Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

 

Access

ALGORITMI

Alternativna učenja

Analiza podataka

Android

Animacija

Antropologija

Apple - MAC OS X

Arheologija

Arhitektura

Astrologija

Astronomija

Audio kursevi + knjige

Audio, Multimedia, Video

Autobiografija

AutoCad, ArchiCAD, SolidWorks, Catia, Pro/Engineer

Automobili

Bajke

Baze podataka

Biografija

Biološke nauke

Blockchain

Botanika

C, C++ i C#

ChatGPT

CSS

Dečije knjige

Delphi

Digitalna fotografija

Dizajn

Django

Domaće pripovetke

Domaći roman

Drama

E-knjiga

E-komerc

ECDL

Ekologija

Ekonomija

Elektrotehnika

Enciklopedija

Esejistika

Etika

Fantastika

Film

Filologija

Filozofija

Fizika

Fotografija

FULL STACK DEVELOPMENT

Funkcionalno programiranje

Generativna veštačka inteligencija

Geografija

Geologija

Git i GitHub

GOOGLE

GPT

Grafika, Dizajn, Štampa

Građevinarstvo

Hardver

Hemija

Hidrotehnika

Hobi

Horor

Humor

Internet

Intervju

Istorija

Istorija i teorija književnosti

Istorija umetnosti

Istorijski roman

Java

JavaScript

Joomla

jQuery

Knjiga posle posla - Beletristika i ostala izdanja

Knjižare i naše knjige

Književna kritika

Kuvari, hrana i piće

Leksikografija

Lingvistika

Ljubavni roman

logo

Magija

Marketing

Mašinsko učenje

Mašinstvo

Matematika

Medicina

Memoari

Menadžment

Modeliranje podataka

Monografija

Mreže

MS Office

Muzika

Nagrađivanje knjige

Naučna fantastika

Obrada teksta

OFFICE 2013

OpenOffice.org

Operativni sistemi

Oracle

Organizacione nauke

Pedagogija

PHP I MYSQL

Pisci u medijima

Ples

Poezija

Politika

Poljoprivreda

Popularna medicina

Popularna nauka

Popularna psihologija

Posao

Poslovanje

Pozorište

Pravo

Pravoslavlje

Primenjene nauke

Pripovetke

Prirodne nauke

Priručnik

Programiranje

Projektovanje softvera

Psihologija

Publicistika

Putopis

Python programiranje

Računarstvo u oblaku

Raspberry PI

Razvoj

Rečnici

Religija

Robotika

Roman

Ruby i Ruby on Rails

Satira

Saveti

Serija Roberta C. Martina

Sertifikati

Slikarstvo

Socijalna mreža - Facebook

Sociologija

Sport

Sport i hobi

SQL

Statistika

Strip

Tabele

Tableti

Tehnologija

Telekomunikacije

Triler

Turizam

Twitter

Udžbenici

Umetnost

Unix, Linux

Urbanizam

UX DIZAJN

Veštačka inteligencija

Visual Basic .NET, VBA, V. Studio

Web design

Windows

Windows 7

Windows 8

WordPress

Zaštita i sigurnost

Zoologija

 

Vesti – Zaštita i sigurnost

Ukupno: 132, strana 4 od 7

Kaspersky razvija antivirus za mobilne telefone

 

 

 

Kaspersky Lab, vodeća kompanija za razvoj takozvanih “content management” rešenja (upravljanje sadržajima), proizvela je potpuno nov antivirusni softver, koji je isključivo namenjen za upotrebu na mobilnim telefonima. Novi softver, koji nosi naziv Anti-Virus Mobile, moći će da koriste vlasnici mobilnih telefona na kojima je instaliran operativni sistem Windows Mobile ili Symbian, a sadržaće u sebi specijalne elektronske potpise (signatures) koje će korisnici moći da preuzimaju bilo preko WAP-a ili sa Interneta. Softver će prvenstveno biti namenjen za detekciju spam poruka koje se šalju putem SMS-a, a moći će i da ograničava prijem dolazećih poruka na osnovu takozvanih crnih i belih lista. Prema rečima tehničkog direktora kompanije, Eugena Kasperskog, dodatne opcije za skeniranje malware-a ovom programu će biti priključene tek kada postane malo jasnije za kakvu će se taktiku odlučiti mobilni hakeri. “Mi još uvek ne znamo kojim će putem kriminalci krenuti. Sa pojavom novih tehnologija, za očekivati je da ćemo se susretati sa potpuno novim tipovima mrežnih napada. ” Izgleda da u ovom trenutku niko od proizvođača mobilnih telefona niti od mobilnih operatera nije spreman da preuzme punu odgovornost za prevenciju potencijalnih pretnji. Sa druge strane, Kaspersky predviđa da će, u budućnosti, mehanizmi za obezbeđenje mobilnih telefona sve više podsećati na one koji se danas koriste na personalnim računarima. “U relativno bliskoj budućnosti, kako cene softvera budu padale a broj pametnih telefona u upotrebi bude sve više rastao, situacija će postajati sve kritičnija,” kaže gospodin Kaspersky. U kompaniji planiraju da svoj najnoviji antivirusni program za mobilne telefone prezentuju javnosti na predstojećem Svetskom 3GSM Kongresu, koji će se održati u Barseloni. Kaspersky Anti-Virus Mobile će vlasnicima “pametnih telefona” (smart phones) ponuditi zaštitu protiv virusa, Trojanaca i SMS spamova. Posetioci 3GSM Kongresa biće u prilici da besplatno testiraju softverske proizvode ove kompanije i skeniraju svoje mobilne telefone na viruse. Pomenuti antivirusni softver za mobilne telefone na tržištu će se pojaviti tokom prvog kvartala ove godine, a koštaće 30 dolara po jednom korisniku. Na 3GSM Svetskom Kongresu kompanija Kaspersky Lab će takođe predstaviti i svoja rešenja za mobilne operatere, provajdere mobilnih servisa i proizvođače softvera.
 
