Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

 

Access

Alternativna učenja

Analiza podataka

Android

Animacija

Antropologija

Apple - MAC OS X

Arheologija

Arhitektura

Astrologija

Astronomija

Audio kursevi + knjige

Audio, Multimedia, Video

Autobiografija

AutoCad, ArchiCAD, SolidWorks, Catia, Pro/Engineer

Automobili

Bajke

Baze podataka

Biografija

Biološke nauke

Blockchain

Botanika

C++ Visual C++ C#

ChatGPT

CSS

Dečije knjige

Delphi

Digitalna fotografija

Dizajn

Django

Domaće pripovetke

Domaći roman

Drama

E-knjiga

E-komerc

ECDL

Ekologija

Ekonomija

Elektrotehnika

Enciklopedija

Esejistika

Etika

Fantastika

Film

Filologija

Filozofija

Fizika

Fotografija

FULL STACK DEVELOPMENT

Funkcionalno programiranje

Generativna veštačka inteligencija

Geografija

Geologija

Git i GitHub

GOOGLE

GPT

Grafika, Dizajn, Štampa

Građevinarstvo

Hardver

Hemija

Hidrotehnika

Hobi

Horor

Humor

Internet

Intervju

Istorija

Istorija i teorija književnosti

Istorija umetnosti

Istorijski roman

Java

JavaScript

Joomla

jQuery

Knjiga posle posla - Beletristika i ostala izdanja

Knjižare i naše knjige

Književna kritika

Kuvari, hrana i piće

Leksikografija

Lingvistika

Ljubavni roman

logo

Magija

Marketing

Mašinsko učenje

Mašinstvo

Matematika

Medicina

Memoari

Menadžment

Modeliranje podataka

Monografija

Mreže

MS Office

Muzika

Nagrađivanje knjige

Naučna fantastika

Obrada teksta

OFFICE 2013

OpenOffice.org

Operativni sistemi

Oracle

Organizacione nauke

Pedagogija

PHP I MYSQL

Pisci u medijima

Ples

Poezija

Politika

Poljoprivreda

Popularna medicina

Popularna nauka

Popularna psihologija

Posao

Poslovanje

Pozorište

Pravo

Pravoslavlje

Primenjene nauke

Pripovetke

Prirodne nauke

Priručnik

Programiranje

Projektovanje softvera

Psihologija

Publicistika

Putopis

Python programiranje

Računarstvo u oblaku

Raspberry PI

Razvoj

Rečnici

Religija

Robotika

Roman

Ruby i Ruby on Rails

Satira

Saveti

Serija Roberta C. Martina

Sertifikati

Slikarstvo

Socijalna mreža - Facebook

Sociologija

Sport

Sport i hobi

SQL

Statistika

Strip

Tabele

Tableti

Tehnologija

Telekomunikacije

Triler

Turizam

Twitter

Udžbenici

Umetnost

Unix, Linux

Urbanizam

UX DIZAJN

Veštačka inteligencija

Visual Basic .NET, VBA, V. Studio

Web design

Windows

Windows 7

Windows 8

WordPress

Zaštita i sigurnost

Zoologija

 

Vesti – Istorija

Ukupno: 365, strana 15 od 19

Na današnji dan, 28. maja

 

 

 

1522. - Turci zauzeli utvrđeni grad Knin i proglasili ga sedištem Ličkog sandžaka. Kninska tvrđava 1660. - Rođen je Džordž I, prvi britanski kralj iz Hanoverske dinastije. 1738. - Rođen je Žozef Injas Gijotin, francuski lekar, anatom, izumitelj giljotine. 1759. - Rođen je Vilijam Pit Mlađi, engleski državnik, premijer. 1786. - Rođen je Luis Meklejn, američki pravnik i političar. (†1857. ) 1812. - Rusija i Turska potpisale su mirovni ugovor u Bukureštu kojim je Rusija dobila Besarabiju, a Turskoj prepustila Vlašku i Moldaviju. Mir je omogućio ruskom caru da vojne snage usmeri na Napoleona Bonapartu. 1834. - U Kneževini Srbiji uveden srpski jezik kao službeni u prepisci s turskim vlastima, koja je dotad vođena isključivo na turskom jeziku. 1843. - Umro je Noa Vebster, američki filolog i leksikograf. 1879. - Rođen je Milutin Milanković, srpski matematičar, astronom i geofizičar. (†1958. ) Naručite knjigu. Naručite knjigu. 1884. - Rođen je Eduard Beneš, češki državnik. (†1948. ) 1934. - Kanađanka Oliva Dion je u Kalenderu u kanadskoj državi Ontario rodila pet devojčica, nazvanih „Dionove petorke“, prve petorke u svetu za koje se zna da su preživele. 1937. - Umro je Alfred Adler, austrijski psiholog, jedan od Frojdovih sledbenika. 1937. - Nevil Čemberlen je posle povlačenja Stenlija Boldvina postao premijer Velike Britanije. Potpisnik je Minhenskog sporazuma 1939. koji je omogućio Nemcima da okupiraju Čehoslovačku. 1940. - Belgijski kralj Leopold III je u Drugom svetskom ratu potpisao kapitulaciju; istog dana počela je evakuacija poraženih savezničih snaga iz francuske luke Denkerk u Drugom svetskom ratu kojom je do 2. juna spašeno 224. 585 britanskih i 112. 546 francuskih i belgijskih vojnika. 1944. - Umro je Tihomir Đorđević, srpski etnolog i folklorista. 1949. - Rođen je Radosav Stevanović, političar i biznismen 1961. - Ukinut „Orijent-ekspres“, voz koji je 78 godina saobraćao na liniji Pariz-Istanbul. 1968. - Rođena je Kajli Minog, australijska pevačica i tekstopisac 1971. - SSSR lansirao kosmički brod u pravcu Marsa. 1972. - Umro je vojvoda od Vindzora, abdicirani engleski kralj Edvard VIII. 1974. - Rođen je Bojana Maljević, srpska glumica 1976. - Puštena u redovan saobraćaj železnička pruga Beograd-Bar, koja je, s prekidima, građena 24 godine. 1982. - Papa Jovan Pavle II stigao u Veliku Britaniju, u prvu posetu rimokatoličkog pape toj zemlji od 1531. godine. 1986. - Dvojica sovjetskih kosmonauta izašli su iz orbitalne stanice „Saljut 7“ i provela oko četiri časa u „kosmičkoj šetnji“. 1987. - Devetnaestogodišnji Zapadni Nemac Matijas Rust preleteo je sportskim avionom "Cesna" od Helsinkija do Moskve i spustio se na centralni Crveni trg u glavnom gradu SSSR, prošavši neprimećeno kroz sovjetski vazdušni prostor. 1995. - Na filmskom festivalu u Kanu jugoslovenski reditelj Emir Kusturica dobio je „Zlatnu palmu“ za film „Podzemlje - bila jednom jedna zemlja“. Deset godina ranije Kusturica je dobio ovu nagradu za film „Otac na službenom putu“. 1995. - Poginuo bosanski ministar inostranih poslova Irfan Ljubjankić kada je helikopter u kojem se nalazio oboren raketom u blizini Bihaća. 1995. - U zemljotresu koji je pogodio ruski grad Neftegorsk na poluostrvu Sahalin poginulo je najmanje 2. 000 ljudi. 1997. - Rusija i Ukrajina potpisale ugovor kojim je ruskoj Crnomorskoj floti omogućeno da 20 godina koristi pomorsku bazu u luci Sevastopolj na poluostrvu Krim. 1998. - Izvršivši petu nuklearnu probu Pakistan je zvanično postao nuklearna sila. 1999. - Nakon što je avijacija NATO pojačala napade na SR Jugoslaviju (740 poletanja aviona u 24 sata), jugoslovenski predsednik Slobodan Milošević je, posle razgovora sa specijalnim predstavnikom ruskog predsednika Viktorom Černomirdinom, prihvatio uslove zapadnih zemalja za prekid bombardovanja. 2001. - U Kairu održana prva Dečja konferencija afričkih nacija. 2002. - Britanski operater mobilne telefonije Vodafon prijavio je gubitak od 13,5 milijardi funti (19,6 milijardi dolara), što je najveći zabeleženi gubitak neke velike britanske korporacije. 2004. - Direktor i glavni urednik podgoričkog lista „Dan“ Duško Jovanović preminuo je u Kliničkom centru Crne Gore u Podgorici, od posledica teškog ranjavanja u atentatu prethodne noći ispred redakcije lista. Suđenje jedinom osumnjičenom za to ubistvo Damiru Mandiću počelo je 22. novembra u Podgorici.
 
   

Na današnji dan, 29. aprila Srpska književna zadruga i Hičkok

 

 

 

1429. - Žan d'Ark (Jeanne d'Arc), poznatija kao Jovanka Orleanka, oslobodila je Orlean, grad koji su britanske trupe opsedale sedam meseci. 1769. - Rođen je engleski vojskovođa i državnik Artur Velzli (Arthur Wellesley), prvi vojvoda od Velingtona (Wellington), koji je porazio Napoleona I 1815. kod Vaterloa. Kao vođa torijevske desnice bio je premijer od 1828. do 1830. godine. 1818. - Rođen je Aleksandar II Nikolajevič Romanov, ruski car od 1855. Tokom njegove vladavine ukinuto je kmetstvo, reformisani su sudovi, data ograničena samouprava gubernijama i gradovima. U februaru 1881. ubio ga je pripadnik organizacije "Narodna volja". 1854. - Rođen je francuski matematičar Žil Anri Poenkare (Jules Henri Poincare), autor teorije automorfnih funkcija i jedan od osnivača topologije. 1892. - U Beogradu je osnovana Srpska književna zadruga. Prvi predsednik bio je Stojan Novaković, a potpredsednik Jovan Jovanović Zmaj, koji je izradio i njen amblem. Prva objavljena knjiga bila je "Život i priključenija" Dositeja Obradovića. 1899. - Rođen je američki pijanista, kompozitor i šef orkestra Edvard Kenedi "Djuk" Elington (Edward Kennedy Duke Ellington), jedan od najznačajnijih džez muzičara XX veka. 1907. - Rođen je američki filmski režiser austrijskog porekla Fred Cineman (Zinnemann), dobitnik Oskara za filmove "Odavde do večnosti" i "Čovek za sva vremena". 1936. - Rođen je indijski dirigent i violinista Zubin Mehta, jedan od najvećih dirigenata 20. veka. Karijeru profesionalnog dirigenta započeo je nastupima u Jugoslaviji i Belgiji. 1945. - Snage nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu kapitulirale su u severnoj Italiji, Austriji, Štajerskoj i Koruškoj. 1945. - Američke trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodile nemački koncentracioni logor Dahau. 1958. Mišel Mari Fajfer (engl. Michelle Marie Pfeiffer, IPA: /ˈfaɪfər/[1]) je američka glumica rođena 29. aprila 1958, u Santa Ani (Kalifornija, SAD). Karijeru je počela ranih osamdesetih, da bi veću pažnju privukla ulogom u filmu Lice sa ožiljkom. Poznata je po filmovima Doba nevinosti, Jednog lepog dana i Opasni umovi. Uloga madam de Turvel u drami Opasne veze donela joj je nagradu BAFTA za najbolju sporednu glumicu i prvu nominaciju za Oskara. Za uloge u filmovima Fantastična braća Bejker i Polje ljubavi nominovana je za Oskara za najbolju glavnu glumicu. Dobitnica je Srebrnog medveda i zvezde na Holivudskoj stazi slavnih. 1975. - Poslednji američki vojnici evakuisani su iz Sajgona, dan uoči ulaska severnovijetnamskih snaga u grad.   1980. - Umro je Ser Alfred Džozef Hičkok, KCB, (engl. Alfred Jozef Hitchcock; 13. avgust 1899 — 29. april 1980) je bio britanski filmski reditelj. Najpoznatiji je po filmovima iz žanra trilera. Počeo je da režira u Engleskoj pod uticajem nemačkog ekspresionizma, a od 1939. režirao je u Sjedinjenim Američkim Državama. U karijeri dugoj šest decenija režirao je preko 50 filmova i stekao status jednog od najpoznatijih i najcenjenijih filmskih reditelja svih vremena. Svojom originalnošću i vizionarstvom uticao je na velik broj filmskih reditelja, producenata i glumaca. 1991. - U zemljotresu u sovjetskoj republici Gruziji poginulo je više od 140 ljudi. 1992. - Jedinice Teritorijalne odbrane i policije Bosne i Hercegovine blokirale su kasarne Jugoslovenske narodne armije u Sarajevu. 1998. - Kontakt grupa u Rimu usvojila je paket sankcija protiv SRJ zbog pogoršanja situacije na Kosovu. 1999. - U vazdušnim udarima NATO na SR Jugoslaviju srušen je telekomunikacioni toranj na Avali. 2003. - U Zagrebu je preminuo penzionisani hrvatski general Janko Bobetko (84), koga je Haški tribunal u septembru 2002. optužio za ratni zločin počinjen 1993. godine u vojnoj akciji "Medački džep". IZVOR.
 
