Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

 

Access

Alternativna učenja

Analiza podataka

Android

Animacija

Antropologija

Apple - MAC OS X

Arheologija

Arhitektura

Astrologija

Astronomija

Audio kursevi + knjige

Audio, Multimedia, Video

Autobiografija

AutoCad, ArchiCAD, SolidWorks, Catia, Pro/Engineer

Automobili

Bajke

Baze podataka

Biografija

Biološke nauke

Blockchain

Botanika

C++ Visual C++ C#

ChatGPT

CSS

Dečije knjige

Delphi

Digitalna fotografija

Dizajn

Django

Domaće pripovetke

Domaći roman

Drama

E-knjiga

E-komerc

ECDL

Ekologija

Ekonomija

Elektrotehnika

Enciklopedija

Esejistika

Etika

Fantastika

Film

Filologija

Filozofija

Fizika

Fotografija

FULL STACK DEVELOPMENT

Funkcionalno programiranje

Generativna veštačka inteligencija

Geografija

Geologija

Git i GitHub

GOOGLE

GPT

Grafika, Dizajn, Štampa

Građevinarstvo

Hardver

Hemija

Hidrotehnika

Hobi

Horor

Humor

Internet

Intervju

Istorija

Istorija i teorija književnosti

Istorija umetnosti

Istorijski roman

Java

JavaScript

Joomla

jQuery

Knjiga posle posla - Beletristika i ostala izdanja

Knjižare i naše knjige

Književna kritika

Kuvari, hrana i piće

Leksikografija

Lingvistika

Ljubavni roman

logo

Magija

Marketing

Mašinsko učenje

Mašinstvo

Matematika

Medicina

Memoari

Menadžment

Modeliranje podataka

Monografija

Mreže

MS Office

Muzika

Nagrađivanje knjige

Naučna fantastika

Obrada teksta

OFFICE 2013

OpenOffice.org

Operativni sistemi

Oracle

Organizacione nauke

Pedagogija

PHP I MYSQL

Pisci u medijima

Ples

Poezija

Politika

Poljoprivreda

Popularna medicina

Popularna nauka

Popularna psihologija

Posao

Poslovanje

Pozorište

Pravo

Pravoslavlje

Primenjene nauke

Pripovetke

Prirodne nauke

Priručnik

Programiranje

Projektovanje softvera

Psihologija

Publicistika

Putopis

Python programiranje

Računarstvo u oblaku

Raspberry PI

Razvoj

Rečnici

Religija

Robotika

Roman

Ruby i Ruby on Rails

Satira

Saveti

Serija Roberta C. Martina

Sertifikati

Slikarstvo

Socijalna mreža - Facebook

Sociologija

Sport

Sport i hobi

SQL

Statistika

Strip

Tabele

Tableti

Tehnologija

Telekomunikacije

Triler

Turizam

Twitter

Udžbenici

Umetnost

Unix, Linux

Urbanizam

UX DIZAJN

Veštačka inteligencija

Visual Basic .NET, VBA, V. Studio

Web design

Windows

Windows 7

Windows 8

WordPress

Zaštita i sigurnost

Zoologija

 

Vesti – Operativni sistemi

Ukupno: 105, strana 3 od 6

Ko je Apple-ov partner u Evropi?

 

 

 

Kada se govori o iPhone-u u Evropi, više puta je spomenut Vodafone kao operater koji će dobiti ekskluzivni ugovor sa Apple-om a najnoviji izveštaji ukazuju da su ove glasine tačne. Različiti sajtovi izveštavaju da po njihovim izvorima, Vodafone čeka dobru priliku da objavi svoje partnerstvo sa Apple-om… priliku kao što će biti ona kada Apple bude objavio da je prodat milioniti iPhone. Ovi izveštaji takođe spominju T-Mobile i Carphone Warehouse kao distribucione kanale. Iako bi cifra od milion prodatih iPhone-ova mogla da se dostigne pre kraja ove nedelje, zakonski problemi bi mogli da dovedu do odlaganja ugovora koji je sačinjen u Nemačkoj zato što još nije odobren od strane Vodafone-ovih engleskih advokata. Izgleda da je to to i da će Vodafone dobiti iPhone ugovor u Evropi. Međutim, po rečima nekih drugih izvora, kao što je The Times Online, Vodafone je izašao iz igre. Izgleda da je O2 dobio ekskluzivna prava na Apple-ov iPhone u Velikoj Britaniji a nastavljaju se pregovori sa prodavcima mobilnih telefona kao što je Carphone Warehouse o prodavanju iPhone-ova u njihovim prodavnicama nakon što istekne period ekskluzivnog ugovora sa O2. Kako izveštaj navodi, bez obzira što su toliko dugo bili u prvom planu u pregovorima za iPhone, Arun Sarin, Vodafone-ov generalni direktor je zaključio da uslovi ugovora jednostavno nisu dovoljno dobri. Slično kao sa AT&T-om, očekuje se da će Apple-ov ugovor sa O2 nastaviti da deli prihode od svakog iPhone korisnika i očekuje se da će uređaj ubediti veliki broj aktuelnih korisnika mobilnih telefona da napuste svoje aktuelne operatere u korist iPhone-ovog. Dok se priča da je O2 dobio ugovor za Veliku Britaniju, spominje se da je T-Mobile partner za Nemačku dok je za Francusku to najverovatnije Orange. Apple će se udružiti sa različitim mrežama u svakoj zemlji, da bi obezbedio da svuda dobije najbolje ugovore i servise. Šta se tačno dešava sa iPhone-om u Evropi ostaje poznato samo Apple-u i mrežama mobilne telefonije sa kojima pregovaraju. Ne postoje zvanične izjave a mnogi izveštaji jednostavno protivreče jedan drugom, ali će Apple pre ili kasnije trebati da počne sa objavama ugovora.
 