   

Kaspersky – jedan od najboljih

 

 

 

20. juna ove godine, Kaspersky Internet Security 7. 0 i Kaspersky Anti-Virus su primili Certified for Vista logo od Microsofta. To samo potvrđuje ono što većina korisnika Kaspersky programa već znaju: Kaspersky je jedan od najmoćnijih i najpouzdanijih antivirusnih programa na tržištu danas. Ovo novo priznanje će samo potvrditi reči direktora Kaspersky Lab-a, Nalalya Kasperskog: “Mi smo počastvovani što su eksperti u Microsoftu potvrdili superiorni kvalitet i stabilnost nove generacije Kaspersky Lab proizvoda. Pošto je razvijena sedma verzija proizvoda za kućne korisnike sa karakteristikama i novim funkcijama koje imaju u vidu Windows Vistu, bio je očekivano uspešan završetak Veritest testiranja – mada bez obzira na sve ovo su odlične vesti”. Nova verzija 7. 0 je dostupna od nedavno za javnost tako da će Kaspersky i Vista korisnici imati razloga da budu zadovoljni naročito nakon što je direktor Windows Client Product Management u Microsoft Corp. , Dave Wascha rekao da je “Microsoft zadovoljan što je Kaspersky Lab dobio Certified for Windows Vista software logo za svoje Kaspersky Internet Security 7. 0 i Kaspersky Anti-Virus 7. 0 programe". Prolazak na Veritest-u znači da su nove verzije popularnog antivirusnog programa potpuno kompatibilne sa Windows Vista operativnim sistemom i njegovim programima. Naravno korisnici Kaspersky 6. 0 programa će automatski primiti besplatnu nadgradnju; ostali koji su zainteresovani će trebati da plate oko 60 dolara za licencu nove verzije. Pošto je Kaspersky sertifikovan za Vista operativni sistem očekuje se da će broj njegovih korisnika dramatično da poraste, naročito zbog toga što izgleda da rešenje koje je Microsoft kreirao za eventualne probleme sa virusima koje bi Windows operativni sistem mogao da ima, OneCare, nije efikasno. Čak šta više Kaspersky je nedavno otvorio novu kancelariju u Stokholmu, Švedska. Cilj je da se proširi na severnu Evropu zbog toga što je on jedina verzija na engleskom jeziku Kaspersky Lab proizvoda koji je dostupan u ovom regionu. “Otvaranje kancelarije u severnoj Evropi je logičan sledeći korak u razvoju kompanije” rekao je šef Kaspersky Lab DACH-a, Andreas Lamm. "Do nedavno, Švedska, Norveška, Danska i Finska su ostale jedine evropske zemlje u kojima naši proizvodi nisu dovoljno predstavljeni – situacija koja će se brzo promeniti otvaranjem nove kancelarije”. Sa otvaranjem ove nove kancelarije, kažu da će švedksa i danska verzija Kaspersky Internet Security 7. 0 i Kaspersky Anti-Virus 7. 0 programa biti dostupna u septembru a izdanja norveške i finske verzije se planira za 2008. godinu. Izgleda da je Kaspersky još jednom dokazao da je savršeno sposoban da ponudi visokokvalitetnu zaštitu protiv pretnji čak i na najnovijim operativnim sistemima koji su danas dostupni na tržištu.
 
   

Koliko vrede vaši pokradeni podaci?

 

 

 

Mislite da su vaši lični podaci neprocenjivi? Naravno da mislite. Ali sve ima svoju cenu, čak i podaci o vašem ukradenom računu u banci. McAfee Avert Labs je otkrio cenovnik koij kriminalci koriste za kupovinu i prodaju brojeva kreditnih kartica, podataka za ulogovanje na bankarske račune i drugih podataka koji su ukradeni od naivnih korisnika Interneta. "Pre neki dan u Francuskoj moje istraživanje me je dovelo do web sajta koji nudi podatke najvišeg kvaliteta po većoj ceni nego što je uobičajeno," piše Francois Paget iz McAfee-ja. "ali kada sam pogledao podatke shvatio sam da i ovde, kao i bilo gde drugde, vi treba da platite za kvalitet. " Na primer, račun banke Washington Mutual Bank u SAD-z sa saldom od 14,400 dolara košta 600 evra (924 dolara), dok račun banke Citibank UK sa saldom od 10,044 funti košta 850 evra (1,310 dolara). Postoji čak i garancija da ako kupac ne može da se uloguje na račun u sledećih 24 sata, zato što je vlasnik ugasio račun ili iz nekog drugog razloga, kupac može da dobije drugi ukradeni račun. Neverovatno, ali istinito.
 
   

Koristite lozinku i mislite da je sigurna, ipak proverite

 

 

 

Svaka lozinka je manje ili više dobra. Zato su oni koji se bave zaštitom, polazeći od kombinatorike, kreirali kalkulator koji lako proverava koliko je vaša lozinka sigurna. Malo brojeva, slova, specijalnih znakova, fraza, slučajnih brojeva i slova znče i SLABU ZAŠTITU, jer je malo kombinacija koja treba probati da se lozinka probije. Na primer, ako koristite 2 mala slova, ima samo 676 kombinacija kojima se dolazi do probijanja lozinke. Ali, ako koristite 2 mala slova i 2 velika to je već 456976 kombinacija. Nije loše. Ako njima dodate još i 2 broja to je 45679600 kombinacija. Skoro, pa nemoguće. Proverite svoju lozinku na sajtu.
 
   

Mekdonaldov hamburger iz 1996. godine je još dobro

 

 

 

Ali, evo jedne priče o hamburgeru iz 1996. godine.  Hamburger sa desne strane, van papira je iz 2008. godine, dok je ovaj lepi, sa leve strane iz 1996. godine. Da dobro ste čuli. Meso je postalo malo tamnije. Šta to znači? Pogledajte i ovaj link - Boinicburger. Link.
 
   

Mesta na Zemlji koja izgledaju kao da su sa druge planete - Oddee

 

 

 

Oddee - 10 mesta na Zemlji gde ne stanuju vanzemaljci Antarktik. Ostrvo Socotra - Indijski okean. Pogledajte sva mesta na Oddee.
 