   

Na današnji dan, 29. decembra Filip Višnjić i Krleža i Ćosić

 

 

 

1170. - Nadbiskup Tomas Beket (Thomas Becket) ubijen je po nalogu engleskog kralja Henrija (Henry) II pred oltarom Kenterberijske katedrale. Ranije blizak kraljev prijatelj i kancelar do izbora za nadbiskupa 1162, usprotivio se nameri Henrija II da ograniči crkvenu vlast i odbio da položi zakletvu na kraljeva "Klarendonska pravila" o odnosima crkve i države. Papa Aleksandar III proglasio ga je 1173. svecem. 1691. - Umro je engleski hemičar i fizičar Robert Bojl (Boyle),koji je prvi uočio razliku između hemijskih elemenata i spojeva i postavio zakon o odnosu pritiska i zapremine. Izolovao je metil alkohol i aceton. 1721. - Francuzi su okupirali ostrvo Mauricijus u Indijskom okeanu. Ostrvo je 1810. potpalo pod britansku vlast, a nezavisnost je steklo 1968. 1800. - Rođen je američki pronalazač Čarls Gudjer (Charles Goodyear), koji je 1839. otkrio proces vulkanizacije kaučuka. Njegov izum dorineo je brzom razvoju industrije gume, posebno prozvodnji automobilskih guma. 1809. - Rođen je Vilijam Juart Gledston (William Enjart Gladstone), četiri puta premijer Velike Britanije između 1868. i 1894. Poznat po političkim i socijalnim reformama, smatra se jednim od najvećih britanskih državnika. Legalizovao je 1871. radničke sindikate i 1884. izvršio tzv. treću parlamentarnu reformu. 1825. - Umro je francuski slikar Žak Luj David (Jac Lues Louis),osnivač i glavni predstavnik klasicizma, član Konventa i dvorski slikar Napoleona I ("Zakletva Horacija", "Napoleonovo krunisanje", "Porodica Žerar", "Ubijeni Mara", "Gospođa Rekamje"). 1835. - Umro je Filip Višnjić, slepi pesnik-guslar, Srbin iz Bosne, koji je opevao sve značajnije događaje iz Prvog srpskog ustanka. Vuk Karadžić je 1815. zapisao mnoge njegove pesme, među kojima su najpoznatije "Početak bune na dahije" i "Boj na Mišaru". 1865. - U Bombaju je rođen engleski pisac Rađard Kipling (Rudyard), majstor kratkih priča u kojima je prikazao život u Indiji. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1907. ("Knjiga o džungli", "Hrabri kapetan", "Kim", "Priče za decu". . . ). 1868. - Umro je norveški državnik Trigve Li (Trygve Lie), prvi generalni sekretar UN, od 1946. do 1952. Pre Drugog svetskog rata bio je sekretar Socijalističke partije Norveške i ministar pravosuđa, a posle nemačke invazije na Norvešku 1940. šef diplomatije u izbegličkoj vladi u Londonu. 1876. - Rođen je katalonski violončelista i dirigent Pablo Kazals (Casals), koji je otvorio novu epohu u sviranju violončela. Napustio je Španiju kada je Franko došao na vlast i do smrti 1973. živeo je u Francuskoj i Porto Riku. 1890. - Američki vojnici su kod "Ranjenog kolena" u Južnoj Dakoti masakrirali više od 200 Indijanaca iz plemena Sijuks, među kojima je bio veliki broj žena i dece. 1911. - Revolucionarna privremena skupština je za prvog predsednika Kine izabrala Sun Jat Sena (Yat), čime je posle više od tri milenujuma ukinuta monarhija. 1914. - Počela je bitka kod Sarikamisa u Prvom svetskom ratu ukojoj je, mnogo slabija ruska vojska, nanela težak poraz turskoj armiji. Turci su izgubili 77. 000 od 95. 000 vojnika. 1921. - Rođen je srpski pisac Dobrosav (Dobrica) Ćosić, prvipredsednik Savezne Republike Jugoslavije od juna 1992. Smenjen je u junu 1993, na inicijativu Srpske radikalne stranke. Bio je istaknuti član Saveza komunista Srbije do maja 1968, kada je dosao u sukob sa politkom SKJ po nacionalnom pitanju. Pobornik ideje o ugroženosti Srba u jugoslovenskoj federaciji, krajem 80-ih dao je podsticaj nacionalističkoj politici srpskog lidera Slobodana Miloševića. Smatra se jednim od najvećih srpskih pisaca druge polovine 20. veka: "Deobe", "Koreni, "Vreme smrti", "Otpadnik, "Vernik", "Stvarno i moguće". NARUČITE KNJIGU. 1922. - Zvanično je osnovan SSSR (Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika), stvaranjem konfederacije Rusije, Belorusije, Ukrajine i Transkavkaske Federacije. 1926. - Umro je Rajner Marija Rilke, autrijski pesnik. 1933. - Pripadnik rumunske organizacije "Gvozdena garda" ubio je premijera Jona Duku (Ion Duca). Na mesto premijera došao je profašista George Tartaresku (Tartarescu), koji je potom Rumuniju približio silama Osovine. 1938. - Džon Vojt (Jon Voight), glumac; 'Ponoćni kauboj'. 1940. - Nemačko vazduhoplovstvo izvelo je najteže bombardovanjeLondona u Drugom svetskom ratu, koje je britanskoj prestonici nanelo najveća razaranja od "velikog požara" 1666. kada su uništene četiri petine grada. 1944. - Umro je francuski pisac i muzikolog Romen Rolan (Romain Rolland), kosmopolit, pacifista, često nazivan francuskim Tolstojem i savešću svoga vremena. Njegov književni opus sadrži 75 knjiga iz različitih oblasti, a najpoznatiji su romani "Žan Kristof", "Kola Brenjan" i romansirane biografije. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1915. 1944. - Sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu ušle u Budimpeštu. 1981. - Umro je hrvatski književnik Miroslav Krleža, jedna od najznačajnijih ličnosti u kulturno-književnim zbivanjima 20. veka na jugoslovenskom prostoru. Od 1950. bio je na čelu Jugoslovenskog leksikografskog zavoda i glavni i odgovorni urednik Enciklopedije Jugoslavije. Njegov obimni književni opus obuhvata poeziju, romane, pripovetke, drame i eseje ("Hrvatski bog Mars", "Povratak Filipa Latinovića", Gospoda Glembajevi", "U agoniji"). Naručite knjigu. 1989. - Parlament Čehoslovačke izabrao je za šefa države češkog pisca Vaclava Havela, dugogodišnjeg disidenta pod komunističkim režimom, koji je kao "državni neprijatelj" proveo pet godina u zatvoru. Havel je nasledio Gustava Husaka koji je prethodno pod pritiskom javnosti podneo ostavku. 1992. - Savezna skupština izglasala je nepoverenje prvoj vladi SR Jugoslavije i smenila sa mesta premijera srpskog biznismena iz SAD Milana Panića. Za vršioca dužnosti premijera imenovan je potpredsednik vlade Radoje Kontić. Smenjivanje Panića usledilo je nakon njegovih sukoba s predsednikom Srbije Slobodanom Miloševićem oko sprovođenja mirovne politike prema bivšim jugoslovenskim republikama. 1993. - Izrael i Vatikan su, posle dva milenijuma uglavnom neprijateljskih odnosa rimokatoličke crkve i Jevreja, potpisali sporazum o međusobnom priznavanju i uspostavljanju punih diplomatskih odnosa. 1996. - Vlada Gvatemale i vođe gerilskog pokreta su potpisali sporazum kojim je posle 36 godina zvanično okončan poslednji i najduži građanski rat u Centralnoj Americi. 1999. - U nevremenu koje je zahvatilo više evropskih zemaljaživot je izgubilo oko 130 ljudi. 2000. - Ruski ministar odbrane Igor Sergejev potpisao je dokumentkojim se dozvoljava obuka iranskih oficira u Rusiji. 2000. - General Omar el-Bašir izabran je po drugi put za predsednika Sudana i obećao da će nastaviti napore za uspostavljenje mira u zemlji u kojoj je oko dva miliona ljudi poginulo u sukobima u građanskom ratu ili umrlo od gladi. El-Bašir je došao na vlast državnim udarom 1989, a pobedio je na izborima 1995. godine. 2001. - U Kabulu su po prvi put patrolirale avganistanske ibritanske trupe, što je bila proba za mirovne operacije. 2001. - Oko 300 ljudi je poginulo, a najmanje 120 je povređeno u požaru koji je izbio od varnica vatrometa u trgovinskom centru u Limi, glavnom gradu Perua. 2002. - Predsedniku Srbije Milanu Milutinoviću istekao je mandat. Funkciju vršioca dužnosti predsednika Srbije preuzela je predsednica Skupštine Srbije Nataša Mićić. 2003. - Bivši predsedik Kambodže i lider Crvenih kmera Kije Sampan, jedan od glavnih pristalica Pola Pota, priznao je da su tokom njihove vladavine (1975-1979) u Kambodži počinjeni zločini i masakri. Za vreme tog režima poginulo je oko 1. 700. 000 građana Kambodže, od kojih su mnogi pogubljeni, a veliki broj njih umro je od gladi i bolesti. 2004. - U požaru u diskoteci u Buenos Ajresu (Argentina) poginuloje 175 osoba, a 619 je povređeno. IZVOR.
 
   

Na današnji dan, 29. januara Čehov, Jesenjin i Aragon

 

 

 