   

Laptop na kom se lepo spava

 

 

 

Laptop jastuk Laptop za radoholičare. Link.   
 
   

Lažna Microsoft zakrpa

 

 

 

U poslednje vreme hakeri su u svojim zlonamernim namerama počeli da koriste e-mail poruke koje sadrže lažne sigurnosne biltene kompanije Microsoft, za koje se navodi da poseduju trojanca koji se automatski download-uje. Zvanični predstavnik kompanije Symantec, koja prati sigurnost i obezeđuje softverska rešenja po tom pitanju, apeluje na korisnike da preuzmu originalne zakrpe od originalnog proizvođača softvera, tj. sa njegovog oficijelnog Web sajta a da nikako ne prate linkove u e-mail porukama ili da posećuju Web strane nekog od drugih proizvođača. Više na: http://www. itsvet. com/
 
   

Leopard će požnjeti ogroman uspeh

 

 

 

World Wide Developers Conference je došla i prošla, kao i predstavljanje Leoparda i mada strogo čuvane tajne funkcije nisu bile toliko revolucionarne koliko smo očekivali, Leopard će izgleda i bez toga postići veliki uspeh. Sudeći po broju narudžbina koje je Amazon dobio za operativni sistem koji još nije ni izašao, ljudima se izgleda stvarno svidelo ono što su videli. Leopard se nalazi u vrhu top lista, kako programa tako i operativnih sistema, koje se ažuriraju svakih sat vremena. One pokazuju da čak i ako tehnološki eksperti i kritičari nisu bili impresionirani, korisnici svakako jesu. Amazonovih Top 5 Bestselera - Svi programi:1. Apple Mac OS X Version 10. 5 Leopard2. Microsoft Office Home and Student 20073. Apple Mac OS X Version 10. 5 Leopard Family Pack4. Microsoft Office Student and Teacher Edition 2004 Macintosh 5. Adobe Photoshop Elements 5. 0Amazonovih Top 5 Bestselera - Operativni Sistemi:1. Apple Mac OS X Version 10. 5 Leopard2. Microsoft Windows XP Home Edition Full Version with SP2 3. Microsoft Windows XP Professional Full Version with SP2 4. Microsoft Windows Vista Home Premium Full Version [DVD] 5. Apple Mac OS X Tiger 10. 4. 6 (Mac DVD) Takođe vredi spomenuti činjenicu da se kopije XP-a bolje prodaju od kopija Viste, u svim situacijama kada kupac može da bira. Imajući u vidu da se Vista isporučuje na većini PC-ja koji se danas prodaju, ovi ljudi najverovatnije kupuju XP kako bi zamenili Vistu koju njihov računar već ima. Microsoft je možda prodao mnogo kopija Viste u prvih 100 dana, ali koliko ovih Visti su u stvari bili kuponi od onih legendarnih "Vista Ready" PC-ja, koliko njih je bilo prodato zajedno sa hardverom a koliko njih su kupili kupci koji su je stvarno hteli?Ako je Apple stvarno kopirao Microsoftovu Vistu sa Leopardom, izgleda da su oni uradili bolji posao, što je prilično poražavajuće za ljude u Redmondu koji su mnogo godina usavršavali ovu veštinu.
 
   

Linux - Dodajte ekranske akcije pomoću Brightside-a

 

 

 

Program otvorenog koda, Brightside dodajte reaktivnost uglovima i ivicama ekrana (u Gnome-u) kako biste mogli da izvršavate komande koristeći samo miša. Brightside nudi kombinaciju funkcionalnosti Mac OS X programa, VirtueDesktop i Active Screen Corners. Skoro na identičan način na koji Active Screen Corners omogućuje da kačite komande gestovima vašeg miša u Mac OS X-u, Brightside donosi ovu izvanrednu funkciju na Linux. . Brightside vam omogućuje da zamenite susedne radne prostore tako što ćete jednostavno pritisnuti miša uz ivicu ekrana. Brightside vam takođe omogućuje da dodelite konfigurabilne akcije dok se vaš miš odmara u uglu ekrana. Ubuntu korisnici mogu da preuzmu Brightside iz skladišta koristeći sledeću komandu:sudo apt-get install brightside Debian korisnici mogu da preuzmu Debian verziju, a sve ostale ditribucije mogu da odu na Softpedia kako bi dobili generičku verziju Brightside (preuzimanje je besplatno). Adresa: Brightside Debian verzijaAdresa: Brightside generička verzija
 
