Preminuo Ivo Eterović rođen u Kraljevini Jugoslaviji
Ivo je rođen u SplituEterović je rođen 1935. godine u Splitu, fotografijom se profesionalno bavi od 1956. godine, a od 1959. radi u Beogradu, koji je izabrao kao mesto trajnog boravka. Najpoznatiji je po fotografijama brojnih gradova, ali i po portretima Tita i Jovanke Broz. U poslednje vreme je dosta fotografisao i papu Benedikta XVI, pa je planirao i izložbu i monografiju o poglavaru Katoličke crkve. Njegov prijatelj i kolega fotograf Imre Sabo kaže za „Blic“ da Eteroviću pripada značajno mesto u istoriji domaće fotografije. - Svakako je bio u vrhu fotografije tadašnje Jugoslavije i sadašnje Srbije. To moram da naglasim zato što je on s ponosom govorio i u Hrvatskoj i svuda da živi u Srbiji i da ne priznaje nikakve ratove i nikakve podele, jer je njemu „svuda lijepo“, kako je govorio - kaže Sabo. © Ivo Eterović, "Portret iz cirkusa"LINK. NagradeEterović je jedan od najnagrađivanijih naših fotografa (više od 200 priznanja). Bio je član ULUPUDS-a od 1961. godine, sa statusom istaknutog umetnika i nagradom za životno delo. Orden sa srebrnim vencem republičkog predsednika dobio je 1971. godine. Dobitnik je posebnog priznanja za vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi Srbije (nacionalna penzija). Nosilac je i drugih najviših zvanja i nagrada u oblasti fotografije: nagrade za životno delo Nacionalnog centra za fotografiju, Udruženja novinara Srbije, Saveza novinara Jugoslavije, plakete „Beli anđeo“ Umetničke kolonije Mileševo, Vukove nagrade i nagrade Zlatni beočug. Samostalno je izlagao u Jugoslaviji (više puta), Rusiji, (1975), Nemačkoj (1976) Italiji (1981), Švajcarskoj i Austriji (1983). Ivo Etereović je bio i Titov fotograf. Sabo dodaje da je Eterović bio fotograf s najviše autorskih monografija (čak 18), od čega je sedam knjiga o Beogradu. - Svakako je jedan od onih koji su ostavili ogroman pečat na fotografiju. Do kraja je radio. Sada je radio na jednom projektu o papi, i ponosno mi je pokazivao svoje radove. . . Imao je običaj da me tu i tamo pozove, pa smo sedeli na kafi u njegovom komšiluku na Novom Beogradu, i stalno mi je pričao o tome šta radi. Vrlo je bio ponosan i na svoju ćerku, koja živi u Italiji - kaže Sabo. Eterović je široj javnosti verovatno najpoznatiji kao Titov lični fotograf. Do Tita je došao gotovo slučajno, kada je vajar Antun Augustinčić bivšem predsedniku SFRJ predložio da njegove biste pravi prema Eterovićevim fotografijama. - Preskočio sam ordonanse, njegove čuvare, i dogovorio se s njim i s Jovankom. Odmah sam Titu objasnio da ja nisam fotograf koji namešta poze, koji retušira i doteruje - rekao je Eterović prošle godine zagrebačkom „Jutarnjem listu“. On je tada štampao monografiju „Njihovi dani“, u kojoj su Tito i Jovanka prikazani u veoma intimnim trenucima, pa čak i u spavaćoj sobi. - Uz kafu smo se Tito i ja dogovorili, u stvari nakon trećeg viskija. Viski ti da posebnu snagu, pa sam rekao Titu da imam potrebu da napravim seriju fotografija iz njegovog privatnog života. „Ja nemam privatni život“, odgovorio mi je maršal. Onda je Jovanka ustala i rekla da još nitko nije došao s takvom idejom. „A vidim da ni Tito nema ništa protiv“, kazala je Jovanka. „Kad bismo počeli?“, upitao je Tito, a ja sam odmah izvadio fotoaparat, i tako sledećih deset godina - rekao je Eterović i dodao:- Svidelo mu se što sam Dalmoš, što nikad nisam ulepšavao stvari. Ja nisam titoista, dobio sam profesionalnu priliku života i iskoristio sam je. Nema Ive Eterovića, ali nema i nekadašnjeg trga Nikole Pašića. LINK. Ivo Etereović na VikipedijiIvo Eterović (Split, Kraljevina Jugoslavija, 1. januar 1935. - Beograd, 24. novembar 2011), fotograf-umetnik. Školovao se u firmi „Lajka“ u Veclaru (Leitz, Vetzlar), Nemačka, a specijalizovao fotografiju u boji u „Feraniji“ (Ferrania, Milano), Italija. Na javnoj fotografskoj sceni zapažen 1956, i od tada deluje profesionalno u struci. Kraće vreme proveo kao foto-reporter u jedinicama UN na Bliskom Istoku (1957), a zatim u istom zvanju (ili kao urednik fotografije) radio u redakcijama Narodne armije (Front), i Vjesnika (Globus, Vjesnik u srijedu i Start), kao dopisnik iz Srbije (od jeseni 1959, od kada radi u Beogradu koji je izabrao kao mesto trajnog boravka). U razdoblju od 1960. do 1970. jedan od najaktivnijih, i najviše nagrađivanih, jugoslovenskih fotografa na međunarodnim izložbama fotografije. LINK.