Na današnji dan, 29. januara 1988. godine, kompanija Spectrum Holobyte započela je distribuciju kompjuterske igre Tetris u Sjedinjenim Američkim Državama. Tetris je razvio ruski kompjuterski inženjer Aleksej Leonidovič Pajitnov dok je radio u Računarskom centru Dorodnicin pri Sovjetskoj akademiji nauka. Igra je odmah postala izuzetno popularna zbog svoje zarazne prirode, a univerzalna privlačnost igre se smatra faktorom koji je pomogao u rušenju barijera između SAD-a i Sovjetskog Saveza. Tetris je jednostavna, ali izazovna igra u kojoj igrači rotiraju i slažu padajuće geometrijske oblike, nazvane tetriminosi, kako bi formirali horizontalne linije bez praznina. Kada se formira takva linija, ona nestaje, oslobađajući prostor za nove oblike i omogućavajući igraču da nastavi igru. Cilj igre je spriječiti da se oblici nagomilaju do vrha ekrana. Pajitnov je inspiraciju za Tetris pronašao u tradicionalnoj igri pentomino, gde je cilj slagati geometrijske oblike u kutiju. Međutim, on je pojednostavio koncept koristeći oblike sačinjene od četiri kvadrata, što je dovelo do naziva "Tetris", kombinacije grčke numeričke prefikse "tetra" (koja označava broj četiri) i tenisa, Pajitnovljeve omiljene igre. Tetris je brzo stekao globalnu popularnost, prelazeći granice i kulture, što je doprinelo njegovom statusu kao jedne od najprodavanijih i najprepoznatljivijih video igara svih vremena. Njegova jednostavnost, univerzalna privlačnost i duboka igračka mehanika učinili su ga omiljenim među igračima svih uzrasta, a njegova sposobnost da poveže ljude preko kulturnih i političkih granica istaknula je moć video igara kao globalnog medija za komunikaciju i razumevanje. ---------------------- 1226. - Umro je italijanski fratar Đovani Bernardone, poznat kao Franjo Asiški, osnivač rimokatoličkog franjevačkog reda. 1412. - U Novom Brdu izdat je "Zakon o rudnicima Despota Stefana" koji sadrži dragocene podatke o načinu života srpskog naroda na početku DžV veka. Zakonik je značajan dokument srpske pismenosti i srpskog pravnog sistema u srednjem veku. 1635. - Osnovana je Francuska akademija, jedna od najčuvenijih u Evropi. Akademiju je osnovao kardinal Rišelje (Richelieu), ministar kralja Luja XIII (Louis). 1796. - Predvođeni vladikom Petrom I Petrovićem Njegošem, Crnogorci su na Krusima porazili višestruko brojnije snage skadarskog paše Mahmuta Bušatlije koji je poginuo u toj bici. 1824. - Skupština Meksika je usvojila ustav prema kojem je ta država postala nezavisna federativna republika pod nazivom Sjedinjene Države Meksika. 1860. - Rođen je ruski pisac Anton Pavlovič Čehov, jedan od najistaknutijih predstavnika novelističkog žanra u ruskoj i svetskoj književnosti. Kao dramski pisac smatra se nenadmašnim majstorom atmosfere i dijaloga, a njegove drame "Galeb", "Tri sestre" i "Višnjev sad" i danas su na repertoarima svetskih pozorišta. Spomenik Čehovu, Opatija, Hrvatska. 1866. - Mirovnim ugovorom u Beču, kojim je okončan sedmonedeljni rat između Italije i Austrije, Italiji su pripali oblast Veneto i grad Venecija. 1872. - Rođen je Goce Delčev, vođa nacionalno-revolucionarnog pokreta u Makedoniji s kraja 19. i početka 20. veka. Poginuo je u borbi s Turcima u maju 1903, tri meseca pre izbijanja Ilindenskog ustanka, čiji je početak odlagao smatrajući da je preuranjen i slabo pripremljen. 1886. - Nemački inženjer Karl Benc (Benz) patentirao je prvi uspešan automobil na benzin. 1888. - Rođen je nemački novinar Karl fon Osjecki, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1935. Zbog pacifističkog delovanja nacisti su ga 1933. zatvorili u koncentracioni logor, a 1938. je umro od posledica mučenja. 1889. - Austrougarski princ prestolonaslednik Rudolf, jedini sin Franca Josipa I nađen je mrtav zajedno s ljubavnicom Marijom Večerom u dvorcu Majerling kraj Beča. 1895. - Rođen je Sergej Aleksandrovič Jesenjin, jedan od najpopularnijih ruskih pesnika 20. veka. Njegovo pesničko delo, kao i njegov život, koji je okončao samoubistvom u 30. godini, imali su značajan uticaj na evropsko pesništvo ("Kafanska Moskva", "Povratak u zavičaj", "Ispovest mangupa", "Sovjetska Rusija"). 1896. - Američki lekar Emil Grab (Emile Grubbe) prvi je upotrebio terapiju zračenjem u lečenju raka pluća, primenivši je u Čikagu na pacijentkinji Rouz Li (Rose Lee). 1897. - Rođen je francuski pisac Luj Aragon, jedan od osnivača dadaističkog i nadrealističkog pokreta. Od 1930, posle učešća na kongresu revolucionarnih pisaca u Harkovu, opredeljuje se za socijalistički realizam, a tokom Drugog svetskog rata je, uz Elijara (Eluard), najznačajniji pesnik Pokreta otpora ("Vatra radosti", "Elzine oči", "Ura Ural", "Blanša ili zaborav'). 1899. - Umro je francuski slikar engleskog porekla Alfred Sisle (Sisley) jedan od stvaralaca francuskog impresionizma. Izlagao je na njihovoj prvoj izložbi 1874. u Parizu. 1906. - Na Radio konferenciji u Berlinu SOS je ustanovljen kao međunarodni signal za pomoć. Najčešće se tumači kao skraćenica engleskih reči "Save Our Souls". Konvecnija je stupila na snagu u julu 1908. 1916. - Nemci su u Prvom svetskom ratu prvi put bombardovali Pariz iz cepelina. 1929. - Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca promenila je naziv u Kraljevina Jugoslavija, a državna teritorija je podeljena na devet oblasti - banovina. 1932. - Irak je, nakon isteka britanskog mandata, stekao nezavisnost i postao član Lige naroda. 1934. - Rođen je srpski pisac Branko Miljković, koji se prvom zbirkom pesama "Uzalud je budim" (1957) uvrstio među značajne srpske liričare druge polovine 20. veka ("Poreklo nade", "Vatra i ništa", "Smrću protiv smrti" - napisao zajedno s Blažom Šćepanovićem). Izvršio je samoubistvo 1961. 1941. - Umro je grčki general i državnik Joanis Metaksas (Ioannis Metaxas). Kao premijer i ministar vojske 1936. raspustio je parlament i uspostavio ličnu diktaturu. U Drugom svetskom ratu u oktobru 1940. odbio je ultimatum fašističke Italije i organizovao otpor italijanskoj agresiji. 1942. - Peru i Bolivija su potpisivanjem protokola u Rio de Žaneiru okončali rat započet 1941. godine zbog sporne pogranične teritorije između dveju zemalja u području amazonske džungle, ali sporno pitanje time nije rešeno. 1950. - Počela je prva u nizu pobuna u Johanesburgu, izazvanih rasističkom politikom vlade Južne Afrike. 1952. - Velika Britanija je na ostrvima Monte Belo pored severozapadne obale Australije isprobala prvu atomsku bombu. 1954. - Rođena je Opra Vinfri. Opra Gejl Vinfri (engl. Oprah Gail Winfrey; Kozijusko, 29. januar 1954) je američka TV-voditeljka, glumica i filmska producentkinja. Slavu je stekla kao voditeljka emisije Šou Opre Vinfri, koja je počela da se emituje 8. septembra 1986. Do sada je, u 24 sezone, prikazano više od 5. 000 epizoda. Poslednja epizoda je bila emitovana u septembru 2011. [1] Vinfri je, po nekim publikacijama, najuticajnija žena na svijetu, a proglašavana je i najbogatijom afroamerikankom 20. vijeka. [2] Kao glumica, nominovana je za Oskara za najbolju žensku sporednu ulogu u filmu Stivena Spilberga Boja purpura iz 1985. Rekla je: "Orkužite sa samo onim ljudima koji mogu da vas uzdigu. " 1959. - Danski putnički brod "Hans Hedtoft" udario je, ploveći pored obala Grenlanda u ledeni breg i potonuo. Život je izgubilo 95 ljudi. 1963. - Francuska je stavila veto na ulazak Velike Britanije u Evropsku ekonomsku zajednicu (Evropska unija). 1968. - Predsednik Perua Fernando Belaunde Teri oboren je sa vlasti u vojnom udaru Nacionalne revolucionarne hunte koju je predvodio general Huan Velasko Alvarado. Po dolasku na vlast vojna hunta je nacionalizovala petrolejske izvore i počela da sprovodi sveobuhvatnu agrarnu reformu. 1977. - Umro je srpski književni i pozorišni kritičar i istoričar književnosti Velibor Gligorić, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1965. do 1971, profesor Beogradskog univerziteta. 1981. - Posle sedam meseci, irski nacionalisti su u zatvoru Mejz u Belfastu obustavili protestni štrajk glađu protiv britanskih vlasti, tokom kojeg je umrlo deset štrajkača. 1989. - Posle sedam godina nesporazuma i međunarodne arbitraže, Izrael je vratio Egiptu grad Tabu na Crvenom moru, koji je okupirao u izraelsko-arapskom ratu 1967. 1989. - U okružnom sudu u Prištini počelo je suđenje Azemu Vlasiju i još trinaestorici kosovskih Albanaca optuženih za "kontrarevolucionarno" delovanje i organizovanje štrajka albanskih rudara u rudniku Stari Trg. 1990. - Istočna i Zapadna Nemačka su se, nakon 45 godina, zvanično ponovo ujedinile. Neformalno ujedinjenje počelo je 9. novembra 1989, kada je pao Berlinski zid. 1991. - Predsedništvo SFR Jugoslavije u nepotpunom sastavu odlučilo je da pređe na rad u uslovima neposredne ratne opasnosti, ocenivši da je građanski rat na pomolu i da su se za takav rad stekli uslovi predviđeni Ustavom. Od tada sednicama Predsedništva prisustvovali su samo članovi iz Srbije, Vojvodine, Kosova i Crne Gore, pa je popularno nazvano "krnje Predsedništvo". 1994. - Austrijanka Ulrike Majer (Maier), dvostruka svetska prvakinja u smučanju, umrla je od povreda zadobijenih prilikom pada u takmičenju u spustu za Svetski kup. 1995. - Predsednik bivše jugoslovenske republike Makedonije Kiro Gligorov ranjen je u atentatu eksplozijom automobila-bombe u centru Skoplja, a njegov vozač i jedan slučajni prolaznik su poginuli. 1996. - Venecijanska operska kuća "La Feniče" izgorela je u požaru, drugi put u 204 godine svoje istorije. 1997. - Japanski voz na magnetnim jastucima je brzinom od 451 kilometar na čas oborio svetski rekord na eksperimentalnoj železničkoj deonici zapadno od Tokija. 1999. - Kontakt grupa je pozvala srpske vlasti i predstavnike kosovskih Albanaca da do 6. februara pristupe mirovnim pregovorima u francuskom zamku Rambuje u blizini Pariza. 1999. - Prvi put posle Drugog svetskog rata na parlamentarnim izborima u Austriji nacionalistička Slobodarska partija Jorga Hajdera osvojila je drugo mesto u parlamentu i dobila mogućnost da učestvuje u formiranju vlade. 1999. - U saobraćajnoj nesreći na Ibarskoj magistrali kod Lazarevca poginula su četiri člana Srpskog pokreta obnove, jedne od najjačih opozicionih političkih stranaka u Srbiji. Predsednik stranke Vuk Drašković, koji je tom prilikom lakše povređen, optužio je srpske vlasti za ubistvo i atentat na njega. 2001. - U Sen Tropeu, na Azurnoj obali, u 91. godini umro je istaknuti francuski pozorišni i filmski glumac Žan-Pjer Omon (Jean-Pierre Aumont). Uz Šarla Boajea (Ćarles Boyer) bio je jedan od retkih francuskih glumaca koji je napravio karijeru i u Holivudu ("Američka noć", "Mačka i miš"). 2001. - Američki senat je odobrio sporazum o trgovinskoj saradnji sa Vijetnamom, koji je toj zemlji obezbedio normalan trgovinski status i odnose sa SAD. 2002. - U Kabulu se zavijorila stara avganistanska zastava, po prvi put od komunističkog prevrata 1978. godine koji je označio početak 23-godišnjeg period ratova i kriza u zemlji. 2002. - Predsednik SAD Džordž Buš (George Bush) izjavio je u američkom Kongresu da počinje rat protiv terorizma i upozorio da "osovina zla" koju čine Iran, Irak i Severna Koreja preti miru u svetu. 2003. - Američki predsednik Džordž Buš (George Bush) najavio da će 15 milijardi dolara u narednih pet godina biti iskorišćeno za lečenje AIDS-a i prevenciju u 12 afričkih i dve karibske zemlje. 2003. - Pakistan je uspešno izvršio testiranje nuklearnog projektila Hatf-III sa dometom od 290 kilometara. 2005. - Umro je Živorad Žika Mitrović (Beograd, 3. septembar 1921 — Beograd, 29. januar 2005) je bio srpski i jugoslovenski filmski reditelj, autor stripova i scenarista. Mitrović je pripadao naraštaju reditelja koji su, neposredno posle Drugog svetskog rata, postavili temelje profesionalno organizovane filmske produkcije u Srbiji i Jugoslaviji. 2005. - Umro je Efraim Kišon (81) Jevrejin, koji je preživeo holokaust i postao jedan od najpoznatijih i najprevođenijih izraeskih pisaca. Među najpoznatijim knjigama su "Nije fer Davide", "Kita boli more", "Jabuka je svemu kriva", "Knjiga za poreske obvesnike", "Kod kuće je najgore" i "Pomozite svetu na svoju štetu". KNJIGA - KIŠON ZA ZALJUBLJENE Naručite danas. KNJIGA - KOD KUĆE JE NAJGORE Naručite danas. KNJIGA - NIJE FER, DAVIDE Naručite danas. 2006. - Umro je Piter Norman, australijski trkač, koji je na Olimpijadi u Meksiku 1968. osvojio srebrnu medalju u trci na 200 metara. IZVOR.
 
   

Na današnji dan, 29. juna

 

 

 

1613. - Londonsko pozorište „Glob“ izgorelo u požaru tokom prve predstave Šekspirovog komada "Henri VIII". 1798. - Rođen je Đakomo Leopardi, italijanski pisac i lirski pesnik. Italijanski romantički pesnik, koji je rame uz rame sa Danteom, Đakomo Leopardi svoje Misli – po upečatljivosti različite od svega što je do tada stvorio – ispisivao je potkraj života u Napulju. LINK   1855. - U Londonu izašao prvi broj lista „Dejli telegraf“. 1864. - Samjuel Krauter postao biskup u Nigeriji, prvi crnac biskup Engleske crkve. 1869. - Proglašen Namesnički ustav u kneževini Srbiji. Ovaj ustav određuje da su izbori u zemlji javni i posredni, i da je izborni cenzus visok; da zakonodavnu vlast ima Narodna skupština, ali da zakonodavna inicijativa pripada knezu, kao i da se dve trećine poslanika bira dok jednu trećinu postavlja knez lično. 1875 - Umro je Ferdinand I, bivši austrijski car. 1877. - Rođen je Petar Kočić, srpski pisac. 1879. - Rođen je Aleksandar Cankov, bugarski političar. (†1959. ) 1880. - Francuska anektirala pacifičko ostrvo Otaheite (Tahiti), koje je od 1842. bilo francuski protektorat. 1882. - U Beogradu pušten u rad prvi savremeni vodovod koji je napravljen prema projektu nemačkog inženjera Oskara Smrekara. Iz pet dubokih bunara grad je dobijao oko 65 litara vode u sekundi. 1886. - Rođen je Rober Šuman, francuski državnik. 1900. - Rođen je Antoan Mari Rože de Sent Egziperi, francuski pisac.   Egziperi neguje kult razumevanja i duboke moralnosti, razvijajući vanvremensku veru u moć preobražavanja čoveka i dosezanja do pravog saznavanja njegove prirode.   LINK   1914. - Rođen je Rafael Kubelik, češki kompozitor. 1921. - U Beogradu je pokušan atentat na regenta Aleksandra Karađorđevića, dok se vraćao iz Skupštine u kojoj je ozakonio Vidovdanski ustav. Sa skela nedovršene zgrade Ministarstva građevina, na uglu Miloševe i Masarikove ulice molerski radnik Spasoje Stejić Baćo bacio je bombu na regentovu kočiju, ali je ona zapela za telefonske žice i eksplodirala ne pogodivši cilj. Stejić je potom osuđen na smrt, ali je presuda preinačena na 20 godina robije. 1922. - Rođen je Vasko Popa, srpski pisac. Vasko Popa je posegao u onu duboku, drevnu riznicu ljudskog iskustva i sećanja, koje se kristalisalo u one osnovne, uporne simbole, šta se raznim putevima i načinima istrajno prenose kroz milenijume. LINK   1939. - Sletanjem aviona „Diksi kliper“ na aerodrom u Lisabonu obavljen je prvi komercijalni let iz SAD u Evropu. 1941. - Umro je Ignac Jan Paderevski, poljski državnik, pijanista i kompozitor. 1949. - Južna Afrika je politiku aparthejda proglasila državnom doktrinom. 1964. Osnovan je Dom omladine Beograda. Osnovan je pod pokroviteljstvom Sekretarijata za kulturu Skupštine Beograda, koja je i dalje njegov finansijer. 1974. - Izabela Peron je zamenila obolelog muža Huana Perona na mestu predsednika Argentine. 1980. - Vigdis Finbogadotir izabrana za predsednika Islanda. To je bilo prvi put da je za šefa države u Evropi izabrana žena na neposrednim izborima. 1992. - Snage bosanskih Srba napustile su sarajevski aerodrom "Butmir" nakon dvomesečne opsade i predale ga pod kontrolu mirovnih trupa UN (UNPROFOR). Time je omogućeno dostavljanje humanitarne pomoći stanovništvu Sarajeva. 1995. - Umrla je Lana Terner, američka filmska glumica. 1995. - Više od 500 ljudi poginulo je u Seulu kada se srušila petospratna robna kuća. 1998. - Bivši gradonačelnik Vukovara Slavko Dokmanović, osumnjičen za ratne zločine u Hrvatskoj 1992. izvršio je samoubistvo u zatvoru u Sheveningenu, blizu Haga. 1999. - Mitingom u Čačku, na kojem se okupilo oko 10. 000 ljudi, opozicioni blok Savez za promene počeo je proteste protiv režima predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića. Protesti su se u narednim mesecima svakodnevno održavali u velikom broju mesta u Srbiji, uključujući i Beograd. 1999. - Turska osudila na smrt vođu kurdskih pobunjenika Abdulaha Odžalana. 2000. - Umro je Vitorio Gasman, italijanski filmski i pozorišni glumac. 2001. - Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Kofi Anan, ponovo je izabran na novi petogodišnji mandat u svetskoj organizaciji. 2001. - Premijer SRJ Zoran Žižić podneo ostavku dan nakon izručenja Slobodana Miloševića Haškom tribunalu. 2001. - U Beču su ministri inostranih poslova SRJ i četiri bivše jugoslovenske republike potpisali sporazum o sukcesiji, čime je okončan dugogodišnji spor oko nasleđa bivše SFRJ. 2001. - U Briselu održana prva donatorska konferenacija za SRJ na kojoj je Jugoslaviji obećana pomoć od jedne milijarde i 280 miliona dolara. 2002. - Leka I, sin kralja Zoga, koji je vladao Albanijom od 1928. do 1939. vratio se u zemlju posle 63 godine progonstva. 2003. - Umrla je Ketrin Hepbern, holivudska glumica. Ketrin Hepbern 2003. - Polaganjem zakletve Beatris Merino, ugledni advokat bez političkog iskustva, postala je prva žena premijer u istoriji Perua. 2004. - Haški tribunal osudio je bivšeg lidera Srba u Hrvatskoj Milana Babića na 13 godina zatvora, za zločine protiv čovečnosti nad hrvatskim civilima u bivšoj Republici Srpskoj Krajini (RSK) 1991-92. godine. 2004. - Na samitu u Briselu za šefa evropske diplomatije izabran je Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku Havijer Solana, koji će postati prvi šef diplomatije EU kada na snagu stupi budući evropski ustav, nakon što ga ratifikuje svih 25 zemalja članica Unije. 2013. - Google obeležava "Trku oko Francuske": IZVOR
 