   

Linux - Izašao je Gimp 2.2.15

 

 

 

Izdata je verzija 2. 2. 15 GNU Image Manipulation Program-a (Gimp), stabilne 2. 2 serije sa ispravljenim greškama, zajedno 2. 3. 17 razvojnom granom. Gimp projekat, koji su 1995. godine pokrenuli Spencer Kimball i Peter Mattis, je sada podržan i razvijan od strane grupe dobrovoljaca. Gimp je brzo postao jedan od najpopularnijih besplatnih programa za editovanje rasterizovane grafike, koji obezbeđuje i podršku za vektorske grafike. Postoje verzije Gimp-a za GNU/Linux sisteme kao i za Windows ili Mac sisteme. Gimp je takođe postao Softpedijin omiljeni editor slika. Ispravke grešaka u Gimp-u 2. 2. 15: Ispravljeno parsovanje GFig fajlova sa CRLF završecima linija Zaštita od mogućeg prelivanja sadržaja u Sunras loaderu Ispravljena definicija datarootdir u gimptool-2. 0 Ispravljena greška Perspective alatke na Mac OS X-u Ispravljena promena veličine područja u Image Map plug-inu Dodata nedostajuća biblioteka u gimptool-2. 0 –libs output Dodate nove lokalizacije: Occitan i Persian Dok 2. 2. 15 izdanje donosi skoro samo ispravke grešaka, razvojni ogranak je došao i sa nekim poboljšanjima i dodacima. Poboljšanja u 2. 3. 17 razvojnom izdanju: Poboljšano importovanje višestraničnih TIFF fajlova Smanjena pojava grešaka u Blur rutinama (osnovnim i plug-inovima) Poboljšana provere parametara u PDB-u Dodata podrška za vodeće . abr v2 Photoshop četkice Poboljšano ponašanje okvira Blur alatke Prikazana okvirna linija četkice pri izvornoj poziciji Clone alatke Dodat libgimpbase API za vraćanje Pictures direktorijuma korisnika Dodata je prečica za Pictures direktorijum korisnika u File Chooser okviru za dijalog Poboljšan kvalitet Motion Blur filtera Snimanje putanja u TIFF fajlovima Omogućavanje da Screenshot plug-in imenuje novi sloj po prozoru Upotreba isečaka memorije za smanjenje fragmentacije memorije Čišćenje nekih kodova Ispravke mnogih grešaka
 
   

Linux - Promenite temu vaše "sudo aplikacije"

 

 

 

Samo za Ubuntu desktop korisnike: ako stalno kreirate "sudo" sesije u Nautilusu (ili nekom drugom programu) vrlo je lako pomešati vaš sudo prozor sa vašim standardnim prozorima. To obično dovodi do toga da slučajno otvorite read-only verzije vaših sistemskih fajlove - što je veoma frustrirajuće! Brz način da vizuelno razlikujete vaše simultane sesije je da dodelite drugačiju temu vašim sudo aplikacijama. Da biste to uradili, otvorite terminal i ukucajte sledeće: sudo gnome-theme-manger Izaberite novu temu, i svaki put kada pokrenete program koristeći sudo, moći ćete jesno da vidite razliku između vašeg sudo prozora i vaših regularnih prozora. Pogledajte razliku u Nautilus sesijama prikazanim na slici (sudo window je prikazan u braon boji a regularni korisnički prozor je prikazan u plavoj boji).
 
   

Linux - Ubuntu je stigao

 

 

 

Dell je zvanično postao prijatelj i podržavalac zajednice Ubuntu korisnika. Američka kompanija za računarski hardver osnovana u Round Rocku, Teksas, je upravo ažurirala svoj websajt gde je predstavila svoju ponudu otvorenog koda. Dell-ova zainteresovanost za otvoreni kod nije novina. Dell je takođe poznat kao partner kompanijama kao što su Red Hat ili Novell/SUSE. Sada, nakon što su 1. maja 2007. godine objavili da će isporučivati Ubuntu Linux distribuciju na svojim notebookovima i laptopovima, Dell je počeo da ih prodaje. Trenutno ova ponuda važi samo za laptop, jeftine računare i za high-end PC-je. Dell je rekao da će ponuditi hardversku podršku tamo gde postoji važeća garancija za standardni hardver za sva tri sistema. Potrošači mogu da dobiju pomoć i poslednja ažuriranja iz Dell Comuinity Forum i na zvaničnom Dell Linux web sajtu. Canonical je takođe rekao da će ponuditi podršku svakome ko kupi Dell sistem sa unapred instaliranim Ubuntuom. Postoje opcije zasnovane na plaćanju koje uključuju 30-day Get Started, One-year Basic i One-year Standard. Konfiguracija tri sistema koji dolaze sa unapred instaliranim Ubuntuom: Dimension E520 N :- Intel Core Duo Processor E4300 (1. 8GHz, 800 FSB)- Ubuntu Desktop Edition verzija 7. 04- 1GB Dual Channel DDR2 SDRAM na 667MHz- 2DIMMs- 250GB Serial ATA Hard Disk (7200RPM) w/DataBurst CacheInspiron E1505 N :-Intel Pentium dual-core procesor T2080(1MB Cache/1. 73GHz/533MHz FSB)- Ubuntu Edition verzija 7. 04- 512MB Shared Dual Channel DDR2 SDRAM at 533MHz, 2 DIMM- 80GB 5400rpm SATA Hard DriveXPS 410 N :- Intel Core2 Duo Processor E4300 (2MB L2 Cache,1. 8GHz,800FSB)- Ubuntu Desktop Edition verzija 7. 04- 1GB Dual Channel DDR2 SDRAM at 667MHz - 2 DIMMs- 250GB Serial ATA 3Gb/s Hard Drive (7200RPM) w/DataBurst CacheOve sisteme možete odmah da kupite od Dell-a.
 