   

Microsoft je izdao dve sigurnosne zakrpe za Windows

 

 

 

Microsoft svaki mesec izdaje kolektivno sigurnosne zakrpe za Windows operativne sisteme. Nisam veliki pristalica ovakvog pristupa jer bih se osećao sigurnije i bezbednije ako bi izdavali zakrpe čim su spremne za izdavanje, što bi zaštitilo računare i skratilo vreme u kojem zlonamerni korisnici mogu da iskoriste ove ranjivosti. Dve sigurnosne zakrpe su izdate ovaj mesec. To su  kritični Microsoft Security Bulletin MS08-001 i ne manje važni Microsoft Security Bulletin MS08-002. Prva zakrpa ispravlja ranjivost u Windows TCP/IP-ju koja omogućuje izvršavanje koda na daljinu dok druga zakrpa rešava ranjivost u LSASS-u koja može da omogući napadaču promenu privilegija. Obe zakrpe su dostupne kroz Windows Updates ali i kao posebni daunlodi. Nekoliko operativnih sistema treba da se zakrpi uključujući Windows Vista (samo kritični), Windows 2000 i Windows XP. Daunlodi su dostupni ako kliknete na donje linkove. Adresa za kritičnu zakrpu: kritična zakrpaAdresa za važnu zakrpu: važna zakrpa
 
   

Microsoft nadgrađuje Windows Live OneCare

 

 

 

Microsoft je tiho predstavio nadgradnju za Windows Live OneCare. Nadgradnja je bila dostupna istovremeno sa Windows Vistom krajem januara 2007. godine. OneCare predstavlja Microsoftov mali korak u bezbednosnu industriju. I dok ide direktno protiv velikih imena kao što su Symantec, McAfee, Sophos i Kaspersky, kompanija iz Redmonda nije imala lak put. U stvari, od pvih koraka u novoj branši, njegova prisutnost i budući uticaj na tržište bezbednosti bilo je podcenjeno od strane starih antivirusnih vukova. Kaspersky je predvideo prosečnu performansu za Windows Live OneCare na osnovu “nebezbednosti” koja je tradicionalno povezan sa svim Microsoft proizvodima. A Symantec nije bio daleko iza Ruskog programera bezbednosnih programa tvrdeći da trgovac koji nudi i operativni sistem i bezbednosno rešenje ulazi u konflikt interesa. OneCare je ispunio prosečna očekivanja vezana za njega. Posle izdavanja januara 2007. godine, Version 1. 5 nije prošla nekoliko testova, uključujući VB100 i AV Comparatives. VB100 test je ukazao na greške koje OneCare isporučuje u Windows Visti. Ipak, Microsoft je poslao signal da će ostati na tržištu bezbednosti i to na duge staze. Sredinom maja, Microsoft je objavio da je OneCare ažuriran. West Coast Labs i ICSA, po rečima Microsofta, su ponovo sertifikovali OneCare. Kompanija sada nudi nadgradnju ovog bezbednosnog rešenja. Windows Live OneCare verzija 1. 6 je već dostupna za preuzimanje i služiće kao ažuriranje svim postojećim korisnicima OneCare-a 1. 5 tokom sledećih nedelja. OneCare 1. 6 donosi nekoliko poboljšanja, uglavnom ispod haube, ali takođe poboljšava upravljanje firewall-om i izveštajima. Međutim, Microsoft još ne nudi podršku za 64-bitna izdanja Windows Viste i Windows XP-a.  “Sophos pozdravlja Microsoftovu ulogu kao odgovornog novajlije na anti-virusnom tržištu. Izdavanje potrošačkog proizvoda Microsoft OneCare je označilo potrebu za “pravom” zaštitom među mnogim korisnicima koji su tradicionalno veoma slabo zaštićeni. Ne mislim da bi bilo pristojno od nas (kao konkurencije) da komentarišemo kvalitet Microsoftovog proizvoda za zaštitu bezbednosti. Ipak, očekivali biste od nas da kažemo da su inferiorni, zar ne? Međutim, to ljudima baš i neće biti od neke koristi”, nedavno je izjavio Graham Cluley, konsultant za tehnologije pri Sophosu.
 
   

Mokasine sa nacrtanim prstima

 

 

 

Ako ste umetnik, i mokasine treba da izgledaju drugačije. Kupite nove mokasine, patike, ili bilo koju drugu vrstu obuće, i malo je doradite. Ovo postaje posebno interesantno, u kišne dane, kada vam se malo blata navuče na cipele. Prvo se skicira. Nakon crtanja, rezultat je spreman za obuvanje. Možete napolje. Pozdravite umetnika.
 
   

MSN muzička prodavnica se gasi, a DRM muzika postaje neupotrebljiva

 

 

 

Microsoft je juče objavio da od 31. avgusta 2008. godine više neće izdavati ključeve za licenciranje pesama koje su kupljene od MSN Music niti će autorizovati dodatne računare. U prevodu to znači da nakon što ste aktivirali određeni broj računara za DRM muziku koju ste platili teško zarađenim novcem, vi možete da se oprostite od vaše muzike čim promenite računar ili operativni sistem. Da, vi i dalje možete da narežete muziku na DVD i reimportujete je u neki drugi format oslobođen od DRM zaštite. Ali glavno pitanje je zašto je to uopšte potrebno?Po ko zna koji put, DRM se pokazao ne samo kao potpuno neefikasnim sredstvom borbe protiv piraterije, već i kao metod koji tretira kupce muzike kao kriminalce zato što se drže zakona. Ako su kupci išta naučili na teži način onda je to da DRM kažnjava samo one koji ga kupe. Postavlja se samo pitanje koliko će kompanijama trebati vremena da shvate da je DRM dobrodošao u svet digitalne muzike koliko i Lynne Spears na dodeli nagrada za roditelja godine. . . .
 
   

Na današnji dan (14. maj 1796.) – Džener testirao vakcinaciju na ljudskim subjektima

 

 

 

1796: Edvard Džener daje injekciju kravljih boginja. Dečak se oporavlja od infekcije, Džener mu daje injekciju malih boginja, ali dečak ostaje zdrav. Vakcinacija je rođena. Pre Dženera, male boginje su bile ogromna nesreća i vodeći uzrok smrti, naročito među decom. Decu koju nisu ubijale ostavljale su unakaženih lica. Neke evropske familije prihvatile su turski način ubrizgavanja malih doza boginja svojoj deci u nadi da će izgraditi imunitet prema ovoj bolesti. Ovo je bilo popularizovano u Engleskoj od strane Lejdi Meri Vortli Montagu, koja je dala injekciju sopstvenom detetu. Kraljevska porodica je takođe vakcinisala dva deteta Princeze od Velsa 1723. godine. Ali proces je bio rizičan. Dramatični eksperiment 1796 koristio je tečnost uzetu iz rane, prouzrokovane kravljim boginjama, mlekarice Sare Nilms. Subjekt eksperimenta bio je osmogodišnji Džejms Pips, koji nije dobio male boginje uprkos Dženerovim učestalim pokušajima da ga inficira. Vođena je moralna debata oko toga da li bi ovakav eksperiment bio moguć danas. Ceo tekst Pripremio: Marko Kusurović
 
   

Na današnji dan (21. april 1878.) – vatrogasna klizeća šipka

 