   

Na današnji dan, 29. maja

 

 

 

1167. - Vojska udruženih italijanskih gradova Lombardijske lige porazila je u bici kod Lenjana trupe nemačkog cara Fridriha I Barbarose. 1453. - Pad Carigrada u turske ruke nakon duge opsade i pogibija Konstantina Dragaša, poslednjeg vizantijskog cara. 1453. - Umro je Konstantin XI Paleolog Dragaš, vizantijski car. 1500. - Portugalski moreplovac Bartolomeo Dijaz, koji je otkrio Rt dobre nade, utopio se u brodolomu na olujnom moru. 1829. - Umro je Hamfri Dejvi, engleski hemičar. (* 1778. ) 1832. - Umro je Vukolaj Radonjić, poslednji crnogorski guvernadur. 1839. - Uspostavljeni diplomatski odnosi Srbije i Velike Britanije. 1868. - Rođen je Abdul Medžid II, turski sultan (†1944. ) 1868. - U Košutnjaku, u Beogradu u atentatu ubijen je knez Mihailo Obrenović. Atentatori su uhapšeni, odmah osuđeni i streljani na Karaburmi. Za učešće u zaveri optužen je bivši knez Aleksandar Karađorđević. 1875. - Rođen je Svetozar Ćorović, srpski književnik (†1919. ) 1894. - Rođen je Džozef fon Šternberg, američki filmski režiser austrijskog porekla. 1903. - Umro je Aleksandar Obrenović, kralj Srbije (* 1876. ) 1903. - Umro je Milovan Pavlović, srpski general, ministar vojske. (* 1842. ) 1914. - U sudaru britanskog putničkog broda „Carica Irske“ i norveškog teretnjaka „Storstat“ na reci Sent Lorens u Kanadi poginulo je najmanje 1. 012 ljudi. 1917. - Rođen je Džon Ficdžerald Kenedi, američki državnik, predsednik SAD. (†1963. ) 1929. - Prvi zvučni film u koloru „On with the show“ prikazan je u Njujorku. Naručite knjigu. 1932. - Rođen je Dušan Poček, srpski glumac 1942. - Umro je Džon Barimor, američki filmski i pozorišni glumac. 1944. - Umro je Jan Čajak je bio znameniti slovački pisac i prevodilac 1953. - Novozelanđanin Edmund Hilari i Nepalac Tenzing Norgaj, osvojili su, prvi u svetu, Mont Everest, najviši planinski vrh na svetu. 1968. - Savet bezbednosti UN uveo sankcije Rodeziji zbog rasne dikriminacije režima Jana Smita. 1972. - Generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije i predsednik Prezidijuma Vrhovnog Sovjeta SSSR Leonid Brežnjev i predsednik SAD Ričard Nikson potpisali u Moskvi deklaraciju kojom je otvorena era boljih, miroljubivih odnosa dve svetske sile. 1975. - Rođen je Melani Braun, engleska pevačica, muzičarka, glumica i televizijska ličnost (Spajs Gerls). 1979. - Umrla je Meri Pikford, zvezda nemog filma. 1985. - Na stadionu „Hejsel“ u Briselu, u neredima pred finalni meč evropskog Kupa šampiona između italijanskog prvaka „Juventusa“ i engleskog „Liverpula“, poginulo je 39 i povređeno više od 400 ljudi, uglavnom italijanskih navijača. 1990. - Boris Jeljcin izabran za prvog predsednika Ruske Federacije. U decembru 1999. podneo je ostavku i imenovao premijera Vladimira Putina za vršioca dužnosti. Putin je 26. marta 2002. izabran za novog predsednika Rusije. 1991. - Fudbalski klub Crvena zvezda je u Bariju osvojio titulu prvaka Evrope. 1994. - Umro je Erih Honeker, komunistički lider i predsednik Istočne Nemačke. 1997. - Loran Kabila preuzeo je dužnost predsednika Demokratske Republike Kongo (bivši Zair), 12 dana nakon što su njegove snage, u sedmomesečnom građanskom ratu, porazile armiju lojalnu diktatoru Mobutuu Sese Sekou. 1999. - Hrvatska odbila zahtev Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu za pokretanje istrage o zločinima počinjenim nad srpskim civilima u operaciji „Oluja“ u avgustu 1955. 2000. - Umro je Đoko Jovanić, general JNA i narodni heroj. (* 1917. ) 2001. - Četvorica sledbenika Osame Bin Ladena, šefa terorističke mreže Al-Kaida osuđena u Americi za planiranje ubistava Amerikanaca u inostranstvu i postavljanje bombi u dve američke ambasade u Africi. 2002. - U Velikoj Britaniji, crnac Pol Boteng imenovan za generalnog sekretara Trezora i on je prvi crnac u vladinom kabinetu koji je zauzeo visoki položaj. 2003. - Američki predsednik Džordž Buš povukao naredbe od pre 11 godina koje su omogućile uvođenje sankcija bivšoj Jugoslaviji. Na snazi su ostale sankcije koje se odnose na bivšeg jugoslovenskog predsednika Slobodana Miloševića i njegovu porodicu. 2003. - Umro je Momir Talić, načelnik Generalštaba Vojske Republike Srpske. 2010. - Umro je Denis Hoper, američki glumac i režiser. (*1936) IZVOR.
 
   

Na današnji dan, 29. marta

 

 

 

1461. - U najkrvavijoj bici Rata dveju ruža u Engleskoj, oko 36. 000 vojnika pod zastavom dinastije Jork (York) porazilo je kod Toutona, blizu Jorka snage od oko 40. 000 vojnika dinastije Lankaster (Lancaster), osiguravši time engleski presto Edvardu IV (Edward). 1632. - Potpisan je Senžermenski ugovor kojim je pokrajina Kvebek u Kanadi vraćena pod francusku upravu, pošto je bila zauzeta od strane Engleza 1629. godine. 1638. - Švedski kolonisti, pioniri, osnovali su prvo naselje u Delaveru (Delaware) u SAD, i nazvali ga Nova Švedska (New Sweden). 1772. - Umro je švedski filozof i prirodnjak Emanuel Svedenborg (Swedenborg), autor mističko-teozofskog učenja o prirodi. Posle njegove smrti pojavila su se "Društva svedenborgista", iz kojih je nastala Crkva Novog Jerusalima. 1799. - Američka savezna država Njujork (New York) je donela zakon o postepenom ukudanju robovlasništva. 1809. - Švedski kralj Gustav IV (Gustaf) prisiljen je da abdicira posle više poraza švedskih trupa u ratu s Danskom. 1848. - Počeo je trogodišnji rat Danske s Pruskom u kojem su Danci pretrpeli poraz i izgubili veliki deo teritorije na jugu poluostrva Jitland. 1849. - Velika Britanija je na osnovu sporazuma s maharadžom od Lahorea anektirala Pendžab i pripojila ga Indiji. 1864. - Grčka je povratila suverenitet nad ostrvima u Jonskom moru, koja su bila pod kolonijalnom upravom Velike Britanije. 1867. - Velika Britanija je od Kvebeka, Ontarija, Nove Škotske i Nju Branzvika formirala dominion Kanadu, u koji su 1878. uključene ostale britanske teritorije severne Amerike izuzev Njufaundlenda. Vestminsterskim statutom Kanada je 1931. postala nezavisna država britanskog Komonvelta, a konačne granice je dobila 1949. priključenjem Njufaundlenda. 1945. - SSSR je zvanično priznao jugoslovensku vladu Josipa Broza Tita, koju su prethodno priznale Velika Britanija i SAD. 1946. - Novim ustavom, Zlatna Obala, sadašnja Gana, postala je prva britanska kolonija u Africi s afričkom većinom u parlamentu, ali je na punu nezavisnost čekala još 14 godina. 1974. - Američka vasionska letelica Mariner 10 je u prolasku napravila prve bliske fotografije planete Merkur. 1980. - Umro je Mantovani, (Annunzio Paolo Mantovani ) italijanski dirigent i muzički aranžer 'lake orkestarske muzike'. Rodjen je u Veneciji ali je odrastao i školovao se u Engleskoj gde je i ostvario najveći uspeh. 1981. - Održan je prvi londonski maraton.   Bogomdani maratonac Knjiga doajena sportskog novinarstva Vladete Nedeljkovića  donosi fascinantnu priču o jednoj blistavoj sportskoj karijeri i životu ovog velikog sportiste i sjajnog čoveka Franja Mihalića. Naručite Najluđi maraton na svetu Džeronimo Stilton uvek voli da istakne kako je on pre svega miš intelektualac, ali je sada pred izazovom da se dokaže i kao vrhunski miš sportista! U tome mu pomaže stari prijatelj, jedan od najslavnijih sportista Mišijatije, Mišaldo Rok, koji našeg junaka priprema baš za Najluđi maraton na svetu. Naručite   1982. - Film Vatrene kočije ('Chariots of Fire') je dobio nagradu 'Oskar' za najbolji film godine. 1988. - Objavljeni su prvi planovi za izgradnju najvišeg solitera u Evropi, u sklopu rekonstrukcije londonskih dokova Kanari Vorf (Canary Wharf). 1997. - Bežeći pred nasiljem koje je zahvatilo zemlju tokom krvavih nemira, više od 50 izbeglica iz Albanije utopilo se kada je njihov brod potonuo nakon sudara s italijanskim ratnim brodom u južnom Jadranu, u blizini italijanske obale. 2002. - Izraelske oklopne jedinice ušle su u Ramalu i blokirale sedište palestinskog lidera Jasera Arafata. 2002. - U Moskvi je predstavljen projekat prvog u svetu kosmičkog aparata "S-21" koji je namenjen kosmičkom turizmu. 2004. - Na svečanoj ceremoniji u Beloj kući Severnoatlanskoj alijansi (NATO) zvanično je pristupilo sedam istočnoevropskih država: Bugarska, Estonija, Letonija, Litvanija, Rumunija, Slovačka i Slovenija, čime je broj članica NATO povećan na 26. 2006. - Nigerijske vlasti uhapsile su bivšeg liberijskog predsednika Čarlsa Tejlora (Charles Taylor) i izručile ga tribunalu za Sijera Leone, pred kojim je optužen za ratne zločine tokom građanskog rata u toj zemlji i Liberiji od 1991. do 2001. godine. On je prvi afrički lider kome će se suditi za ratne zločine pred međunarodnim sudom. IZVOR.
 
   

Na današnji dan, 3. aprila

 

 

 

1512. - Turski sultan Bajazit II abdicirao je u korist sina Selima I. 1682. - Umro je španski slikar Bartolomeo Esteban Muriljo(Murillo), jedan od najznačajnijih predstavnika visokog baroka u slikarstvu. 1807. - U selu Voganj kod Rume počela je Ticanova buna u kojoj jeučestvovalo 15. 000 seljaka iz 45 sela rumskog i iločkog vlastelinstva. Austrijska vojska je za 10 dana ugušila pobunu, a vođa Teodor Avramović Tican uhvaćen je i krajem godine streljan. 1897. - U Beču je umro čuveni nemački kompozitor i pijanista Johanes Brams, autor brojnih simfonija, klavirskih koncerata, horskih i solo pesama. Svetsku slavu donelo mu je delo "Nemački rekvijem" napisano 1868. godine. Rodio se u Hamburgu, 7. maja 1833. u porodici muzičara. 1915. - U Valjevu je umrla srpska slikarka Nadežda Petrović. Smatra se začetnikom modernog srpskog slikarstva, a njene slike "Resnik", Notr Dam", "Autoportret", "Bulonjska šuma" svrstavaju se među najbolja dela u srpskoj likovnoj umetnosti. 1922. - Josif Visarionovič Staljin izabran je za generalnog sekretara Komunističke partije Rusije. 1923. - Rođen je Radivoje Lola Đukić (3. april 1923 — 7. septembar 1995).  Bio je televizijski, pozorišni i filmski reditelj i komediograf. Kao komediograf Đukić je jedan od najigranijih domaćih autora šezdesetih i sedamdesetih godina na jugoslovenskim teatarskim scenama. Najveći deo svoga komediografskog stvaralaštva posvetio je televizijskom mediju. Autor je oko 200 serijskih humorističkih emisija i TV komedija i satira koje je najčešće sam režirao. 1924. - Rođen je Marlon Brando (engl. Marlon Brando; Omaha, 3. april 1924 — Los Anđeles, 1. jul 2004).  Bio je američki filmski glumac. Tumačio je širok spektar različitih uloga: od likova buntovnika preko lika američkog oficira zaljubljenog u Japanku u filmu Sajonara, nacista u Mladim lavovima, homoseksualca u Odsjajima u zlatnom oku, psihički rastrojenog aristokratu u Poslednjem tangu u Parizu i autoritativnog šefa podzemlja u Kumu, do odbeglog američkog oficira u Apokalipsi danas. Sa lakoćom je baratao svojim velikim rasponom glumačkih mogućnosti, što ga je učinilo uzorom mladih glumačkih naraštaja i idealnim izborom za tumačenje bilo koje vrste karaktera. [ 1930. - Ras Tafari je postao car Haile Selasije I (Selassie) od Abisinije (Etiopija). 1930. - Rođen je nemački državnik Helmut Kol (Kohl) kancelar Zapadne Nemačke od 1982. i prvi kancelar Nemačke posle ujedinjenja Zapadne i Istočne Nemačke 1990. Na tom položaju je ostao 16 godina, do izbornog poraza 1998. 1936. - Pogubljen je Bruno Hauptman (Hauptmann), otmičar i ubicasina američkog pilota Čarlsa Lindberga (Charles Linbergh), koji je prvi sam preleteo Atlantski okean. Ovaj događaj je bio povod da SAD donesu Zakon o otmici kojim je za kidnapovanje uvedena smrtna kazna. 1941. - Mađarski premijer Pal Teleki izvršio je samoubistvo jedan dan nakon što je usvojen nemačko-mađarski plan za napad na Jugoslaviju. Teleki je bio član delegacije koja je 12. decembra 1940. u Beogradu potpisala Ugovor o večnom prijateljstvu i miru između Jugoslavije i Mađarske. Mađarska je zajedno s Nemačkom 6. aprila 1941. napala Jugoslaviju. 1946. Rođen je Branislav Branko Milićević (Beograd, 3. april 1946), poznatiji kao Branko Kockica.  Srpski glumac proslavljen u emisijama i predstavama za decu. Takođe je reditelj i pisac. Zoin Mihailo; "Roditelji su ga lepo skockali. " 1948. - Predsednik SAD Hari Truman (Harry) potpisao je Maršalov plan ekonomske pomoći posleratnoj Evropi. 1948. - Premijerom drame Ivana Cankara "Kralj Betajnove" u režiji Bojana Stupice, otvoreno je Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu. Dramski ansambl je u početku imao 40 članova, direktor je bio pisac Eli Finci, a umetnički rukovodilac Bojan Stupica. 1975. - Ruski velemajstor Anatolij Karpov postao je svetski prvak u šahu, pošto je dotadašnji prvak američki velemajstor Bobi Fišer (Bobby Fisćer) odbio da brani titulu. Gari Kasparov: Kako život imitira šah Jedan od najcjenjenijih umova današnjice pokazuje kako šahovske vještine mogu doprinijeti većem uspjehu u profesionalnom i privatnom životu. Gari Kasparov na dlanu. Poručite   1979. - U Pakistanu je pogubljen bivši predsednik vlade Zulfikar Ali Buto (Bhutto), koji je zbačen sa vlasti vojnim udarom 1977. 1991. - Savet bezbednosti UN je izglasao rezoluciju o prekidu vatre u Zalivskom ratu, naložio razmeštanje mirovnih snaga u regionu i zatražio od Iraka da uništi oružje za masovno razaranje. 1991. - U Švajcarskoj je umro engleski pisac Grejem Grin (Graham Greene) - "Treći čovek", "Suština stvari", "Ministarstvo straha", "Moć i slava", "Kraj ljubavi", "Naš čovek u Havani". 1992. - Komunistički lider i predsednik Albanije Ramiz Alija podneo je ostavku dve nedelje nakon parlamentarnih izbora, na kojima su komunisti izgubili većinu u skupštini. 1995. - Najmanje 150 pripadnika plemena Hutu, mahom žena i dece, masakrirano je u jednom selu na severoistoku Burundija. 1997. - U avionskoj nesreći kod dubrovačkog aerodroma Čilipi poginuli su ministar trgovine SAD Ronald Braun (Brown), svi putnici (29), uglavnom članovi njegove pratnje i članovi posade (šest). 1999. - Avioni NATO bombardovali su centar Beograda, prvi put odpočetka vazdušnih napada na SR Jugoslaviju 24. marta. Pogođene su zgrade republičkog i saveznog ministarstva unutrašnjih poslova. U Novom Sadu srušen je drugi most na Dunavu. 2000. - Pripadnici Sfora uhapsili su na Palama jednog od ratnih lidera i visokog funkcionera bosanskih Srba Momčila Krajišnika i predali ga Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu. 2003. - U Strazburu je državna zajednica Srbija i Crna Gora primljena u Savet Evrope, kao 45-ta zemlja članica te najstarije panevropske organizacije. 2007. — Francuski voz TGV oborio svetski rekord u brzini šinskih vozila sa 574,8 km/h. Zoin Mihailo: "Mi imamo one koji su u davanju obećanja brži od TGV" 2015. Gugl obeležava rođendan Edija Marfija. IZVOR.
 