   

Linux = Mrtav Windows 98

 

 

 

Linux, operativni sistem otvorenog koda se za mesec dana izjednačio sa Microsoftovom vlasničkom Windows platformom u terminu zaposednutog tržišta. Međutim, upotreba različitih distribucija Linuxa od provajdera samo raste i izjednačava se sa Windows-om 98 a ne sa novijim verzijama Windowsa kao što su XP ili Vista. W3Counter je objavio statističke podatke o upotrebi Linux distribucija koje su dostupne na tržištu a koje su se izjednačile sa upotrebom Windowsa 98. W3Counter je otkrio da je uzeo u obzir 33,640,022 jedinstvenih poseta na 5. 570 web sajtova. U ovom kontekstu, i Linux i Windows 98 su došli do nivoa upotrebe od 1. 34 procenata. Ovo je pobeda za platformu otvorenog koda. Windows 98 datira unazad od 1998. godine. On je bio dizajniran da zameni Windows 95. S obzirom na to tržište, upotreba Windowsa 98 je počela da opada nakon izdavanja sledeće verzije Microsoft Windows operativnog sistema. Međutim, Windows 98 se pokazao kao uporan operativni sistem koji je potpomognut kompatibilnostima sa naslednim drajverima, programima i hardverom uspeo da preživi čak i izdavanje Windows Viste. Microsoft je povukao svoj zadnji potez za Windows 98 u julu 2006. godine. Iako je Microsoft kompanija imala nameru da konačno batali Windows 98 još 2003. godine, ona je isključila samo sve forme podrške prošle godine, čim je izdavanje Windows Viste bilo na pomolu. Nakon što je Microsoft prestao sa podrškom za Windows 98, potrošači su počeli u povećanom broju da napuštaju operativni sistem. Deo tržišta Windowsa 98 je bilo u stalnom padu od trenutka predstavljanja Windows Me operativnog sistema. Market Share iz Net Applicationsa je ustanovio u oktobru 2004. godine da Windows 98 uzima samo 10. 99% tržišta. Ali podaci iz avgusta 2007. godine koje je predstavio Market Share ukazuje na to da je Windows 98 i dalje u vrhu svih kumulativnih rezultata Linux platformi sa ne manje od 0. 98 % tržišta, dok operativni sistem otvorenog koda ima samo 0. 77%. Pored toga, Internet metrička kompanija OneStat ocenjuje globalnu upotrebu Linuxa od samo 0. 36 % dok Windows drži čak 96. 72%. I dok udeo tržišta za Windows 98 nestaje, Windows XP i Windows Vista će biti instalirani na milijardama računara do sredine 2008. godine.
 
   

Linux – Novi Chart Tool u OpenOffice 2.3.0 verziji

 

 

 

Najnovije OpenOffice izdanje, 2. 3, je najavljeno za ovu jesen a najavljuje se i promena razmaka između izdanja od 18 meseci na samo tri meseca za izdavanje ažuriranja, poboljšanih funkcija i ispravki grešaka. Ovo izdanje će takođe doneti i neke interesantne funkcije i funkcionalnosti, osim mnogih ispravki grešaka i poboljšanja. Takođe jedna od najboljih stvari koje će se naći u novoj verziji je novi OpenOffice. org Charting Tool. Chart Tool je prošao kroz brojna poboljšanja i već je dostupan ali samo kao razvojna verzija. Istaknute stvari u razvojnoj verziji: Pojednostavnjeno kreiranje grafikona kroz novog čarobnjaka sa živim prikazom Fleksibilan Source Ranges Raspon podataka može da bude posebno izabran za pojedine delove pojedinih serija; možete da selektuje različite x-vrednosti za različite serije Lakša podešavanja za 3D grafikone Samo jedan okvir za dijalog za 3D podešavanja koji sadrži lakši pristup jednostavnom izgledu i pojednostavljena podešavanja perspektive Poboljšane logaritamske skale Minimalni, maksimalni i osnovni intervali po želji za logaritamske ose Pomeranje segmenta isečka za kružne 3D grafikone Mogućnost izvlačenja jednog 3D segmenta i kružnog segmenta Poboljšano importovanje/eksportovanje iz/u Excel Poboljšano automatsko skaliranje Poboljšane automatske minimalne i maksimalne vrednosti za ose Poboljšan automatski razmeštaj naziva osa Poboljšano rukovanje selekcijama Više standardnih boja Poboljšana performansa za grafikone sa puno tačaka podataka Regresione krive takođe su dostupne za 2D linijske grafikone, 2D linije i grafikone sa kolonama Dodatne podvrste grafikona
 
