536. - U Gotskom ratu istočnorimski vojskovođa Velizar osvojio Rim od Ostrogota.
1594. - rođen je Gustav II Adolf, švedski kralj, vojskovođa, vojni i državni reformator.
1608. - rođen je Džon Milton, engleski pesnik.
1641. - umro je Anton van Dajk, flamanski slikar, čuveni portretista.
1824. - U peruanskom ratu za nezavisnost snage južnoameričkog revolucionara Simona Bolivara porazile špansku armiju u bici kod Ajakuča u Peruu, što je bilo presudno za sticanje nezavisnosti Perua.
1846. - rođen je Jovan Grčić Milenko, srpski pesnik i doktor medicine. (†1875.)
1868. - rođen je Fric Haber, nemački hemičar. (†1934.)
1881. - rođen je Vojvoda Vuk, četnički komandant u balkanskim ratovima
1886. - rođen je Klarens Birdsej, američki pronalazač.
1887. - rođen je Dragojlo Dudić srpski revolucionar i pisac.
1895. - rođen je Dolores Ibaruri, španska revolucionarka
1905. - Francuska je donela dekret o odvajanju države od crkve.
1906. - rođen je Grejs Hoper, američki kompjuterski stručnjak. Tvorac kompjuterskog jezika kobol (cobol). (†1992.)
1910. - umro je Laza Kostić, srpski pisac.
1914. - rođena je Ljubica Sokić, srpska slikarka
1916. - rođen je Kirk Daglas, rođen kao Isur Demski, američki filmski glumac ruskog porekla.
1917. - turske trupe u Prvom svetskom ratu Britancima predale Jerusalim, koji je pod turskom dominacijom bio od 1517.
1926. - rođen je Luis Migel Lukas Domingin, španski borac s bikovima.
1941. - Kina u Drugom svetskom ratu objavila rat Japanu, Nemačkoj i Italiji.
1961. - Afrička država Tanganjika stekla nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta, s premijerom Džulijusom Njerereom. Na isti dan 1962. Tanganjika postala republika.
1967. - Nikolaj Čaušesku postao je predsednik Rumunije.
1978. - Odigrana je prva utakmica ženske profesionalne košarkaške lige (WBL). Igrala je ekipa Chicago Hustle protiv Milwaukee Does-a.
1985. - Bivši predsednik Argentine, general Horhe Videla, i njegov sledbenik, član vojne hunte, admiral Emilio Masera, osuđeni na doživotnu robiju zbog učešća u ratu protiv gradske gerile i političkih protivnika, tokom kojeg je nestalo 9.000 ljudi.
1985. - Generalna skupština Ujedinjenih nacija jednoglasno prihvatila rezoluciju kojom se svi akti terorizma osuđuju kao kriminal.
1987. - Protestima na području Gaze počela prva Intifada, pobuna Palestinaca protiv izraelske okupacije. Ustanak potom zahvatio Zapadnu obalu i Jerusalim.
1989. - umro je Jovan Đorđević, srpski stručnjak za ustavno pravo, teoriju države i sociologiju.
1990. - Leh Valensa, bivši lider sindikata „Solidarnost“, pobedio na predsedničkim izborima u Poljskoj.
1990. - Na prvim višestranačkim izborima u Srbiji nakon 45 godina vladavine komunista, pobedila Socijalistička partija Srbije, bivši komunisti, a za predsednika Srbije izabran lider te partije Slobodan Milošević.
1992. - Poštujući sankcije UN protiv Jugoslavije, Svetska fudbalska federacija zabranila jugoslovenskoj reprezentaciji da učestvuje u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo u SAD 1994.
1994. - Partija Šin fejn, političko krilo Irske republikanske armije, prvi put posle više od 70 godina počela mirovne razgovore s Vladom Velike Britanije.
1995. - Vrhovni sud Poljske potvrdio pobedu Aleksandra Kvašnjevskog na novembarskim predsedničkim izborima i odbacio žalbu pristalica njegovog poraženog rivala Leha Valense.
1996. - UN odobrile primenu dugo odlaganog sporazuma sa Irakom o prodaji ograničenih količina nafte za hranu, čime se Irak vratio na svetsko tržište nafte prvi put od invazije na Kuvajt 1990.
1999. - Vlasti Srbije osudile predsednicu Lige albanskih žena, pesnikinju Fljoru Brovinu, na 12 godina zatvora. Fljora Brovina puštena na slobodu 2000, po odlasku Slobodana Miloševića sa vlasti.
2000. - Jugoslavija i bivša jugoslovenska republika Slovenija uspostavile diplomatske odnose.
2002. - Američka avionska kompanija „Unajted erlajns“ podnela zahtev za bankrot, najveći u istoriji avio-industrije.
IZVOR
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272 |
||