 

 

21. april 1878. godine je rođendan vatrogasne klizeće šipke. Nije lako da gomila ljudi brzo siđe niz stepenice. Zbog toga su neke vatrogasne stanice dodale klizeću šipku kroz rupu na podu. Vatrogasci iz vatrogasne stanice „Engine Company 21” bilu su u senjaku na istovaru sena za konje koji su vukli njihova vatrogasna kola. Kada je zvono za uzbunu zazvonilo Ðordž Raid se nalazio na trećem spratu senjaka. Dugačka šipka koja je držala plast sena štrčala je visoko sve do trećeg sprata. Ðordž Raid je odlučio da ne silazi stepenicama i spustio se niz  šipku za seno. Njegovom kapetanu (David Kenyon) se svidela ova ideja i odlučio je da napravi rupu u podu i postavi šipku u sredinu rupe. Vatrogasci su mogli brzo da se spuste iz svojih prostorija za boravak do vatrogasnih kola. Izvor: Wired. com Pripremio: Milenko Kusurović
 
   

Na današnji dan (22. april 1915.) – Prvi put upotrebljen bojni otrov

 

 

 

1915: Prvi put je upotrebljen otrovni gas na zapadnom frontu. Iako je napad napravio prazninu od 8000 metara u liniji Saveznika, jer su Francuske i Alžirske trupe slomljenje, Nemci nisu uspeli da iskoriste uspeh jer je njihova pešadija ustuknula od napada na površinu na koju je ranije bio pušten gas. Nemci nisu bili prvi koji su koristili omamljujući gas kao oružje za vreme Prvog Svetskog rata. Francuzi su takođe koristili napade suzavcem protiv Nemaca u prvim mesecima borbe. Ali hlorni gas je predstavljao eskalaciju u hemijskoj borbi, i bio je nov u to vreme. Za razliku od suzavca, hlorni gas je mogao da ubije. Srećom po žrtve kojima je bio namenjen, napad ovim gasom je uzrokovao zeleni oblak i jak miris tako da se mogao lako primetiti. Kontra mere su bile jednostavne i efikasne. Stavljanje mokrog peškira preko usta i nosa bio je metod koji je korišćen – iako primitivan uglavnom je ublažavao najgore efekte gasa. Iako su Saveznici, naročito Britanci, protestvovali protiv novog tipa vođenja borbe (i koristili to u anti-Nemačkoj propagandi) oni su ga i sami prihvatili i unapredili. Francuzi su proizvodili fozgen, smrtonosniji gas od hlorina koji je bio bezbojan i teži za otkrivanje. Ceo tekst Pripremio: Marko Kusurović
 
   

Na današnji dan (23.maj 1962): Prva uspešna reimplantacija ruke

 

 

 

1962: Tim od 12 doktora u Glavnoj bolnici Masačusec u Bostonu je povezao ozbiljno povređenu ruku jednog dečaka. To je bilo prva uspešno operacija povezivanja ljudskog uda. Pegavi dečak Evert „Crveni” Nouls je pokušao da skoči na teretni voz u Samervilu u državi Masačusec. Bio je odbačen na kameni zid, koji mu je potpuno otkinuo desnu ruku u ramenu. Nouls je svojom levom rukom držao desnu unutar krvavog rukava. Ambulantna kola su prebacila dvanaestogodišnjaka u Boston, gde je osoblje  u sobi za hitne slučajeve otkrilo stepen njegove povrede. Posle satima duge operacije, doktori su uspeli da povežu krvne sudove, kožu i mišiće, ali su odlučili da sačekaju sa povezivanjem nerva. Na opšte oduševljenje, dečakova ruka je ponovo dobila normalnu boju i puls se vratio u podlakticu. Ceo tekst Pripremio: Marko Kusurović
 
   

Na današnji dan (24. april 1184 p.n.e.) – Trojanski konj nadmudrio Spartance

 

 

 

1184 p. n. e. : Za vreme Trojanskog Rata, Grci su opozvali svoje brodove, ostavivši za sobom velikog drvenog konja kao znak priznanja poraza. Konj je uvučen unutar zidova Troje, iste noći iz njega su izašli skriveni Grčki vojnici, ubili stražare i započeli uništavanje grada. Ne može se sa sigurnošću tvrditi  da se ovo stvarno dogodilo, ko ni da je naznačeni datum tačan, ali arheološki dokazi potvrđuju da se Trojanski Rat desio u Maloj Aziji oko 1200. godine pre nove ere. Rat je počeo kada je princ Troje pobegao sa ženom kralja Sparte, Helenom. Kristofer Marlou ju je nazvao „lice koje je porinulo hiljade brodova. ” Kasandra je bila proročica iz Troje koja je upozorila da ne treba prihvatiti poklon. Danas njeno ime se koristi da označi osobu čija se upozorenja ignorišu. Još jedan skeptik je bio Laokun koji je prvi rekao „Čuvajte se Grčkih poklona. ” Onda, naravno, ime Trojanski konj, Trojanac, se koristi za softver koji deluje kao da služi za jednu stvar ali u stvari izvršava neku drugu, uglavnom zlonamernu, akciju. Ceo tekst Pripremio: Marko Kusurović
 
   

Na današnji dan (3. jun 1657.) – umro Viliam Harvi

 

 

 

3. juna 1657. godine umro je Viliam Harvi engleski anatom i hirurg. Bio je profesor na King's koledžu u Londonu. Proučavao je funkciju srca a 1628. godine, u delu „Anatomska rasprava o cirkulaciji srca i krvi kod životinja", prvi je opisao cirkulaciju krvi, jedno do velikih medicinskih otkrića. Harvi je prvi dokazao da krv teče u krug, da je središte protoka krvi srce koje se steže i rasteže i da nema vazduha u arterijama a da venama teče krv prema srcu, a ne prema periferiji. U embriološkim studijama prvi je izneo tezu da sve živo nastaje iz jajeta (omne vivum ex ovo), dokazujući eksperimentalno u „Raspravama o rađanju životinja”. Umro je u  svojoj 79. godini . Uzrok smrti bio je srčani udar, za koji danas znamo da je oboljenje cirkulacije krvi. Ceo tekst Pripremio: Milenko Kusurović
 
   

Na današnji dan (9. maj 1941.) – Nemačka podmornica uhvaćena sa Enigmom

 

 

 