   

Linux: KDE tim obećava poboljšani KWin

 

 

 

KWin je menadžer prozora za Xwindows System. On je deo KDE-a (K Desktop Environment) od verzije 2. 0 (kada je zamenjen prethodnim KWM-om) ali takođe može da se upotrebi sa drugim okruženjima desktopa. Sa izdanjem KDE 4, koji je raspoređen za 23. oktobar 2007. godine, KWin tvrdi da će doći sa mnogo dobrih funkcija i poboljšanja. Na primer, pored impresivne grafičke nadgradnje, KWin će takođe imati i kompozitnu i GL podršku. Ako GL ne bude dostupan, onda će KWin i dalje biti u mogućnosti da sam deaktivira GL efekte, ali i dalje će moći da koristi Composite efekte putem XRendera. Ako ni XRender ne bude dostupan, onda će se ponašati kao aktuelna verzija za KDE 3. KDE tim je objavio da su radili na novom interfejsu za selekciju plug-ina, koji bi trebao da bude u mogućnosti da automatski proverava zavisnosti. Nova verzija takođe donosi mnogo novih zadivljujućih efekata. Možete da proverite Lubos Lunak-ovu (glavni čovek zadužen za efekte) YouTube korisničku stranicu gde ćete pronaći neke video snimke o njima. Tu ćete videti lepe i korisne efekte ali i neke funkcije koje se tiču pristupačnosti, koje sam siguran da će svi smatrati korisnim. Prethodna dekoracija prozora se zvala kwin3_crystal i nije bila ništa više nego KDE 3 Crystal dekoracije prozora, ali dolazeća verzija će imati kompletno novu dekoraciju prozora koja je trenutno još uvek u razvoju. Većina prethodnih KWin-ovih internih struktura je bilo prepisano da bi podržale nove fantastične efekte koje pokreće GL. Po rečima KDE razvojnog tima, novi KWin će nastojati da obezbedi grafičku podršku za KDE i sa njegovim brojnim dodacima će zadovoljiti i korisnike koji su pre svega ljubitelji lepog.
 
   

Longhorn serverski OS ušao u beta fazu

 

 

 

Microsoft je predstavio prvu javnu beta verziju operativnog sistema nove generacije namenjenog serverskim platformama. Novi Windows Server nosi kodnu oznaku. U pitanju je prvo veliko izdanje serverskog operativnog sistema od strane momaka iz Redmonda nakon Windows Server 2003 verzije i ponovo se obećava da će novi operativni sistem biti bezbedniji i lakši za upravljanje. Jedna od interesantnih novina jeste automatsko stavljanje u karantin računara koji nemaju apdejtovan antivirus softver, što se dešava nakon njihovog logovanja kada Longhorn ispita stanje njihovog antivirusa (premda nije sasvim precizirano koje su posledice stavljanja u karantin ili šta će se desiti ako računar iz nekog razloga nema vezu sa internetom i slično). Novost je mogućnost instaliranja operativnog sistema kroz segmente. Na primer, IT menadžer sada može da instalira tačno one funkcije koje mu trebaju, što znači manje prostora neophodnog za instalaciju, manje rupa kroz koje hakeri mogu da prođu i manje bezbednosnih zakrpa koje treba redovno skidati. Uskoro treba očekivati i prve prikaze beta verzije Longhorna. . .
 
   

Mac OS X tehnologije - Activity Monitor

 

 

 

Ovim člankom počinjemo seriju tekstova koji će se baviti svim poznatim (i manje poznatim) OS X tehnologijama. Activity Monitor je pomoćni program za izvođenje različitih zadataka vezanih za računarske procese u Mac OS X operativnom sistemu. U neke od njegovih funkcija spadaju: Isključivanje ili ubijanje računarskog procesa Prikazivanje opterećenosti procesora Provera količine RAM-a koji je u upotrebi Provera količine upisivanja i ispisivanja hard diska Provera kapaciteta uređaja za skladištenje Nadgledanje upotrebe računarske mreže Proveravanje aktivnih računarskih procesa Prikaz identifikacionog broja procesora Prikaz informacija o određenom procesu Pre Mac OS X-a v10. 3, Activity Monitor se zvao Process Viewer.
 