   

Na današnji dan, 3. januara TOLKIN

 

 

 

-106. - p. n. e. Rođen rimski pisac, filozof, političar i govornik Marko Tulije Ciceron. Zaslužan za prenošenje i popularizaciju grčke kulture i najznačajniji predstavnik eklekticizma u filozofiji poslednjeg veka n. e. Ubijen 43. po nalogu Marka Antonija, kog je oštro napao u besedama "filipikama". Zoin Mihailo: "Po nekim pokazateljima kao da živimo pre nove ere, u vreme Cicerona. Rođeni 2016. Umrli 1900. i neke. " 1795. - Umro je Džosaja Vedžvud (Josiah Wedgwood), poznati engleski keramičar. 1795. - Posle poraza ustanka Tadeuša Košćuškog Pruska, Austrija i Rusija sklopile tajni ugovor o trećoj podeli Poljske. 1815. - Austrija, Velika Britanija i Francuska stvorile vojni savez protiv Pruske i Rusije. 1868. - U Japanu ukinuta institucija šoguna i počela prosvetiteljska era dinastije Meidži. Car Mucuhito uspostavio centralnu carsku vlast, sproveo reforme po evropskom uzoru i otvorio put brzom razvoju Japana. 1875. - Umro francuski leksikograf i enciklopedista Pjer Atanaz Larus, izdavač "Velikog svetskog rečnika XIX veka" u 17 tomova. Izdavačka kuća "Larus" kasnije postala jedna od najpoznatijih u svetu. 1892. - Rodjen je Dž. R. Tolkin (Tolkien), engleski pisac, autor ciklusa romana 'Gospodar prstenova' ('Lord Of The Rings'). Hamfri Karpenter: Dž. R. R. Tolkin - biografija Kada pročitate ovu bogatu i prelepo ispričanu priču o čoveku, profesoru, hrišćaninu, piscu i filologu Tolkinu, čiji se život dramatično promenio onoga dana, kada je ocenjujući studentske eseje zapisao rečenicu "U rupi u zemlji živeo je hobit". Ostalo je istorija. DETALJNIJE   1924. - Egiptolog Hauard Karter (Howard Carter) je otkrio u Dolini kraljeva, blizu Luksora, u Egiptu, sarkofag egipatskog faraona Tutankamona. 1926. - Umro češki pisac Jaroslav Hašek, koji je svetsku slavu stekao nedovršenim humorističko-satiričnim romanom "Doživljaji dobrog vojnika Švejka u svetskom ratu". Roman preveden na mnoge jezike, po njemu snimljeno više filmova, adaptiran i za pozornicu. 1931. - Umro francuski maršal Žozef Žak Sezer Žofr, tvorac ratnog plana Francuske u I svetskom ratu i pobednik bitke na Marni 1914. Krajem 1916. smenjen sa položaja glavnokomandujućeg francuskih armija zbog neuspeha u operacijama 1915. i 1916. 1959. - Aljaska je postala 49. savezna država SAD, kupovinom od Rusije. 1961. - SAD prekinule diplomatske odnose s Kubom. 1967. - Džek Rubi, koji je ubio Lija Harvija Osvalda pre no što je Osvald stigao na sud zbog ubistva predsednika SAD Džona Kenedija, umro u bolnici. 1970. - U Brazavilu usvojen ustav kojim je Kongo-Brazavil proglašen Narodnom Republikom Kongo. 1977. - Međunarodni monetarni fond odobrio Velikoj Britaniji oko četiri milijarde dolara zajma za podršku britanskoj valuti. Najveći zajam u tridesetogodišnjoj istoriji MMF-a. 1980. - Predsednik SFRJ Josip Broz Tito primljen Klinički centar u Ljubljani. Pošto operacija na krvnim sudovima nije uspela, 3. februara mu amputirana noga. 1985. - Izraelska vlada je 'vazdušnim mostom' prebacio 12,000 jevreja iz Etiopije u Izrael. 1990. - Panamski general Manuel Antonio Norijega predao se trupama SAD posle 10 dana u vatikanskoj ambasadi. Norijega potom deportovan na Floridu, gde mu je suđeno. 1990. - U železničkoj nesreći na jugu Pakistana poginulo 307 ljudi kada je ekspresni voz udario u teretni. 1992. - Objavljeno 15. primirje u ratu u Jugoslaviji 1993. - Predsednici Rusije i SAD Boris Jeljcin i Džordž Buš potpisali sporazum o smanjenju nuklearnog oružja za dve trećine, SALT II. 1994. - U Sibiru se srušio ruski putnički avion tupoljev-154. Poginulo svih 124 putnika i članova posade. 1996. - Predstavnici međunarodnih mirovnih snaga u Bosni saopštili da je u toj zemlji, po završetku rata, ostalo četiri do pet miliona mina i da će ćišćenje minskih polja trajati oko 30 godina. 1997. - Širom Srbije nastavljeni masovni građanski i studentski protesti, uprkos jakim policijskim snagama koje su od 26. decembra 1996. počele da sprečavaju protestne šetnje. Protesti počeli u novembru 1996. zbog falsifikovanja rezultata na lokalnim izborima na kojima je pobedila opoziciona koalicija Zajedno. 2000. - Na prvim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj posle smrti predsednika Franje Tuđmana ubedljivo pobedila koalicija opozicionih stranaka, a odziv birača bio je 80 odsto, najveći od 1990, kada su održani prvi višestranački izbori. 2001. - Letonski supermaratonac Georg Jermolajev postavio svetski rekord u trčanju na duge staze, pretrčavši 5. 000 kilometara za 888 časova i 42 minuta. Prvi svetski rekord u novom milenijumu. 2002. - Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Kofi Anan odobrio osnivanje suda za ratne zločine tokom desetogodišnjeg rata u Sijera Leoneu. 2003. - U intervenciji policije na smirivanju uličnih protesta u Karakasu, Venecuela, između grupe simpatizera i protivnika predsednika Uga Čaveza, poginule najmanje dve osobe, a 78 povređeno. 2004. - Egipatski avion boing 737 srušio se u Crveno more. Poginulo svih 148 putnika i članova posade, uglavnom Francuza koji su letovali u Egiptu. 2016. — Dušan Golumbovski, srpski pozorišni, filmski i televizijski glumac. (*1941. ) IZVOR.
 
   

Na današnji dan, 3. jula

 

 

 

321. - Car Konstantin I, prvi rimski vladar hrišćanske vere, proglasio je nedelju za dan odmora i verskog obreda. Zoin Mihailo: "Hvala caru Konstantinu koji je proglasio nedelju za dan odmora, ali kao dan odmora je zagarantovana samo nezaposlenima. "  419. - Rođen je Valentinijan III, zapadnorimski car († 455. ) 1423. - Rođen je Luj XI, francuski kralj. († 1483. ) 1583. - Ruski car Ivan Grozni ubio je, u nastupu gneva, sina. Ovaj autokrata sproveo je značajne reforme u Rusiji, a zbog okrutnog odnosa prema boljarima dobio je naziv Grozni. Kao tragični lik bio je inspiracija slikarima, muzičarima, književnicima, filmskim rediteljima. . . 1608. - Francuski istraživač Samjuel de Šamplen osnovao je kanadski grad Kvebek. 1642. - Umrla je Marija de Mediči, francuska kraljica. 1775. - General Džordž Vašington, kasnije izabran za prvog predsednika SAD (1789), zvanično je preuzeo komandu nad vojskom kolonista u Američkom ratu za nezavisnost. 1848. - Pokrenut austrijski dnevni list Štampa (Die Presse). 1849. - Francuske trupe su ušle u Rim savladavši otpor snaga Đuzepea Garibaldija i ponovo ustoličile poglavara rimokatoličke crkve papu Pija IX. 1881. - Počela izgradnja Srpskih železnica. Zoin Mihailo: "Pruga uskog koloseka se vremenom kod nas sve više sužava. " 1881. - Pod pritiskom Velike Britanije, Turska je potpisala konvenciju s Grčkom kojom su Grci dobili Tesaliju i delove Epira. 1883. - Rođen je Franc Kafka, austrijski pisac. († 1924. ) Pisma Mileni U rukama vam je takoreći ljubavni roman koji je i više od svakog romana, napisan u vidu dramatičnog niza Kafkinih pisama Mileni Jesenskoj. LINK Plave sveske U Kafkinoj posthumnoj ostavštini bilo je i osam plavih malih svezaka, od vrste koju obično nazivamo„školski rečnici". . . i sve su bile gotovo ispunjene književnim idejama, odlomcima i aforizmima. . . LINK Šetnja po krovu U internacionalnim kulturnim krugovima jedva da je neko znao da je besmrtni Kafka bio majstor crtačkog umeća. LINK   1904. - Umro je Teodor Hercl, osnivač i lider cionističkog pokreta.   1937. - Rođen je Milovan Danojlić, srpski pisac. Iznuđene ispovesti Knjiga obuhvata izbor članaka objavljenih u novinama književnika i publiciste Milovana Danojlića. LINK 1939.  Ljubivoje Ršumović (Ljubiš, 3. jul 1939) je srpski pesnik. Poznat je po svojoj poeziji za decu.   Rođen 1939. godine u Ljubišu na Zlatiboru u porodici Milese i Mihaila Ršumovića. Dalji preci su mu Okiljevići od Gacka. Školovao se u Ljubišu, Čajetini, Užicu i Beogradu. Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, na Odseku komparativne književnosti.  U Beogradu je upoznao Duška Radovića, pod čijim uticajem je počeo da piše pesme za decu. Radio je na Radio Beogradu, zatim na Televiziji Beograd, gde je bio autor emisija za decu „Hiljadu zašto“, „Hajde da rastemo“ i „Fazoni i fore“. Upravni odbor Udruženja književnika Srbije ga je 30. marta 2012. predložio za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti. Danas živi u Beogradu. Bio je direktor pozorišta „Boška Buha“, a sada je predsednik Kulturno-prosvetne zajednice Srbije. 1940. - Britanci su onesposobili veliki deo francuske flote stacionirane u Oranu u severnoj Africi da ne bi došle u posed Nemačke. Francuzi nisu pristali da, nakon kapitulacije Francuske, predaju flotu dobrovoljno, pa je najveći deo uništen, a poginulo je preko 1. 000 francuskih mornara. 1944. - sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodile glavni grad Belorusije Minsk i zarobile 100. 000 nemačkih vojnika. 1953.  Dragan Velikić (Beograd, 3. jul 1953) je srpski književnik. Odrastao je u Puli. Diplomirao je svetsku književnost na beogradskom Filološkom fakultetu. Od 1994. do 1999. godine bio je urednik izdavačke delatnosti Radija B92. Pisao je kolumne za Nin, Vreme, Danas i Reporter. U junu 2005. godine postavljen je za ambasadora Srbije i Crne Gore u Beču, a nakon proglašenja crnogorske nezavisnosti u maju 2006, nastavlja da obavlja tu funkciju kao ambasador Srbije. Sa tog mesta je povučen nakon austrijskog priznanja samoproklamovane nezavisnosti AP Kosovo i Metohija. Kasnije je vraćen na tu dužnost, zajedno sa ostalim ambasadorima republike Srbije. Dobitnik je Ninove nagrade za roman "Ruski prozor" 2007. godine.  Dragan Velikić (Beograd 1953), književnik, diplomirao svetsku književnost sa teorijom književnosti na beogradskom Filološkom fakultetu. Od 1994. do 1999. bio je urednik izdavačke delatnosti Radija B92. Pisao je kolumne za NIN, Vreme, Danas i Reporter. Od juna 2005. do novembra 2009. bio je ambasador Republike Srbije u Austriji. Romani: Via Pula (19881, 19892, 19903, 20084; Nagrada Miloš Crnjanski), Astragan (19911, 19922, 19963, 20084), Hamsin 51 (19931, 19952), Severni zid (19951, 19962, 20133, stipendija Fonda Borislav Pekić), Danteov trg (19971, 19982, 20133), Slučaj Bremen (20011, 20022), Dosije Domaševski (20031, 20042), Ruski prozor (2007, 16 izdanja, Ninova nagrada za roman godine, Nagrada Meša Selimović i Srednjoevropska nagrada za književnost) i Bonavia (20121,2,3 ). Knjige priča: Pogrešan pokret (1983), Staklena bašta (1985) i Beograd i druge priče (2009).  Knjige eseja: YU-tlantida (1993), Deponija (1994), Stanje stvari (1998), Pseća pošta (2006), i O piscima i gradovima (2010).  Knjiga intervjua: 39,5 (2011). Knjige Dragana Velikića prevedene su na petnaest evropskih jezika. Zastupljen je u domaćim i inostranim antologijama proze. Za svoju književnost 2013. dobio je Nagradu grada Budimpešte. 1954. - U Velikoj Britaniji je ukinuto racionisano snabdevanje hranom uvedeno tokom i po završetku Drugog svetskog rata. 1962. - Alžir je stekao nezavisnost posle 132 godine francuske kolonijalne vlasti. 1962. - Rođen je Tom Kruz, američki glumac. Zoin Mihailo: "Misija je nemoguća, ali je najbitnije da se ne prekida. " 1965. - Rođen je Koni Nilsen, danska glumica. 1969. - Jedan od osnivača engleske rok grupe „Rolingstons“ Brajan Džons utopio se u svom bazenu pod dejstvom prekomerne količine droge. 1971.  Džejms Daglas Morison (eng. James Douglas Morrison; Melburn, 8. decembar 1943 — Pariz, 3. jul 1971) je bio američki pevač, tekstopisac, pisac i pesnik. Bio je pevač i vođa rok grupe Dorsi i smatran je za jednog od najharizmatičnijih pevača u istoriji rok muzike. Takođe je i autor nekoliko knjiga pesama, kratkih dokumentarnih filmova i ranih muzičkih spotova. Morisonova smrt u 27. godini je zaprepastila njegove obožavatelje. Okolnosti njegove smrti i tajna sahrana su bile predmet beskrajnih glasina i igrali su značajnu ulogu u mistici koja nastavlja da ga okružuje. Zoin Mihailo: "Džim Morison je ostavio vrata otvorena. " 1972. - Indija i Pakistan su potpisali mirovni sporazum, čime je okončan sukob izazvan 1971. građanskim ratom u Istočnom Pakistanu (Bangladeš). 1975. - Vuk Jeremić (Beograd, 3. jul 1975) je srpski političar,diplomata. Bivši predsednik Generalne skupštine Organizacije ujedinjenih nacija i bivši ministar spoljnih poslova u Vladi Mirka Cvetkovića. Osnivač je i predsednik Centra za međunarodnu saradnju i održivi razvoj. 1983. - Rođen je Risto Lakić, crnogorski fudbaler. 1987. - Klaus Barbi, lokalni šef Gestapoa, nazvan „kasapin iz Liona“, osuđen je u Francuskoj na doživotnu robiju. 1987. - Rođen je Sebastijan Fetel, nemački vozač Formule 1. 1988. - Raketa sa američkog ratnog broda „Vensen“ oborila je iznad Persijskog zaliva u poslednjoj sedmici iransko-iračkog rata iranski putnički avion „Erbas A300“. Poginulo je svih 290 ljudi u letilici. 1995. - Jugoslovenski košarkaši postali su evropski šampioni na prvenstvu u Atini. Pobeda je burno proslavljena u zemlji, a oduševljenje je bilo pojačano i zbog trogodišnje međunarodne izolacije SR Jugoslavije. 1996. - Predsednik Rusije Boris Jeljcin pobedio je u drugom izbornom krugu komunističkog kandidata Genadija Zjuganova, i time započeo drugi predsednički mandat. 2001. - Na prvom pojavljivanju pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu bivši predsednik SRJ Slobodan Milošević izjavio je da ne priznaje taj sud i odbio da se izjasni o optužnici koja ga tereti za progon, deportaciju i ubijanje kosovskih Albanaca 1999. 2001. - Ruski avion „Tupoljev Tu-154“ srušio se kod Irkutska. Poginulo je svih 145 putnika i članova posade. IZVOR
 