1941: Britanski razarači zarobili su nemačku podmornicu U-110, južno od Islanda. Britanci su tako pronašli pomorsku verziju tajne šifarske mašine poznate Saveznicima kao Enigma, a zatim su pustili podmornicu da potone – kako bi ovu činjenicu zadržali samo za sebe. Mašina Enigma, koju je nemačka mornarica koristila da kodira i dekodira poruke između komande na kopnu i brodova, odnešena je u Bličlej Park u Engleskoj, gde su kriptografi, uključujući i pionira računarstva Alana Tjuringa, uspeli da razbiju pomorske šifre. Nemci, pretpostavljajući da je U-110 potonula sa svojom tajnom, nisu uspeli da shvate da su njihove šifre razbijene. Informacije koje su razmenjivali Britancima pred očima bile su od ogromne pomoći Saveznicima u pomorskoj borbi. Postojalo je nekoliko verzija Enigma mašine, ali princip na kojima su radile – sistem rotora pokretan uz pomoć tastature – bio je isti. Mašina je postojala još od 1920. godine i bila je korišćena i od strane drugih nacija, iako je najbliže povezivana sa nacističkom Nemačkom. Ceo tekst Pripremio: Marko Kusurović
 
   

Na današnji dan, 14. juna

 

 

 

Iz istorije računarstva   Na današnji dan, 14. juna 1941. godine, Džon Mokli je stigao u Ajova Siti kako bi posetio Džona Atanasova i video njegov računar. Ova dvojica pionira računarstva kasnije su se našla u sudskom sporu kako bi se utvrdilo ko će biti priznat kao zakoniti pronalazač elektronskog digitalnog računara. Atanasov je izašao kao pobednik iz dugog i zamršenog pravnog spora nakon što je Honeywell Inc. optužio Sperry Rand Corp. za primenu lažnog patenta. Tokom suđenja, Atanasovljevo delo je izašlo na videlo, a sudija je utvrdio da je njegov rad prethodio i doprineo razvoju ENIAC računara. ---- 1645. - U građanskom ratu u Engleskoj snage parlamentarista pod vođstvom Olivera Kromvela i Tomasa Ferfaksa porazile su kod Nejzbija rojaliste pod vođstvom princa Ruperta od Palatinejta. 1777. - Kongres SAD prihvatio zastavu „zvezda i pruga“ kao zvanično državno znamenje. 1789. - Engleski kapetan Vilijam Blaj, sa 18 pristalica, posle dramatičnog putovanja i više od 3. 500 pređenih milja, stigao na ostrvo Timor blizu Jave. Blaj je 48 dana ranije ostavljen u vodama Tahitija nakon što je pobunjena posada broda „Baunti“ preuzela komandu nad brodom. 1798. - Rođen je František Palacki, češki istoričar i političar. (†1876). 1800. - Napoleon Bonaparta porazio austrijske trupe u presudnoj bici kod Marenga u Italiji. Pol Džonson: Napoleon Pol Džonson prikazuje Napoleona kakvog nećete sresti u klasičnim istorijskim udžbenicima i poziva vas da ponovo razmislite o tome kako istorija može da se tumači. LINK Snežana Ranković: Bonapartin rečnik   Jedinstvena i uzbudljiva knjiga o Napoleonu kakvog niste znali. LINK Džeri Manas: Napoleon o projektnom menadžmentu   Neprolazne lekcije o planiranju, izvršenju i liderstvu. LINK Lusi Letbridž: Napoleon   Briljantna vojnička karijera nije bila dovoljna. Preuzeo je svu vlast u Francuskoj. . .  LINK   1811. - Rođena je Herijet Elizabet Bičer Stou, američka književnica. (†1896). 1837. - Umro je Đakomo Leopardi, italijanski pisac. (*1798). 1894. - Rođena je Ljubica Janković, etnomuzikolog. (†1974). 1904. - Jovan Jovanović Zmaj (Novi Sad, 6. decembar 1833 — Sremska Kamenica, 14. jun 1904) je jedan od najvećih liričara srpskog romantizma. Po zanimanju bio je lekar, a tokom celog svog života bavio se uređivanjem i izdavanjem književnih, političkih i dečjih časopisa. Najznačajnije Zmajeve zbirke pesama su „Đulići“ i „Đulići uveoci“, prva o sretnom porodičnom životu, a druga o bolu za najmilijima. Pored lirskih pesama, pisao je satirične i političke pesme, a prvi je pisac u srpskoj književnosti koji je pisao poeziju za decu. Sremska Kamenica je nekada nosila ime Zmajeva Kamenica, u čast Jovana Jovanovića Zmaja. 1917. - Umro je Dragutin Dimitrijević Apis, srpski oficir i jedan od zaverenika protiv kralja. (*1876). 1924. - Rođen je Vladimir Aleksejevič Solouhin, ruski pisac. 1928. - Umrla je Emelin Pankherst, britanska sufražetkinja. (*1858). 1928. - Rođen je Ernesto Če Gevara, revolucionar. (†1967). Citati: Cruel leaders are replaced only to have new leaders turn cruel. I don't care if I fall as long as someone else picks up my gun and keeps on shooting. I know you are here to kill me. Shoot, coward, you are only going to kill a man. Many will call me an adventurer - and that I am, only one of a different sort: one of those who risks his skin to prove his platitudes. Silence is argument carried out by other means.   