   

Mac OS X tehnologije - Apple Filing Protocol

 

 

 

Apple Filing Protocol (AFP) je sloj 6 (prezrentacioni sloj) mrežni protokol koji nudi fajl servise za Mac OS X i Classic Mac OS. U Mac OS X-u, AFP je jedan od nekoliko fajl servisa koji su podržani uključujući Server Message Block (SMB), Network File System (NFS), File Transfer Protocol (FTP), i WebDAV. On trenutno podržava Unicode imena fajlova, POSIX i listu dozvola za kontrolu pristupa, UNIX kvote, forkove resursa, imenovane proširene atribute, i napredno zaključavanje fajlova. U Mac OS 9 i ranijim, AFP je bio primarni protokol za fajl servise. KompatibilnostAFP verzija 3. 0 i novije se ekskluzivno oslanjaju na TCP/IP (port 548 ili 427) za uspostavljanje komunikacije i podržava AppleTalk samo kao protokol za otkrivanje servisa. AFP 2. x familija podržava i TCP/IP i AppleTalk za komunikaciju i otkrivanje servisa. Mnoge AFP implementacije drugih proizvođača koriste AFP 2. x, podržavajući na taj način AppleTalk kao metod konekcije. Ranije verzije se ekskluzivno oslanjaju na AppleTalk. Iz tog razloga, starija literatura naziva AFP "AppleTalk Filing Protocol". Druga literatura možda naziva AFP "AppleShare," a to je ime Mac OS 9 (i ranijih) AFP klijenata. Druge stvari koje treba da znate u vezi kompatibilnosti: Mac OS X v10. 4 i novije eliminišu podršku za AFP servere koji se oslanjaju isključivo na AppleTalk za komunikaciju. Računari koji koriste Classic Mac OS mogu da se konektuju na AFP 3. x servere, sa određenim ograničenjima. Na primer, maksimalna veličina fajla u Mac OS 8 je 2 gibabajta. Tipično, za Mac OS 9. 1 ili novije se preporučuje za konekcije ka AFP 3. x serverima; za verzije Classic Mac OS-a koje prethode 9. 1, instalacija AppleShare klijenta 3. 8. 8 je neophodna. AFP 3. 0 i noviji su neophodni za mrežne home direktorijume, pošto Mac OS X zahteva POSIX dozvole na korisničkom home direktorijumu. Pojedinačna prijava sa upotrebom Kerberosa zahteva AFP 3. 1. IstorijatPromene napravljene u AFP-u od verzije 3. 0 predstavljaju velike napretke u protokolu, unoseći novine koje su dizajnirane specijalno za Mac OS X klijente. Međutim, kao i AppleShare klijent u Classic Mac OS-u, AFP klijent u Mac OS X-u nastavlja da podržava kodove slova i kreatora, zajedno sa ekstenzijama fajlova. AFP 3. 0 je predstavljen u Mac OS X Server-u 10. 0. 3, i korišten je sve do Mac OS X Server-a 10. 1. 5. To je bila prva verzija koja je koristila model dozvola u stilu UNIX POSIX  i Unicode UTF-8 kodiranje fajlova. Verzija 3. 0 je podržavala maksimalnu tačku deljenja i veličinu fajla od dva tebibajta, maksimalnu veličinu fajla i volumena za Mac OS X sve do verzije 10. 2. (Imajte u vidu da se maksimalna veličina fajla promenila od verzije 2. 2, kao što je dole opisano). Pre AFP 3. 0, maksimalna dužina imena fajla poslatog preko AFP-a je mogla da bude 31 karekter. AFP 3. 1 je predstavljen u Mac OS X Server verziji 10. 2. Značajne promene su uključivale podršku za Kerberos autentifikaciju, automatsko rekonektovanje klijenta, NFS deljenje, i bezbednu AFP konekciju preko Secure Shell (SSH). Maksimalna tačka deljenja i veličina fajla je porasla na osam tebibajta sa Mac OS X Server-om 10. 2, a onda na 16 tebibajta sa Mac OS X Server-om 10. 3. AFP 3. 2 dodaje podršku za Access Control Liste i proširene atribute u Mac OS X Server-u 10. 4. Maksimalna veličina tačke deljenje je najmanje 16 tebibajta, mada Apple nije publikovao dokument o ograničenjima za Mac OS X Server 10. 4. Rane implementacije AFP serverskog softvera su bile dostupne u Mac OS-u počev od verzije 7. 0, u AppleShare i AppleShare IP, i u ranom "1. x" izdanju Mac OS X Server-a. U klijentskom operativnom sistemu, AFP se zvao "Personal File Sharing", i podržavao je do deset simultanih konekcija. Ove AFP implementacije su se oslanjale na verziju 1. x ili 2. x protokola. AppleShare IP 5. x, 6. x, i "1. x" izdanje Mac OS X Server-a su predstavili AFP verziju 2. 2. Ovoje bila prva verzija koja je ponudila transportne konekcije koristeći TCP/IP kao i AppleTalk. Takođe je povećana maksimalna tačka deljenja sa četiri gigabajta na dva tebibajta, iako je maksimalna veličina fajla koji može da se skladišti ostala dva gigabajta zahvaljujući ograničenjmia u Classic Mac OS-u.
 