   

Na današnji dan, 3. juna prva e-knjiga u izdanju Kompjuter biblioteke

 

 

 

350. - Nepotijan, Konstantinov sestrić, podigao je u Rimu neuspešnu uzurpaciju protiv vladara zapadnog dela Rimskog carstva Magnencija. 1098. - Posle petomesečne opsade, krstaši su u Prvom krstaškom ratu zauzeli grad Antiohiju. 1395. - Umro je Ivan Šišman, car bugarski car Trnovskog carstva, pogubljen po naređenju osmanskog sultana Bajazita I. Novac iz doba Ivana Šišmana   1657. - Umro je Vilijam Harvi, engleski lekar. 1808. - Rođen je Džeferson Dejvis, američki državnik (†1889. ). 1818. - Završen je poslednji britanski rat protiv Marata, čime je Britanija stekla prevlast u Indiji. 1822. - Umro je Rene Žist Aij, francuski mineraolog (*1743. ) 1875. - Umro je Žorž Bize, francuski kompozitor, autor opere „Karmen“. 1886. - Rođen je Kosta Novaković, srpski političar i publicista. 1889. - Kraljevina Srbija preuzela je od francuskog koncesionara upravljanje svojom železnicom. 1896. - U Moskvi je potpisan ugovor Rusije i Kine o nenapadanju u narednih 15 godina, a Kina je odobrila Rusiji da koristi železnicu u severnoj Mandžuriji. 1899. - Umro je Johan Štraus Mlađi, austrijski dirigent i kompozitor opereta i valcera. 1904. - Umro je Jovan Jovanović Zmaj, srpski pesnik (rođ. 1833. ) Ala je lep ovaj svet Zbirka pesama čika Jove Zmaja namenjena najmlađoj čitalačkoj publici, ali i svima onima koji će uz najmlađe uživati u stihovima koje su i sami voleli kao deca. LINK    Riznica pesama za decu Lepotu ove knjige nije umanjilo ni vreme proteklo od njenog nastanka do danas. Ona je zauvek u svoje okrilje zatvorila zagonetke detinjstva. LINK   * * * 1906. - Rođena je Žozefina Beker, francuska pevačica i igračica američkog porekla. 1924. - Umro je Franc Kafka, austrijski pisac. Proces Kafka pripada malom broju pisaca čije je stvaralaštvo dalo pečat modernom pripovedanju. LINK    Pisma Mileni Najpotpunije izdanje do danas! Necenzurisana i po autentičnom redosledu sređena najnapetija ljubavna prepiska na svetu! LINK   Šetnja po krovu U internacionalnim kulturnim krugovima jedva da je neko znao da je besmrtni Kafka bio majstor crtačkog umeća. LINK    Plave sveske U Kafkinoj ostavštini bilo je i osam malih plavih svezaka ispunjenih književnim idejama, odlomcima i aforizmima. . . LINK    O grehu, patnji, nadi i istinskom putu Kafkino pisanje je bilo „oblik molitve“.  Njegovi meditativni uvidi sačinjavaju ovu knjigu sabranu iz njegove rukopisne ostavštine. LINK * * * 1926. - Rođen je Alen Ginzberg, američki pisac. 1940. - Okončana je evakuacija savezničkih snaga iz Francuske u Drugom svetskom ratu. Iz luke Denkerk brodovima je evakuisano više od 337. 000 britanskih, francuskih i belgijskih vojnika. 1941. - Počeo Nevesinjski junski ustanak. 1951. - Osnovano Udruženje srpskih pisaca u inostranstvu (Association of Serbian Writers Abroad, ASWA). 1959. - Singapur je proglašen autonomnom državom u sastavu Komonvelta, u kojoj su Britanci zadržali resore odbrane i inostranih poslova. 1963. - Rođena je Anica Dobra, srpska glumica. 1963. - Umro je Papa Jovan XXIII, poglavar rimokatoličke crkve od 1958, protagonist reforme katoličke crkve. 1965. - Američki astronaut Edvard Vajt izašao je iz svemirskog broda "Džemini 4" i tako postao prvi Amerikanac koji je „šetao“ kosmosom, tri i po meseca posle ruskog kosmonauta Alekseja Leonova. 1968. - U Beogradu, a potom i u drugim univerzitetskim centrima u Jugoslaviji, počele su studentske demonstracije, prve u komunističkoj Jugoslaviji. Protest protiv privilegija komunističkih funkcionera, nezaposlenosti i ugrožavanja osnovnih demokratskih prava prekinut je posle sedam dana nakon što se studentima preko TV Beograd obratio predsednik SFRJ Josip Broz Tito, koji je podržao studente i obećao im brže rešavanje društvenih problema. 1973. - Sovjetski supersonični avion "Tupoljev 144" srušio se u blizini Pariza tokom vazduhoplovne izložbe. Poginulo je svih šest članova posade i sedam francuskih seljaka. 1974. - Rođen je Dejan Stojanović Kepa, bubnjar grupe Smak. 1974.  Bojana Maljević (Beograd, 28. maja 1974) je srpska glumica i vlasnica producentske kuće Monte Royal Pictures International. Rođena je u filmskoj porodici - otac Bojan Maljević (1946) je producent, a i mlađa sestra Ana Maljević (1978) je glumica. Govori engleski i nemački jezik. 1986. Rafael „Rafa“ Nadal Parera (šp. Rafael Nadal Parera; rođen 3. juna 1986. u Manakoru, Majorka, Španija) je španski teniser koji je 18. avgusta 2008. po prvi put došao do 1. mesta ATP liste. Na toj poziciji je ukupno proveo 141 sedmicu. 1989. - Umro je Ajatolah Ruholah Homeini, iranski verski vođa. 1989. - U eksploziji gasovoda na Transibirskoj železnici dignuta su u vazduh dva putnička voza. Poginulo je 575 ljudi, a oko 600 je ranjeno. 1995. - Ministri odbrane NATO-a i EU doneli su odluku o stvaranju Snaga za brzo reagovanje u Bosni, koje će štiti mirovne trupe UN od napada Srba iz Republike Srpske. 1999. - Predsednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević prihvatio je mirovni plan SAD, EU i Rusije, koji su u Beograd doneli finski i ruski posrednici Marti Ahtisari i Viktor Černomirdin. Plan, koji je podrazumevao dolazak međunarodnih snaga na Kosovo, bio je uslov za prestanak vazdušnih napada NATO-a na Jugoslaviju. 1999. - Sazvano je zasedanje novog parlamenta Nigerije, čime je posle više od 15 godina okončana vladavina vojnim dekretima u najmnogoljudnijoj afričkoj zemlji. 2001. - Umro je Entoni Kvin, holivudski glumac. 2004. - U Specijalnom sudu u Sijera Leoneu počelo je suđenje odgovornima za zločine tokom građanskog rata u toj zemlji u kome je stradalo oko 200 ljudi. Taj sud osnovan je dve godine ranije. 2006. - Parlament Crne Gore je proglasio nezavisnost i od tada SCG više ne postoji. 2013. - "Kompjuter biblioteka" Beograd je objavila prvu e-knjigu na iTunes, "SPSS 20 analiza bez muke". Knjiga je izašla pre štampanog izdanja. iTunes. IZVOR
 
   

Na današnji dan, 3. maja

 

 

 