1936. - Aleksej Maksimovič Peškov (rus. Алексей Максимович Пешков; 28. mart, 16. mart po julijanskom kalendaru, 1868 - 18. jun 1936), poznatiji kao Maksim Gorki (rus. Максим Горький), bio je sovjetski pisac, osnivač književnog metoda socijalističkog realizma i politički aktivista. Rođen je u Nižnjem Novgorodu a umro je u Moskvi. Od 1906. do 1913. i od 1921. do 1929. je živeo u inostranstvu; nakon povratka u Sovjetski Savez, prihvatio je kulturnu politiku toga vremena, mada mu nije bilo dozvoljeno da napušta zemlju. 1940. - Zastava sa kukastim krstom podignuta je na Ajfelovoj kuli dok su trupe nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu ulazile u centar Pariza. 1941. - Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt naredio zamrzavanje imovine Nemačke i Italije u Americi. 1943. - U bici na Sutjesci u Drugom svetskom ratu poginuo je srpski publicista, novinar i prevodilac Veselin Masleša. 1946. - Umro je Džon Berd, škotski inženjer. (*1888). 1961. - Rođen je Boj Džordž, engleski pevač i tekstopisac. 1962. - U Parizu osnovana Evropska organizacija za istraživanje svemira. 1966. - Vatikan objavio aboliciju na Indeks zabranjenih knjiga (lat. Index librorum prohibitorum). Popis dela koje katolički vernici po crkvenoj zabrani nisu smeli čitati objavio je 1559. papa Pavle IV. 1968. - Umro je Salvatore Kvazimodo, italijanski pesnik. (*1901). 1969. - Rođena je Štefi Graf, nemačka teniserka Citati: I appreciate very much being injury-free. I had a lot of different thoughts and ideas and always to transform, but I'm trying certain things that I feel my heart is really going for and that was one of the things that I initiated a few months ago. I knew that maybe I couldn't be playing again, but I just wanted to get in physical shape. I never look back, I look forward. I still take it seriously, but once I go out there I think I've got more relaxed and I think it shows.   1973. - Rođena je Svetlana Ražnatović, folk pevačica. 1979. - Umro je Blagoje Jastrebić magistar srpskog jezika i književnosti, književnik, esejista. 1986. - Umro je Horhe Luis Borhes, argentinski pisac. (*1899). Horhe Luis Borhes: Alef   Mitski, magijski, očaravajući Borhesov svet podario je čoveku našeg doba nove simbole, ili u skrivnicama drevnih priča pronašao stare i uzdigao ih do opštepoznatih i opštih. LINK Horhe Luis Borhes: Maštarije   Borhes je pisac i čitan i slavljen na ovim prostorima, a "Mastarije" su svakako jedna od njegovih najboljih knjiga pripovedne proze.   LINK Horhe Luis Borhes: Nova istraživanja   Borhes o vremenu i prostoru. O slutnji o budućnosti.  LINK Horhe Luis Borhes: Knjiga o izmišljenim bićima   Knjiga o izmišljenim bićima, kako autor u Predgovoru navodi, "nije napisana za jednokratno čitanje".   LINK   1990. - U Bukureštu je 10. 000 rudara, uz podršku vlasti kako je tvrdila opozicija, rasturilo šatorsko naselje studenata koji su demonstrirali protiv vlasti u centru grada i demoliralo redakcije pojedinih listova i sedišta opozicionih stranaka. 1992. - U Beogradu prvi put posle 45 godina održana litija za praznik Duhova na kojoj je učestvovalo oko 10. 000 ljudi predvođenih patrijarhom srpskim Pavlom; u organizaciji Građanskog saveza Srbije nekoliko hiljada Beograđana učestvovalo je na manifestaciji „Poslednje zvono“ sa porukom režimu Slobodana Miloševića da je njegovo vreme isteklo. 1993. - Tansu Čiler je postala prva žena premijer u istoriji Turske. 1995. - Čečenski pobunjenici izvršili napad na grad Buđonovsk na jugu Rusije, uzeli 1. 500 taoca i zauzeli vladine zgrade. U napadu je poginulo oko 100 ljudi, a taoci su vraćeni nakon pregovora sa ruskim premijerom Viktorom Černomirdinom. 2000. - Italijanske vlasti isporučile su Turskoj Mehmeda Ali Agdžu nakon što ga je predsednik Italije pomilovao. Agdža je zbog pokušaja atentata 1981. na papu Jovana Pavla II, proveo 19 godina u italijanskom zatvoru. 2001. - Vlada SR Jugoslavije usvojila nacrt zakona o saradnji s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu. Nakon neuspešnih pregovora s koalicionim partnerom Socijalističkom narodnom partijom Crne Gore, nacrt zakona povučen je iz procedure Savezne skupštine 21. juna. 2003. - Na referendumu u Češkoj, 81 odsto građana glasalo za pristupanje EU.   IZVOR  
 
