoj obali.

1991. - Počeli sukobi hrvatskih snaga i Jugoslovenske narodne armije oko Dubrovnika. U narednim danima opustošena okolina grada, a stari grad granatiran i ostao bez struje i vode.

1996. - Umro je Andrej Lukanov, bivši bugarski premijer.

1998. - Žan Pol Akajesu, bivši major armije Ruande, optužen za genocid i zločine protiv čovečnosti, osuđen u Hagu na tri doživotne robije.

1999. - Kina i Rusija proslavile, prvom zajedničkom vojnom vežbom, 50. godišnjicu diplomatskih odnosa dve zemlje.

2000. - Tokom postizborne krize u Jugoslaviji Slobodan Milošević se putem državne televizije obratio naciji i izjavio da mu je „savest potpuno mirna“, dok se talas nezadovoljstva njegovom višegodišnjom vladavinom širio zemljom. Generalni štrajk i blokade puteva paralisali Srbiju, štrajkovi i protesti počeli i u državnim medijima koji su do tada bili pod Miloševićevom kontrolom.

2002. - Bivša predsednica Republike Srpske Biljana Plavšić izjavila, preko video-veze s tribunalom u Hagu, da se oseća krivom po tački optužnice koja je tereti za zločin protiv čovečnosti tokom rata u Bosni i Hercegovini, a Tužilaštvo povuklo preostalih sedam tačaka optužnice, među kojima i onu za genocid.

2003. - Južnoafrički pisac Džon Maksvel Kuci dobio Nobelovu nagradu za književnost za 2003.

Dž. M. Kuci: Dnevnik loše godine

Senjor K, slavan romansijer u poznim godinama, piše eseje o tome "šta je naopako u današnjem svetu". Živi usamljen u jednom sidnejskom oblakoderu, gde upoznaje zavodljivu susetku Anju, koju nedugo potom angažuje da mu prekucava tekstove. Opširnije

Dž. M. Kuci: Letnje doba

Letnje doba je treći tom Kucijeve autobiografske fikcije, započete Dečaštvom i nastavljene u Mladosti. Romansijer Džon Kuci je umro, i povest o njegovom životu preuzima mladi biograf Vinsent. Zainteresovan za rane uticaje, Vinsent intervjuiše osobe koje su ga poznavale u danima „kada se još tražio kao pisac“. Opširnije

Dž. M. Kuci: Gvozdeno doba

Gvozdeno doba, pisano u periodu rasnih nemira i vanrednog stanja u Južnoafričkoj Republici, jedino je Kucijevo delo koje neposredno govori o istorijskim događajima. Opširnije

2009. - Irska na referendumu ratifikovala Lisabonski sporazum sa 67,13% za ratifikaciju. Na referendum je ovog puta izašlo 58% građana Irskae.

IZVORI: LINK.

 

         
Twitter Facebook Linkedin Pinterest Email
         

Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Ostavite komentar Ostavite komentar

 

 

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272