   

Mac OS X tehnologije - BootX

 

 

 

BootX je ime bootloadera koji se koristi na Apple-ovim Power-PC zasnovanim Macintosh računarima za učitavanje Mac OS X-a. BootX pronalazi kernel operativnog sistema i drajvere koji su potrebni za pokretanje operativnog sistema, učitava ih u memoriju sistema i pokreće kernel. On je deo sloja Darwin operativnog sistema i otvorenog je koda pod APSL-om. BootX je takođe ime grafičkog bootloadera koji je razvio Benjamin Herrenschmidt, koji se pokreće kao aplikacija ili kao ekstenzija za Mac OS 8 i 9 koji omogućava Old World Apple računarima da butuju Linux. Njega više ne održava njegov originalni autor pošto ne radi sa svim novim hardverskim komponentama, ali je i dalje dostupan i moguće je njegovo dalje razvijanje. On je jedan od tri Linux bootloadera koji mogu da se upotrebe na većini Old World Apple računara. Ostali su miBoot (uključen ali isto tako nezavisno poboljšan od strane Jeff Carr-a iz LinuxPPC, Inc. ), i quik [1]. New World Mac-ovi (iMacs ili noviji) zahtevaju drugačiji bootloader, yaboot, za butovanje Linux operativnog sistema (nije potreban za Mac operativni sistem).
 
   

Mac OS X tehnologije - Keychain

 

 

 

Keychain je Apple-ov sistem za upravljanje sa lozinkama na Mac-u OS X i Mac-u OS 9. Prvi put se pojavio u Mac OS-u 8. 6. Keychain (lanac ključeva) može da sadrži različite tipove podataka: lozinke (Web sajtovi, FTP serveri, SSH nalozi, deljenja mreže, bežična mreža, groupware programi, šifrovani imidži diskova), privatni ključevi, sertifikati i zaštićene beleške. Standardni keychain fajl je login keychain, šifrovan na login-u pomoću korisnikove lozinke za ulogovanje (koja može da se menja). U Mac OS-u X, keychain fajlovi se skladipte u ~/Library/Keychains/. Lance ključeva (Keychain) je inicijalno razvio Apple-ov e-mail sistem, PowerTalk. Pored njegovih mnogih funkcija, PowerTalk poseduje moćan sistem za šifrovanje za bezbednosne i digitalne potpise. Keychain koncept je prirodno "ispao" iz ovog koda, i upotrebljen je u PowerTalk-u da upravlja različitim korisnikovim login podacima za različite e-mail sisteme sa kojima PowerTalk može da se konektuje. Keychain postavlja ove fajlove u kodirani fajl, i automatski ih vraća po komandi ako je fajl otvoren putem korišćenja lozinke. Ovo je nudilo odličnu zaštitu koja se nije mogla naći na drugim platformama; ove lozinke se nisu lako otkrivale zahvaljujući šifrovanju, ali je jednostavnost interfejsa nudila korisnicima mogućnost da selektuju drugačiju lozinku za svaki sistem bez straha da će ih zaboraviti, pošto jedna jedina lozinka otvara fajl i vraća vraća sve lozinke. U to vreme, ovo je bio stvarno inovativan koncept koji nije bio dostupan na drugim platformama. Keychain je bio jeda od delova PowerTalk-a koji je nezavisno od njega bio koristan, što je značilo da lako može da postane deo osnovnog MacOS-a. Ali zbog internet politike, on je ostao deo PowerTalk sistem, i koa takav ostao je dostupan samo nekolicini Mac korisnika. Tek kada se Steve Jobs vratio Keychain je oslobođen od sada već mrtvog PowerTalk-a. U to vreme ovaj koncept više nije bio tako unikatan, ali se i dalje retko mogao naći Keychain sistem koji nije bio asociran sa osređenim softverom, obično web pretraživačem. Keychain je postao standardni deo OS. a 9, i uključen je u OS X u prvim komercijalnim verzijama. Primena Keychain koncepta kod drugih proizvođača je bila šarena. Iako ga većina Apple softvera koristi (od kojih su najpoznatiji Apple Mail i Safari), kao i isključivo-Macintosh programi kao što su Transmit i Camino, višeplatformski programi kao što je Firefox ne koriste Keychain, već se umesto toga drže posebnih višeplatformskih rešenja. Mnogi programi nastavljaju da skladište svoje login podatke u čistim tekstualnim fajlovima, mada je to retkost kod novih programa. Najnovije verzije Subversion klijenta koji radi iz komandne linije kotristi Keychain u OS X-u.
 