1270. - Umro je Bela IV, jedan od najvećih vladara srednjevekovne Ugarske (*1206). 1367. - Rođen je Henri IV, engleski kralj (†1413. ) 1469. - Rođen je Nikolo Makijaveli, italijanski državnik i istoričar. (†1527). 1481. - Umro je Mehmed II Osvajač, osmanski sultan, osvajač Vizantije, Srbije i Bosne (* 1432. ) 1494. - Španski moreplovac Kristifor Kolumbo otkrio ostrvo kasnije nazvano Jamajka. 1500. - Portugalski moreplovac Pedro Alvareš Kabral na putu ka Indiji otkrio Brazil i proglasio ga posedom Portugala. 1748. - Rođen je Emanuel Žozef Siej, francuski političar. 1791. - Poljski kralj Stanjislav II August Ponjatovski potpisao liberalan Ustav kojim je uspostavljena parlamentarna monarhija. To je bio drugi pisani Ustav u svetu, posle Ustava SAD. 1814. - Francuski kralj Luj XVIII vratio se, pod zaštitom saveznika, u Pariz posle bezuslovne predaje i abdikacije cara Napoleona I 1841. - Novi Zeland proglašen za britansku koloniju. 1856. - Umro je Adolf Adam, francuski kompozitor. (*1803. ) 1895. - Teritorije u posedu Britanske južnoafričke kompanije, južno od reke Zambezi dobile naziv Rodezija. 1898. - Rođena je Golda Mabovič Mejrson, (Golda Meir), izraelska državnica. (†1978). 1898. - Umro je Svetislav Vulović, srpski književni kritičar. (*1847. ) 1902. - Rođen je Alfred Kastler, francuski fizičar. 1922. - U Parizu osnovana Međunarodna železnička unija, među osnivačima i predstavnici "Jugoslovenske železnice". 1925. - Olivera Marković (Beograd, 3. maj 1925 — Beograd, 2. jul 2011) je bila srpska glumica. Pored pozorišta i filma, bavila se i pevanjem - naročito romansi. Igrala je u svim žanrovima. Prema anketi "Večernjih novosti" nalazi se na petom mestu najvećih srpskih glumica 20. veka. 1933. - Džejms Džozef Braun Mlađi (engl. James Joseph Brown, Jr;; 3. maj 1933— 25. decembar 2006) ili kraće Džejms Braun, bio je američki muzičar i zabavljač. Priznat je kao jedna od najuticajnijih ličnosti u popularnoj muzici 20. veka i stekao je renome pre svega svojim pevanjem i "grozničavim" plesom. Poznat je kao "kum soula", a u drugim prilikama i kao "najvredniji radnik u šou biznisu". Rekao je: "Imao sam ženu koja je volela skupe stvari, tako da mi je uzela sav keš. " 1936. - U Jagodini u organizaciji Narodnog fronta slobode održane najmasovnije antifašističke demonstracije u Pomoravlju između dva svetska rata. 1939. - Smenjen sovjetski ministar inostranih poslova Maksim Litvinov, nov ministar postao Vjačeslav Molotov, koji je krajem avgusta potpisao pakt o nenapadanju s nacističkom Nemačkom. 1945. - Britanci u Drugom svetskom ratu zauzeli Rangun, glavni grad tadašnje Burme, danas Mjanmara, oslobodivši ga od japanske okupacije. 1946. - U Tokiju zasedanje počeo Međunarodni vojni sud za Daleki istok, koji je sudio japanskim ratnim zločincima iz Drugog svetskog rata. U procesu koji je trajao do novembra 1948, od 28 okrivljenih sedam osuđeno na smrt, 16 na doživotnu robiju, a pet na vremenske kazne. 1961. - Rođen je Milorad Mandić srpski glumac. 1968. - Žestokim sukobima s policijom u Parizu počele studentske demonstracije i štrajkovi zbog oklevanja vlasti da sprovede reforme univerziteta. Studentski protesti ubrzo zahvatili i druge evropske zemlje, a protest prerastao u revolt protiv građanskog društva. 1971. - Valter Ulbriht se povukao sa mesta generalnog sekretara Komunističke partije Istočne Nemačke. Zamenio ga Erih Honeker. 1991. - U rodno selo Lelić kod Valjeva iz SAD prenete mošti episkopa Srpske pravoslavne crkve Nikolaja Velimirovića. 1992. - Muslimanske snage u Sarajevu napale kolonu vozila JNA koja se povlačila prema kasarni u Lukavici. Ubijeno i povređeno više oficira, vojnika i civila. 1996. - Delegati 55 zemalja saglasili se, na konferenciji Ujedinjenih nacija u Ženevi, o novim pravilima korišćenja nagaznih mina, ali nisu prihvatili njihovu potpunu zabranu. 1999. - Tokom vazdušnih udara NATO na Jugoslaviju pogođen putnički autobus kod Peći na Kosovu. Poginulo 20 ljudi, 43 povređeno. U Novom Sadu pogođena zgrada TV Novi Sad. U sedištu NATO u Briselu saopšteno da je za 42 dana vazdušnih napada na SRJ izvedeno 14. 000 letova. 2003. - Kongres SAD, većinom glasova, izglasao budžet sa skoro 80 milijardi dolara namenjenih ratu u Iraku, a deo saveznicima i borbi protiv terorizma. IZVOR.
 
   

Na današnji dan, 3. septembra Ivan Sergejevič Turgenjev

 

 

 

301. - Osnovana je državica San Marino, najstarija republika koja jos uvek postoji od osnivanja i jedna od najmanjih na svetu. Nju je, po predanju, osnovao Sveti Marin, koji je bio kamenorezac sa ostrva Raba, u Jadranskom moru (Hrvatska). 496. - Umro je Guntamund, kralj Vandala i Alana (* oko 450). 1189. - Ričard I Plantagenet, poznat kao Ričard Lavljeg Srca, krunisan je u Vestminsterskoj opatiji u Londonu za kralja Engleske. 1658. Umro engleski državnik i vojskovođa Oliver Kromvel, vođa parlamentarnih snaga u engleskom građanskom ratu. Posle pobede nad rojalistima ukinuo monarhiju i 1653. postao lord-protektor Engleske, Škotske i Irske. Dve godine posle njegove smrti monarhija obnovljena. Kada je 1642 izbio između kralja i Parlamenta otvoren sukob i građanski rat došle su do izražaja njegove sposobnosti organizatora i vojskovođe. Njegovi konjanici odigrali su odlučnu ulogu u velikoj pobedi vojske Parlamenta nad rojalistima kod Marston Mura 1644. godine. Postao je zamenik vrhovnog zapovednika vojske Parlamenta. Kralj Čarls prvi osuđen je na smrt i smaknut 1649, ukinuta je monarhija, a Engleska je postala republika pod nazivom Komonvelt ili slobodna država. Kromvel je pokorio Irsku i Škotsku, postigao uspehe ratujući sa Holandijom i Španijom i proglašen je doživotnim lordom-protektorom. 1759. - Iz Portugala je počelo proterivanje rimokatoličkih jezuita. 1783. - Velika Britanija i SAD potpisale su u Parizu mirovni ugovor kojim je završen Američki rat za nezavisnost. Britanija je priznala SAD kao slobodne suverene i nezavisne države. Rat američkih država za nezavisnost počeo je u aprilu 1775. borbama kod Leksingtona i Konkorda. 1791. - Francuska skupština usvojila je ustav kojim je uspostavljena ustavna monarhija. 1806. - Bitka na Deligradu. Prva u nizu pobeda Karađorđa i ustaničke vojske. 1821. - Umro je Marašli Ali-paša rumelijski beglerbeg i beogradski vezir. 1826. - U Moskvi je Nikolaj I Pavlovič Romanov krunisan za cara Rusije. 1869. - Rođen je Miloje Vasić, srpski arheolog. († 1956. ) 1875. - Rođen je Ferdinand Porše, nemački konstruktor automobila. Zoin Mihailo: "Porše je projektovao Bubu za široke narodne mase i tenk Tigar za diktatora. Za svakog po nešto. " 1877. - Umro je Luj Adolf Tjer, francuski državnik i istoričar, prvi predsednik Treće republike. 1883. Umro ruski pisac Ivan Sergejevič Turgenjev, jedan od najznačajnijih predstavnika ruskog realizma. Prvi je ruski pisac čija su dela prodrla na Zapad gde je bio veoma popularan i imao veći ugled u francuskim nego u ruskim književnim krugovima. Bio jedan od ključnih pisaca koji je u velikoj meri doprineo da ruska književnost dobije svetski status. Turgenjev je bio impresioniran modernim društvom u Zapadnoj Evropi, pa se u domovinu vratio kao "zapadnjak", što je bila sušta suprotnost tadašnjem "slavenizmu", i verovao je da Rusija može postati bolja zemlja imitirajući Zapad i ukidajući zastarele institucije kao što je kmetstvo. 1884. Iz Beograda je krenuo prvi putnički voz na pruzi Beograd-Niš, prvoj u Srbiji. Početak gradnje 21. juna 1881. obeležio je srebrnim budakom knez Milan Obrenović. Ispraćaju voza, iskićenog cvećem i srpskim trobojkama, pored velikog broja građana, prisustvovali su ugledni gosti iz Beča, Budimpešte i Pariza. Voz je krenuo u 8. 30, a u Niš je stigao u 18. 23. 1889. - Rođen Isak Samokovlija, književnik (Goražde, 03. 09. 1889 - Sarajevo, 15. 01. 1955) 1905. - Rođen je Karl Dejvid Anderson, američki fizičar i novelovac. († 1991. ) 1921. - Rođen je Žika Mitrović, srpski filmski režiser i scenarista. († 2005. ) 1931. - Kralj Jugoslavije Aleksandar Prvi Karađorđević proglasio je oktroisani Ustav kojim je ozakonjena monarhistička diktatura, uvedena 6. januara 1929. 1939 - Dva dana posle nemačkog napada na Poljsku, Velika Britanija i Francuska su objavile rat Nemačkoj. 1939. - Na kružnoj stazi oko Kalemegdana, u Beogradu su održane do tada najveće međunarodne automobilske trke u Jugoslaviji. 1942. - Rođen je Alan Žardin, američki muzičar. Rekao je: I like to be surrounded by harmonies and fullness and richness and vitality. It's a coup by the GOP to grab the governorship to California to make this place a safe haven for George W. Bush in 2004. It's incredible when you think about it. The recall cost the state $100 million. It took me 29 years to finish that song. That's a typical Jardine move.   1943. - Iskrcavanjem na Siciliju Osme britanske armije pod komandom fildmaršala Bernarda Loa Montgomerija, počeo je napad savezničkih trupa na Italiju u Drugom svetskom ratu. 1948. - Umro je Eduard Beneš, predsednik Čehoslovačke. 1954. - Rođen je Nenad Prokić, srpski pisac i političar.   Zoin Mihailo: "Nenad Prokić došao na Tviter u septembru 2011. I objavio jedan tvit. Molimo Ričarda da odgovori Nenadu. Nije Nenad za 1 tvit. " 1965. - Rođen je Čarli Šin, američki glumac.   1967. - U Švedskoj je promenjen zakon o saobraćaju i promenjena je strana kojom se vozi, od leve na desnu, u skladu sa većinom evropskih zemalja.   1969. - Umro je Ho Ši Min, predsednik Demokratske Republike Vijetnam.   1976. - Američka svemirska sonda Viking 2 je izvršila uspešno spuštanje na Mars.   1985. - U saobraćajnoj nesreći na putu Beograd - Novi Sad u svojoj 23. godini, poginuo Dragan Mance, fudbaler Partizana i idol Grobara. 1985. - Umro je Dragan Mance, fudbaler Partizana i idol Grobara. 1991. - Umro je Frenk Kapra, američki filmski režiser italijanskog porekla. 1992. - Tokom rata u Bosni, italijanski avion sa humanitarnom pomoći za Sarajevo oboren je kod Jasenika, 34 kilometra zapadno od Sarajeva. Poginula su četiri člana posade, a u narednih mesec dana prekinuto je dostavljanje humanitarne pomoći preko sarajevskog aerodroma. 1994. - Rusija i Kina proglasile su završetak međusobnih neprijateljstava i dogovorile se da uklone nuklearne rakete koje su bile usmerene iz jedne zemlje prema drugoj. 1999. - Misija UN na Kosovu i Metohiji suspendovala je jugoslovenski valutni zakon i uspostavila carinsku kontrolu na granici Kosova i Metohije sa Makedonijom. 2001. - SAD i Izrael su povukle svoje delegacije sa konferencije UN o rasizmu u Durbanu, u znak protesta zbog pokušaja da se Izrael označi kao rasistička zemlja. 2002. - Umrla je Irena Kolesar (Slavonski Brod, 22. novembar 1925 — Zagreb, 3. septembar 2002). Bila je jugoslovenska glumica. Sa nepunih 17 godina priključila se partizanima i postala borac Trinaeste proleterske brigade „Rade Končar“. Glumac Joža Gregorin uključio ju je u pozorišnu družinu te brigade, a onda i u Kazalište narodnog oslobođenja Hrvatske. Tu je upoznala glumca Šimu Šimatovića sa kojim se venčala u junu 1944, na kongresu kulturnih radnika u Topuskom. 2004. - U ruskom gradu Beslanu, u republici Severnoj Osetiji, krvavo je okončana opsada škole u kojoj su naoružani muslimanski ekstremisti, čečenski teroristi, zauzeli školu u kojoj je bilo preko 1200 učenika i nastavnika. Prema zvaničnom izveštaju, 344 civila je poginulo, od njih 186 dece, a stotine su ranjeni. 2006. - Američka teniska legenda, Andre Agasi (Agassi), je završio svoju bogatu tenisku karijeru, izgubivši u trećem krugu US Open turnira od Bekera (Becker). Patrik Mekinro: Tenis za neupućene   Objašnjeni su svi aspekti tenisa, od opreme, pravila ponašanja i bodovanja, preko tehnike izvođenja svih udaraca, angažovanja profesionalnog trenera i načina igre u singlu i dublu, do fizičke pripreme za igru i saveta za praćenje teniskih mečeva uživo i preko televizije. Naručite.     2009. - U seriji eksplozija koje su pogodile fabriku municije "Prvi partizan" u Užicu, poginulo sedam a povređeno 14 radnika. 2016. – Wikipedia na srpskohrvatskom jeziku trenutno ima više od 434 000 članaka! IZVORI: LINK. LINK. LINK. LINK.
 
   

Na današnji dan, 30. aprila

 

 

 