   

Na današnji dan, 15. maja

 

 

 

Iz istorije računarstva  Na današnji dan, 15. maja 2011. Sony započinje obnovu svoje PlayStation mreže nakon sajber napada Nakon zlonamernog sajber napada koji je kompromitovao podatke u Sony Computer Entertainment centru u San Dijegu, Kalifornija, PlayStation mreža je ugašena 20. aprila. Istraga koja je usledila otkrila je brojne sigurnosne nedostatke, te je Sony, u saradnji sa spoljnim bezbednosnim firmama, sproveo niz nadogradnji kako bi sprečio i ublažio buduće napade na svoju mrežu i lične informacije svojih korisnika. Prve regije koje su ponovo dobile pristup PlayStation mreži bile su Amerika, Okeanija, Evropa i Bliski Istok. Među ostalim merama, korisnici su morali da resetuju svoje lozinke prilikom prvog prijavljivanja. Kako se sve više ličnih informacija objavljuje na internetu, bilo za finansijske, društvene ili poslovne transakcije, čuvanje i zaštita tih podataka postaju glavni fokus za internet potrošače.   ----- 392. - Umro je Valentinijan II, car Zapadnog rimskog carstva. 1536. - Engleski sud je proglasio krivim za preljubu i incest Anu Bolen, drugu ženu kralja Henrija VIII, i njenog brata lorda Rošfora i osudio ih na smrt. Fiona Mekdonald: Ne bi želela da budeš udata za Henrija VIII Pripremi se. . . Kao ćerka plemića na kraljevom dvoru, uskoro ćeš napustiti bezbrižan život i postati žena Henrija VIII. Opasno je to! Najbitniji saveti stručnjaka: Pažljivo razmisli pre nego što prihvatiš kraljevu ponudu – opasno je biti njegova žena! PORUČITE   1567. - Rođen je Klaudio Monteverdi, italijanski kompozitor 1571. - Tatari su osvojili i zapalili Moskvu. 1767. - Đenova je prodala Francuskoj ostrvo Korziku. 1773. - Rođen je Klemens Meternih, austrijski državnik. 1796. - Trupe Napoleona Bonaparte ušle su u Milano. 1845. - Rođen je Ilja Iljič Mečnikov, ruski biolog 1847. - Umro je Danijel O'Konel, irski političar. 1848. - U Beču je izbio ustanak protiv apsolutističkog režima koji je primorao vladu da povuče oktroisani ustav donet 25. aprila i da raspiše izbore. 1859. - Rođen je Pjer Kiri, francuski fizičar. 1886. - Umrla je Emili Dikinson, američka književnica. (*1830. ) 1891. - Rođen je Mihail Afanasjevič Bulgakov, ruski pisac. 1892. - Rođen je Valter Bendžamin, nemački filozof 1914. - Umro je Jovan Skerlić, srpski istoričar i književni kritičar, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije. 1918. - Prva avionska pošta u svetu krenula je između Njujorka, Filadelfije i Vašingtona. 1923. - Velika Britanija priznala je Transjordan pod emirom Abdulahom kao nezavisnu državu. 1935. - Umro je Kazimir Malevič, ruski slikar 1935. - Otvorena prva linija moskovskog metroa Dimitrij Gluhovski: Metro 2033 Kultni internet roman Dmitrija Gluhovskog već je poznat stotinama hiljada internet - čitalaca. Objavljivanje ve knjige izazvalo je oduševljenje nestrpljive publike. Igrica koja prati Artemove doživljaje u moskovskom metrou je postala jedna od najpopularnijih igrica u svetu. . . PORUČITE Dimitrij Gluhovski: Metro 2034 Dve hiljade trideset i četvrta. Prošla je još jedna godina u kojoj poslednji pripadnici ljudske rase pokušavaju da prežive u svetu uništenom nuklearnim ratom. Veći gradovi zbrisani su sa lica zemlje, o malima se ništa i ne zna. PORUČITE   1937. - Rođena je Madlen Olbrajt, američka političarka 1940. - Kapitulirala je holandska vojska u Drugom svetskom ratu. 1940. - U SAD su počele da se prodaju prve najlon čarape. 1943. - Raspuštena je Komunistička internacionala (Kominterna). 1945. - Nemačke trupe napustile Jugoslaviju u Drugom svetskom ratu. U četvorogodišnjem ratu poginulo je, po zvaničnim podacima, 1. 706. 000 ljudi, a zemlja je porušena i opustošena. 1947. - Rođen je Ljubomir Ljupko Petrović, jugoslovenski fudbaler i fudbalski trener. 1948. - Novostvorenu državu Izrael su napali egipatski avioni, a sa severa i istoka libanske i jordanske trupe čime je počeo Arapsko-izraelski rat 1948. 1955. - U Beču je potpisan Austrijski državni ugovor kojim je okončana desetogodišnja saveznička okupacija, a Austrija postala nezavisna republika u granicama od 1. januara 1938. 1957. - Velika Britanija je izvršila prvu probu hidrogenske bombe u centralnom Pacifiku. 1964. - Umro je Dr Vladko Maček, hrvatski političar iz prve polovine 20. veka (rođ. 1879. ). 1967. - Umro je Pavle Holodkov, ruski operski pevač (rođ. 1888. ) 1982. - Rođen je Segundo Kastiljo, ekvadorski fudbaler 1987. - Umrla je Rita Hejvort, američka filmska glumica, holivudski seks simbol četrdesetih godina 20. veka. 1989. - Osnovan Radio B92 1989. - Sovjetski predsednik Mihail Sergejevič Gorbačov objavio je u Pekingu kraj kinesko-sovjetskih raskola. 1991. - Edit Kreson postala je prva žena premijer Francuske. 1992. - Hiljade pristalica opozicije u Azerbejdžanu zauzelo je u Bakuu zgradu parlamenta i predsedničku palatu. Narednog dana s vlasti je zbačen predsednik Ajaz Mutalibov koji je potom izbegao u Moskvu. 1992. - Tokom povlačenja Jugoslovenske narodne armije iz Bosne, u Tuzli je napadnut vojni konvoj. Ubijeno 49 vojnika. 1996. - Desničarski lider Atal Bihari Vadžpaji je postao premijer Indije, pošto je njegova Baratija Džanata partija na parlamentarnim izborima osvojila relativnu većinu. To je bilo prvi put da Hindu nacionalista dobije mesto premijera. 1996. - Skupština SR Jugoslavije smenila je guvernera Narodne banke Jugoslavije Dragoslava Avramovića, tvorca privredne reforme koja je početkom 1994. zemlju izvukla iz hiperinflacije. Avramović je prethodnog dana u svom ekspozeu u Skupštini optužio vladu SR Jugoslavije da blokira pregovore sa međunarodnim finansijskim organizacijama i time gura zemlju u propast. 1999. - Italija je dobila novog predsednika Karla Azelja Čampija. 2001. - Šef UNMIK-a Hans Hekerup potpisao je u Prištini "Ustavni okvir za samoupravu na Kosovu" i pored protivljenja Srba sa Kosova, koji su smatrali da taj najviši pravni akt pokrajine nije u skladu s rezolucijom UN o njenom budućem statusu. 2002. - Narodna banka Jugoslavije saopštila da je dinar postao konvertibilan u svim tekućim transakcijama sa inostranstvom, po prvi put od 1946, kada je bivša Jugoslavija postala član MMF. 2003. - Bivši direktor najveće aukcijske kuće Sotebis A. Alfred Taubam oslobođen je iz zatvora, u kome je bio oko godinu dana, zbog "nameštanja" provizije sa rivalskom kućom Kristis. 2003. - Haški tribunal za ratne zločine počinjene u Ruandi osudio je na doživotnu robiju bivšeg ministra informacija Eliezera Nijitegeka, a bivšeg gradonačelnika Lorenta Semanzu na 25 godina zatvora, zbog učešća u genocidu 1994. godine. 2007 - Srbija posle višemesečnih pregovora dobila novu Vladu - premijer ponovo Vojislav Koštunica, lider DSS   IZVOR  
 
   

Na današnji dan, 17. juna

 

 

 