   

MAC OS X: Kratak istorijat

 

 

 

Pre ovih svetlih optimističnih vremena, postojala su prošla, tamnija vremena u istoriji OS X-a - nisu uvek postojali vidžeti, Expose, ili ta poznata stabilnost Apple-a koja stoji kao tvrđava u odnosu na kulu od karata zvanu Windows. Hajde da krenemo na put pomoću OS X Vremenske Mašine i podsetimo se varvarskih dana. OS 10. 0 "Cheetah" - Izašao 24 marta 2001. godine, prva potrošačka verzija OS X-a je ostavila Classic OS X u prašini - mada je kao što je Rosetta olakšala tranziciju na Intel procesore, Classic okruženje omogućilo da i dalje koristite starije Mac programe. Cheetah je predstavila Aqua interfejs, Dock i Mail. ali je takođe bila nestabilna, spora (jer u aktuelnoj Apple doktrini, i hardver nije "samo radio"). Postavimo to drugačije: bila je dovoljno loša da je verzija 10. 1 izdata kao besplatna nadogradnja za manje od osam meseci kasnije. OS 10. 1 "Puma" - Puma je u suštini bila glorifikovani servisni paket dizajniran da reši Cheetah-ine probleme, tako da je većina unapređenja bila ispod haube - bolje performanse i poboljšana hardverska kompatibilnost, ali skoro ništa od novih funkcija. OS 10. 2 "Jaguar" - Performanse su dodatno poboljšane, ali se povremeno javljalo primetno usporavanje. Prepun opcija, lepo dizajniran iChat klijent je ušao na scenu i Finder se ušunjao u svačiji prozor. Upotreba imena mačaka za kodna imena je takođe postalo deo zvaničnog OS marketinga. OS 10. 3 "Panther" - Lansiran 24. oktobra 2003. godine, OS X Mac koji korisnici danas poznaju i vole je dobio svoj oblik sa Panther-om - Expose se prvi put pojavio i Finder je poboljšan sa pretraživanjem u realnom vremenu i dobio je poznati metalni interfejs. Panther je takođe označio prelazak na Safari kao OS-ov standardni pretraživač. OS 10. 4 "Tiger" - Stanje jedinstva. Podrška za Intel procesore, Rosetta za PowerPC programe, Dashboard, Spotlight, i bolje objedinjeni UI zajedno sa gomilom ažuriranja - kako programa tako i ispod haube - čini paket Tiger. Nemojmo da zaboravimo Boot Camp. Iako nije deo inicijalnog OS izdanja, svakako zaslužuje naše priznanje. I ponovo smo se vratili u sadašnjost. Da li će Apple ponovo ispisati knjigu istorije OS X-a? Evolucija ili revolucija? Ostanite u toku.
 
   

MAC svet

 

 

 

Prvi pogled na Default Folder X 4. http://www. stclairsoft. com/DefaultFolderX/ Pripremio: Milenko Kusurović
 
   

Mali Linux zasnovani PC za samo 99 dolara!

 

 

 

Zonbu planira da izda mali računar bez ventilatora koji će biti zasnovan na Linuxu i koji će imati početnu cenu od 99 dolara ali na ovu promocionu cenu platićete još 12. 95 dolara mesečno. 12,95 dolara mesečno se plaća skladište podataka od 25GB na Zonbu serverima, kako biste mogli da upotrebite ovaj mali uređaj gde god želite. Ali ako vam je potreban veći prostor za skladištenje, Zonbu može da vam da do 100GB prostora za skladištenje na njihovim bezbednim serverima, naravno za nešto veću cenu. Uređaj dolazi sa standardnom fleš memorijom od 4GB i automatski će napraviti rezervnu kopiju podataka na Zonbu serverima. Uređaj je zasnovan na Gentoo Linux-u i ima veoma popularno KDE desktop okruženje. Među brojnim programima otvorenog koda, pronaći ćete programe kao što su popularni Mozilla Firefox web pretraživač, OpenOffice. org Suite, Mplayer video plejer, GnuCash program koji obuhvata osnovne potrebe knjiženja za pojedince i porodice, F-Spot lični organizator fotografija, muzički plejer sličan iTunes-u koji se zove Amarok, Skype VoIP program i puno drugih KDE zasnovanih programa. Ovaj mali uređaj ima 5 USB portova na zadnjem delu i jedan spreda, konektore za tastaturu i miš PS/2, ethernet džek, VGA izlaz, bežičnu antenu i CF čitač kartice. Na žalost, uređaj ne dolazi sa tastaturom ili mišem tako da ćete to trebati posebno da kupite. Isto tako, očigledno je da će vam trebati širokopojasna Internet konekcija. Ako ne želite da platite 12. 95 dolara mesečno, uređaj će vas koštati 250 dolara. Za više informacija posetite zvanični web sajt.
 
   

McDonald's gaji zelenu salatu na svojim bilbordovima

 

 

 

"Zeleni" bilbordovi mogu da imaju različite oblike, neki se napajaju solarnom energijom a neki se izgleda prave od zelene salate. McDonald's je izmislio ovaj dizajn za bilbord u čikagu prošle godine kao način da promoviše svoje nove salate i zdravu hranu i iako njihova namera nije bila da se fokusiraju na ekologiju, svakako je lep sporedni efekat kada vidimo da više biljaka raste u centru grada. Ovaj lanac restorana je veoma blisko sarađivao sa botaničarima kako bi bili sigurni da će zelena salata dobro da napreduje i biti zašićena od ptica. Pitam se samo kolika je bila cena čitavog bilborda?
 
   
Strane: 1 2 34 5 6

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272