1663. - U Londonu je otvoreno prvo pozorište pod pokroviteljstvom kralja Čarlsa II (Charles).
1682. - Umro je ruski car Fjodor III Aleksejevič Romanov, a napresto je došao Petar I (Petar Veliki).
1711. - U Dubrovniku je rođen Ruđer Bošković, matematičar, astronom, fizičar, filozof i diplomata, osnivač i direktor astronomske opservatorije u Breri kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice. Živeo je i radio u Rimu, Milanu, Parizu i Londonu.
1727. - Na osnovu dekreta ruske carice Katarine I Jevreji su proterani iz Ukrajine.
1832. - Bavarski princ Oto fon Vitlsbah (Otto, Wittelsbach) izabran je za kralja Grčke koja je Londonskim ugovorom proglašena za kraljevinu.
1833. - Rođen je nemački kompozitor i pijanista Johanes Brams (Johannes Brahms). Njegove četiri simfonije i dva klavirska koncerta postali su standardi klasičnog repertoara.
1840. - Rođen je ruski kompozitor Petar Iljič Čajkovski, čija su dela prožeta ruskom narodnom muzikom i motivima iz bajki i ruske istorije. Njegova najvrednija dela su programski koncipirane simfonije, koncert za klavir i orkestar, kao i opere "Pikova Dama" i "Evgenije Onjegin", pisane prema Puškinovim istoimenim delima.
1892. - Rođen je srpski pisac Milutin Bojić, autor poeme "Plava grobnica", posvećene srpskim vojnicima poginulim u Prvom svetskom ratu posle povlačenja preko Albanije.
1893. - Povodom 400-godišnjice osnivanja Obodske štamparije, Književno-umetnička zajednica priredila je prvu izložbu srpskih knjiga u Beogradu.
1901. - Rođen je američki filmski glumac Gari Kuper (Gary), dobitnik Oskara za filmove "Narednik Jork" i "Tačno u podne".
1915. - Nemačka podmornica "U-20" torpedima je potopila britanski putnički brod "Lusitaniju", što je doprinelo odluci SAD da uđu u Prvi svetski rat. Poginulo je 1198 putnika i članova posade, među kojima i veliki broj Amerikanaca.
1928. - U Velikoj Britaniji je starosna granica izbornog prava žena snižena sa 30 na 21 godinu. 1939 - Nemačka i Italija sklopile su politički i vojni savez (Osovina Berlin - Rim). Kasnije se tom savezu pridružio i Japan.
1943. - Savezničke snage u Drugom svetskom ratu zauzele su Tunis i Bizertu.
1944. - Sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu otpočele napad na Sevastopolj i narednog dana ga oslobodile od nemačke vojske.
1945. - Potpisivanjem dokumenta o bezuslovnoj kapitulaciji Nemačke završen je Drugi svetski rat. Dokument su u Remsu potpisali feldmaršal Jodl u ime Vermahta i general-pukvnik Bedel Smit (Bedell Smith) u ime američkih i britanskih snaga. Francuski i ruski oficiri bili su svedoci. Dokument o okončanju rata potpisan je 9. maja u Berlinu.
1954. - Vijetnamske trupe potukle su Francuze kod Dijen Bijen Fua, čime je okončana francuska dominacija u Indokini.
1960. - Leonid Brežnjev je na mestu predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR zamenio maršala Klimenta Vorošilova.
1995. - Na predsedničkim izborima u Francuskoj Žak Širak (Jacques Shirac) pobedio je socijalističkog kandidata Lionela Žospena (Jospin).
1996. - Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Hagu počelo je suđenje bosanskom Srbinu Dušanu Tadiću, prvo suđenje za ratni zločin posle Nirnberga i Tokija.
1997. - Vlada SAD osudila je Švajcarsku zbog prihvatanja zlata i dragocenosti od žrtava holokausta za vreme Drugog svetskog rata.
1999. - U vazdušnim udarima NATO na SR Jugoslaviju pogođen je centar Niša gde je poginulo 16, a ranjeno oko 70 ljudi.
1999. - Papa Jovan Pavle II posetio je Rumuniju, kao prvi poglavar Rimokatoličke crkve koji je, posle hiljadugodišnjeg raskola, posetio neku pravoslavnu zemlju.
2001. - Ronald Bigz, učesnik u "najvećoj pljački veka" u Engleskoj 1963, dobrovoljno se predao britanskim vlastima, nakon što je 35 godina proveo u Brazilu.
2002. - Pri padu aviona McDonel-Daglas MD-82, kineske avio-kompanije u more u blizini grada Daliana, poginulo je svih 112 putnika i članova posade.
2004. - Predsednik Rusije Vladimir Putin položio je svečanu zakletvu u Kremlju i time zvanično započeo drugi predsednički mandat.
2006. - Poslednja preživela putnica koja se sećala katastrofe broda "Titanik", Lilijan Asplujd (Lillian) umrla je u 99. godini. U nesreći su iz njene porodice stradali otac i troje braće, dok su ona, njena majka i brat preživeli brodolom.
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272 |
||