Iz istorije računarstva   Na današnji dan, 17. juna 1997. godine Hakeri dekodirali Data Encryption Standard Na današnji dan, 17. juna 1997. godine, hakeri su uspeli da dekodiraju kompjuterski kod napisan u okviru Data Encryption Standard (DES) sistema, koji je bio dizajniran kao neprobojni enkripcioni softver. Grupa korisnika, organizovana preko Interneta, razbila je ovaj softver – najjači pravno izvoziv enkripcioni softver u Sjedinjenim Američkim Državama – posle pet meseci rada. Sjedinjene Američke Države zabranjuju jači enkripcioni softver zbog straha da bi ga teroristi mogli koristiti, ali kompanije koje dizajniraju takav softver tvrde da su takva ograničenja besmislena jer strane zemlje nude mnogo jače programe. ---- 1025. - Rođen je Boleslav Hrabri, kralj Poljske (*966. ili 967. ) 1239. - Rođen je Edvard I, engleski kralj. († 1307. ) 1397. - Danska kraljica Margreta I objedinila pod dansku krunu Dansku, Švedsku i Norvešku. 1579. - Engleski moreplovac i gusar Frensis Drejk proglasio suverenitet Engleske nad Nju Albionom, danas Kalifornijom. 1665. - Portugalci i Britanci potukli Špance kod Montes Klarosa. Portugalci još jednom pobedom nad Špancima, kod Vilje Visiose, ponovno uspostavili nezavisnost Portugala. 1682. - Rođen je Karl XII, švedski kralj. († 1718. ) 1696. - Umro je Jan III Sobjeski, poljski kralj. 1703. - Rođen je Džon Vesli, engleski sveštenik i reformator, osnivač pokreta metodista. 1719. - Umro je Džozef Adison, engleski pisac i političar. 1789. - Poslanici Trećeg staleža u francuskom parlamentu proglasili Narodnu skupštinu i ukinuli kralju pravo veta. Opsada Bastilje 1818. - Rođen je Šarl Guno, francuski kompozitor. 1843. - Na Novom Zelandu počela pobuna domorodaca Maora protiv Britanaca. Maori poraženi 1871. i povukli se u unutrašnjost ostrva. 1848. - Austrijske trupe pod komandom generala Alfreda Vindišgreca ugušile ustanak Čeha u Pragu. 1867. - Engleski hirurg Džozef Lister prvi put u istoriji medicine upotrebio antiseptik kada je operisao svoju sestru Izabelu. 1882. - Rođen je Igor Fjodorovič Stravinski, ruski kompozitor. († 1971. ) 1888. - Rođen je Hajnc Guderijan, nemački general, jedan od tvoraca taktike blickriga. († 1954). Stevan K. Pavlović: Hitlerov novi antiporedak Pavlović nastoji da dâ preglednu i hronološku analizu složenih ali međusobno povezanih ratnih dešavanja.  LINK   1925. - Potpisan Ženevski protokol, kojim je zabranjena upotreba bojnih otrova u ratu. Protokol potpisalo 29 zemalja. 1929. - Rođen je Tigran Petrosjan, jermenski šahista i svetski šampion u šahu. († 1984. ) Gari Kasparov: Kako život imitira šah Jedan od najcenjenijih umova današnjice pokazuje kako šahovske veštine mogu doprineti većem uspehu u profesionalnom i privatnom životu.  LINK Aleksandar Matanović: Šah je čudo Nekoliko stotina probranih partija vodećih velemajstora i isto toliko lepih kombinacija iz turnirske prakse možda će čitaocima otkriti neke od razloga dugovečnosti šaha.  LINK   1940. - Sovjetska Crvena armija okupirala Letoniju i Estoniju i uspostavila prosovjetsku administraciju. 1944. - Island postao nezavisna republika pošto su njegovi stanovnici na referendumu odlučili da se odvoje od Danske. 1947. - Ustavotvorna skupština Burme donela odluku da proglasi nezavisnu Republiku Burmu. 1950. - Ričard Loler u Čikagu izveo prvu operaciju presađivanja bubrega. 1953. - Sovjetske trupe ugušile pobunu u Istočnoj Nemačkoj. 1967. - Kina izvela probu prve hidrogenske bombe. 1971. - SAD i Japan potpisali sporazum o vraćanju ostrva Okinave pod suverenitet Japana 1972. 1980. - Rođena je Venus Vilijams, američka teniserka. 1982. - Predsednik Argentine, general Leopoldo Galtijeri, podneo ostavku posle poraza argentinske armije u ratu s Velikom Britanijom za Foklandska ostrva. 1988. - Oko 5. 000 radnika zemunske fabrike „Zmaj“ demonstriralo ispred zgrade Skupštine SFRJ nezadovoljno svojim socijalnim položajem. To je bio početak masovnih mitinga nazvanih „antibirokratska revolucija“, a poslužili su za učvršćivanje vlasti lidera komunista Srbije Slobodana Miloševića. 1990. - Demonstranti protiv Vlade Rumunije vratili se na ulice Bukurešta nekoliko dana posle sukoba s policijom i rudarima lojalnim Vladi, a u kojima je poginulo pet osoba, a nekoliko desetina ranjeno. 1991. - Parlament Južne Afrike ukinuo poslednji zakon na kojem je, od 1950, bila zasnovana politika aparthejda. 1992. - Nemci Tomas Kemtner i Hajnrih Stribig, dva poslednja zapadna taoca u rukama islamskih terorista u Libanu, vratili se u Nemačku posle tri godine zatočeništva. 1993. - U glavnom gradu Somalije Mogadišu poginulo šest, povređena 43 pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, kada su pokušali da uhvate lidera somalijskih gerilaca Mohameda Faraha Aidida. 1997. - Ministarstvo Jugoslavije za telekomunikacije izdalo rešenja o zabrani rada većeg broja privatnih i nezavisnih radio stanica. To je bila prva velika akcija vlasti protiv prava na slobodu informisanja u Jugoslaviji. 1999. - Međunarodna organizacija rada usvojila sporazum o zabrani najgorih formi prisilnog rada dece, uključujući ropstvo i nasilnu regrutaciju. 2001. - Na parlamentarnim izborima u Bugarskoj pobedio Nacionalni pokret bivšeg bugarskog cara Simeona II, čime je prvi put bivša monarhija postala politički aktivna u jednoj od zemalja Istočne Evrope. Simeon Saks Koburg 24. jula izabran za premijera Bugarske. 2002. - Egipatski arheolozi saopštili da su blizu piramida u Gizi našli najstariji nedirnut sarkofag, star oko 4. 500 godina. Keopsova piramida u Gizi 2002. - U Batajnici kod Beograda počele ekshumacija i obdukcija leševa za koje se veruje da su Albanci čija su tela tu dovezena posle intervencije NATO na Kosovu 1999. 2007. - U Budvi uhapšen bivši general srpske policije, Vlastimir Đorđević, optužen pred Haškim tribunalom za ratne zločine na Kosovu i Metohiji tokom 1999. godine. 2014. Umro je Vlastimir „Đuza“ Stojiljković (Ražanj, 30. jun 1929 — Beograd, 17. jun 2015). Bio je srpski glumac. Vlastimir „Đuza“ Stojiljković je rođen u učiteljskoj porodici. Završio je gimnaziju u Kruševcu, a glumom se bavio amaterski još kao srednjoškolac. Po završetku srednje škole se upisao na Rudarsko-geološki fakultet, koji je napustio u trećem semestru i upisao se na Akademiju pozorišnih umetnosti.     IZVOR  
 
   
Strane: 1 2 3 45 6 7

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272