311. - Rimski car Galerije, veliki progonitelj hrišćana, na samrti izdaje Edikt o toleranciji kojim poziva na obustavu progona. 313. - Rimski carevi Konstantin I Veliki i Licinije izdaju tzv. Milanski edikt kojim je potvrđena verska tolerancija prema hrišćanstvu u Rimskom carstvu. 1662. - Rođena je Meri II od Engleske, engleska kraljica 1777. - Rođen je Karl Fridrih Gaus, nemački matematičar i astronom († 1855. ) 1789. - Džordž Vašington izabran je za prvog predsednika SAD. Nakon dva predsednička mandata, u septembru 1796. godine uputio je američkom narodu oproštajnu poruku i povukao se na svoje imanje. 1803. - SAD su od Napoleona Bonaparte, za 15 miliona dolara kupile Luizijanu, koja je istog dana 1812. i formalno ušla u sastav američke države kao njena 18. članica. 1804. - U borbama u Surinamu Britanci su prvi put upotrebili šrapnel, nazvan po izumitelju Henriju Šrapnelu. 1870. - Rođen je Franc Lehar, austrijski kompozitor mađarskog porekla 1883. - Rođen je Jaroslav Hašek, češki pisac. († 1923. ) 1883. - Umro je Eduar Mane, francuski slikar (* 1832. ) 1893. - Rođen je Joahim fon Ribentrop, šef diplomatije nacističke Nemačke 1895. - Svečano je otvorena Prva internacionalna izložba u Veneciji, koja je vremenom postala najveća smotra savremene likovne umetnosti u svetu, poznata kao Venecijanski bijenale. 1900. - Havaji su postali sastavni deo SAD. 1909. - Rođena je Julijana, holandska kraljica 1915. - U Parizu je osnovan Jugoslovenski odbor, organizacija srpskih, hrvatskih i slovenačkih političkih emigranata iz Austro-Ugarske koja je u* vreme Prvog svetskog rata vodila akcije za oslobađanje južnoslovenskih zemalja od Austro-Ugarske i za njihovo ujedinjenje sa Srbijom i Crnom Gorom. 1916. - Rođena je Klod Elvud Šenon, američki naučnik i inženjer 1928. - Rođen je Peter Karsten (nem. Peter Carsten, Vajsenberg, 30. april 1928 — Lucija, Portorož, 20. april 2012) je bio nemačko-jugoslovenski filmski glumac i producent koji je imao dugu i plodnu međunarodnu karijeru. Na prostoru bivše Jugoslavije je najpoznatiji po nizu uloga u partizanskim filmovima u kojima je uglavnom tumačio uloge nemačkih oficira i vojnika. 1934. - Austrija je donela novi ustav kojim je ozakonjena diktatura kancelara Engelberta Dolfusa. 1941. - Nezavisna Država Hrvatska donela je zakon o rasnoj pripadnosti na osnovu kojeg su počeli progoni Srba, Jevreja i Roma. 1945. - Adolf Hitler i njegova ljubavnica Eva Braun izvršili su samoubistvo u podzemnom bunkeru u Berlinu. Ruske trupe ušle su u centar Berlina, osvojile Rajhstag i druge državne institucije, dok su savezničke trupe osvojile Minhen, a francuske ušle u Austriju. 1945. - Jugoslovenska vojska oslobodila je u Drugom svetskom ratu ustaški logor Jasenovac. 1953. - U Beogradu je za posetioce otvoren Železnički muzej, prvi takav muzej u Jugoslaviji, osnovan u februaru 1950. 1955. - Rođena je Zlatko Topčić, bosanskohercegovački književnik. 1956. Rođen je Lars fon Trir (rođen kao Lars Trir, 30. april 1956. u Kopenhagenu, Danska) je danski filmski režiser koji je jedan od osnivača kolektiva Dogme 95. 1973. - Predsednik SAD Ričard Nikson prihvatio je odgovornost za prisluškivanje stranačkih protivnika u Votergejtu 1972, što je dovelo do njegove ostavke u avgustu 1974. godine. 1975. - Padom Sajgona (Ho Ši Min), u koji su ušle snage Severnog Vijetnama, okončan je vijetnamski rat. U tridesetgodišnjem ratu poginulo je oko 58. 000 Amerikanaca i tri miliona Vijetnamaca, od kojih dva miliona civila. 1989. - Umro je Serđo Leone, italijanski filmski režiser 1991. - U ciklonu u Bangladešu je poginulo najmanje 125. 000 ljudi. 1995. - Predsednik SAD Bil Klinton naložio je prekid trgovine s Iranom i zabranio investicije u tu zemlju, optuživši Teheran da podržava međunarodni terorizam. 1999. - U vazdušnim napadima NATO na SR Jugoslaviju pogođene su zgrade Ministarstva odbrane i Generalštaba Vojske Jugoslavije u užem centru Beograda. 2000. - Umro je Pol Hartling, premijer Danske 2002. - Predsednik Zimbabvea Robert Mugabe proglasio je vanredno stanje u zemlji zbog velike nestašice hrane koja je dovela hiljade stanovnika na ivicu gladi. Kriza sa hranom nastupila je usled suše, ali i zbog zatvaranja farmi koje su drzali belci. 2003. - SAD, Rusija, Evropska unija i UN zvanično su objavile "mapu" za mirovno pregovore Izraela i Palestine, koji bi trebalo da dovedu do stvaranja nezavisne palestinske države 2005. 2011. - Ernesto Sabato (rođen 24. juna, 1911. - umro 30. aprila 2011. ), je bio argentinski književnik. Doktorirao je na "Universidad de La Plata" fiziku i filozofiju. Spada među najznačajnije argentinske pisce. Pre književne karijere bavio se fizikom, najprije u okviru "Fondacije Kiri", a potom i kao profesor na Univerzitetu La Plata. Nauku ostavlja 1945. godine i započinje književni rad. IZVOR.
 
   

Na današnji dan, 30. decembra

 

 

 

1691. - Umro je engleski hemičar i fizičar Robert Bojl. On je prvi uočio razliku između hemijskih elemenata i spojeva i postavio zakon o odnosu pritiska i zapremine. Izolovao je metil-alkohol i aceton. 1803. - Bivša francuska kolonija Luizijana, koju je ranije iste godine francuski car Napoleon I prodao Amerikancima, ušla u sastav SAD i tako skoro udvostručila teritoriju SAD. 1864. - Rođen je srpski slikar Marko Murat, jedan od osnivača umetničkog društva Lada 1904. u Beogradu. Najuspešnijim njegovim delima smatraju se pejsaži u kojima prikazuje autentičnu atmosferu Dalmacije. 1865. - U Bombaju je rođen engleski pisac Radjard Kipling, majstor kratkih priča u kojima je prikazao život u Indiji. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1907. ('Knjiga o džungli') 1886. - Nemačka i Portugalija su potpisale sporazum kojim su odredile granice između Angole i nemačke Jugozapadne Afrike, kasnije Namibije. 1903. - U požaru u čikaškom pozorištu Irikvoi poginulo 588 ljudi. 1906. - Rođen Kerol Rid, uz Dejvida Lina vodeći britanski filmski režiser posle Drugog svetskog rata. Dobitnik Oskara za mjuzikl "Oliver". 1915. - Nemačka podmornica je kod ostrva Krita, u Prvom svetskom ratu, torpedovala britanski putnički brod Persija. Poginulo je 330 od 501 putnika i člana posade. 1916. - U Petrogradu, Rusije, je ubijen i u reku Nevu bačen kaluđer-mistik Grigorij Jefimovič Raspućin, veoma uticajna ličnost na dvoru ruskog cara Nikolaja II Romanova i miljenik carice Aleksandre. Ubistvo je izvršila grupa oficira koja je želela da spase ugled monarhije. 1922. - Zvanično je osnovan Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika, SSSR, stvaranjem konfederacije Rusije, Belorusije, Ukrajine i Transkavkaske Federacije. 1928. - Rodjen je Bo Didli (Didley), američki pevač i autor, popularan u 50 godinama 20. veka. 1933. - Pripadnik rumunske organizacije Gvozdena garda je ubio premijera Jona Duku. Na mesto premijera došao je profašista George Tartaresku, koji je potom Rumuniju približio silama Osovine. 1944. - Umro je francuski pisac i muzikolog Romen Rolan, kosmopolit, pacifista, često nazivan francuskim Tolstojem i savešću vremena. Njegov književni opus sadrži 75 knjiga iz različitih oblasti. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1915. Potpis Romena Rolana. 1947. - Rumunski kralj Mihal I je abdicirao pod pritiskom komunista, koji su potom proglasili Narodnu Republiku Rumuniju. 1961. - Rodjen je Ben Džonson (Johnson), kanadski atletičar, sprinter. 1968. - Umro je norveški državnik Trigve Li, prvi generalni sekretar Ujedinjenih nacija, od 1946. do 1952. Pre Drugog svetskog rata bio je sekretar Socijalističke partije Norveške i ministar pravosuđa, a posle nemačke invazije na Norvešku 1940. šef diplomatije u izbegličkoj vladi u Londonu. 1988. - Premijer SFRJ Branko Mikulić i njegova vlada su podneli ostavke zbog brojnih kritika da Vlada nije u stanju da reši ekonomsku krizu u zemlji. 1990. - Vlasti Albanije su prvi put dozvolile Jevrejima iseljavanje u Izrael. 1991. - Na sastanku u glavnom gradu Belorusije Minsku lideri Zajednice Nezavisnih Država, nastale po raspada SSSR-a, nisu uspeli da se dogovore o zajedničkoj vojsci, pa je svim bivšim sovjetskim republikama prepušteno da formiraju sopstvene oružane snage. 1993. - Izrael i Vatikan, posle dva milenijuma uglavnom neprijateljskih odnosa rimokatoličke crkve i Jevreja, potpisali sporazum o međusobnom priznavanju i uspostavljanju punih diplomatskih odnosa. 1997. - Kina i Južna Afrika su potpisale sporazum o uspostavljanju diplomatskih odnosa od 1. januara 1998. 2000. - General Omar el Bašir je po drugi put izabran za predsednika Sudana i obećao da će nastaviti napore za uspostavljenje mira u zemlji u kojoj je oko dva miliona ljudi poginulo u sukobima u građanskom ratu ili umrlo od gladi. El Bašir došao je na vlast državnim udarom 1989. , a pobedio na izborima 1995. 2002. - Predsedniku Srbije Milanu Milutinoviću je istekao mandat. Funkciju vršioca dužnosti predsednika Srbije preuzela je predsednica Skupštine Srbije Nataša Mićić. 2013. - Preminuo je Ljubomir Tadić. Ljubomir Tadić (Smriječno, 14. maj 1925 — Beograd, 30. decembar 2013) bio je profesor filozofije, akademik i član SANU. Karijeru je počeo 1954. godine kao asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu, a ubrzo je postao i vanredni profesor. Godine 1962. postao je viši savetnik i Institutu društvenih nauka u Beogradu. Godine 1968. bio je jedan od predvodnika studentskog protesta, a 1974. je zbog „nepodobnosti“ udaljen sa fakulteta. IZVOR.
 
   

Na današnji dan, 30. januara Spaski i Gandi

 

 

 

Na današnji dan, 30. januara 1952. godine, dogodio se značajan trenutak u istoriji računarstva. Pomoću računara SWAC (Standards Western Automatic Computer), istraživači su pronašli dva nova prosta broja koristeći program za traženje prostih brojeva. Ovo je bio prvi put da je takav program isproban na računaru. Prosti brojevi su brojevi koji su deljivi samo sa 1 i samim sobom, a njihovo pronalaženje ima veliku primenu u matematici, kriptografiji i teorijskom računarstvu. SWAC je bio jedan od prvih digitalnih računara i izgrađen je pod pokroviteljstvom Nacionalne uprave za standarde (National Bureau of Standards) u Los Anđelesu 1950. godine. Računar je bio poznat po svojoj brzini i za to vreme impresivnim kapacitetima obrade podataka. Funkcionisao je na različite načine sve do 1967. godine, što pokazuje njegovu dugovečnost i značaj u ranoj eri računarstva. Tokom naredne godine, nakon ovog početnog uspeha, pronađena su još tri prosta broja, što dodatno potvrđuje efikasnost i moć računara SWAC u rešavanju kompleksnih matematičkih problema. Ovi događaji su bili prekretnica u korišćenju računara za matematička istraživanja i postavili su temelje za buduće napretke u računarskoj tehnologiji i algoritmima za pronalaženje prostih brojeva. -------------- 1648. - Potpisivanjem ugovora u Minsteru okočan je osmogodišnjirat Španije i Ujedinjenih Provincija Nizozemske (Holandija). Španija je u oktobru iste godine prinuđena da prizna nezavisnost Holandije, što je omogućilo ubrzani ekonomski i kulturni procvat nove države. 1649. - U Londonu je zbog izdaje pogubljen engleski kralj Čarls I(Charles), nakon što su poražene njegove snage u građanskom ratu s republikanskim snagama Olivera Kromvela (Cromwell). Njegovo pogubljenje izazvalo je ogorčenje i bes na evropskim dvorovima, a u Holandiji i Španiji su pobijeni diplomatski predstavnici Kromvelove države. Monarhija je u Engleskoj obnovljena 1660. 1835. - Predsednik SAD Endrju Džekson (Andrew Jackson) preživeoatentat. To je bio prvi atentat izvršen na šefa države u američkoj istoriji. 1882. - Rođen je Frenklin Delano Ruzvelt (Franklin, Roosevelt),koji je od 1932. do smrti 1945. četiri puta biran za predsednika SAD što je jedinstven slučaj u američkoj istoriji. Politikom "Nju dila" uspeo je da izvuče SAD iz velike ekonomske krize, uspostavio je diplomatske odnose sa ŠSR (1935), a u Drugom svetskom ratu bio je jedna od najznačajnijih ličnosti u antihitlerovskoj koaliciji. 1913. Rođena je Armita Šer-Gil. Bila je eminentna indijska slikarka rođena u Mađarskoj. 1922. godine Armita zajedno sa svojom porodicom napušta Mađarsku i preseljava se u Indiju, grad Punjab. Sa 16. godina otkriva svoj talenat za umetnost i odlazi u Pariz, gde upisuje Akademiju likovnih umetnosti. Tokom studija, Armita usavršava oba pravca savremene i klasične umetnosti i stvara niz originalnih slika. 1934. godine vratila se u Indiju, a samo 7 godina kasnije u svojoj 28. godini je preminula. . . . 2016 Gugl obeležava njen 103. rođendan: 1933. - Predsednik Nemačke feldmaršal Paul fon Hindenburg jeimenovao Adolfa Hitlera za kancelara. Istog dana 1937. Hitler je izjavio u Rajhstagu da Nemačka povlači svoj potpis sa Versajskog mirovnog ugovora. 1937. - Trinaest visokih funkcionera Komunističke partije SSSR-aosuđeno je na smrt zbog navodnog učešća u zaveri Lava Trockog protiv vrha države. 1937. - Rođen je ruski velemajstor Boris Vasiljevič Spaski,svetski šahovski prvak od 1969. Titulu je izgubio u meču s američkim velemajstorom Bobijem Fišerom (Fischer), koji ga je 1972. u Rejkjaviku pobedio rezultatom 12,5:8,5. 1943. - Britansko ratno vazduhoplovstvo je u Drugom svetskom ratuotpočelo prvo danonoćno bombardovanje Berlina. 1948. - Umro je američki pilot i konstruktor aviona Orvil Rajt(Orville Wright), pionir avijacije, koji je 1903. s bratom Vilburom (Njilbur) u avionu koji su sami konstruisali, izveo prvi let u istoriji vazduhoplovstva. 1948. - U Nju Delhiju je ubijen Mahatma Gandi (Gandhi), vođapokreta za nezavisnost Indije, pola godine posle sticanja nezavisnosti Indije. Ubio ga je Naturam Godse (Nathuram), fanatik iz sekte "Hindu Mahasabha" koja se protivila njegovoj politici pomirenja Hindusa i muslimana. 1963. - U SSSR-u su prvi put u istoriji kosmonautike uz pomoćjedne rakete lansirani sateliti u različite orbite - "Elektron 1" i "Elektron 2". 1967. - Papa Pavle VI se susreo s predsednikom Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR Nikolajem Podgornim, prvim šefom sovjetske države koji je posetio Vatikan. 1968. - U Vijetnamskom ratu je počela jednomesečna ofanzivanazvana "Tet" (Nova godina) pod komandom severnovijetnamskog generala Vo Ngujen Đapa (Nguyen Giap), tokom koje su severnovijetnamske trupe i južnovijetnamski gerilci napali Sajgon i više od sto drugih mesta u Južnom Vijetnamu. 1972. - Britanski vojnici su u Londonderiju, u Severnoj Irskojubili 13 ljudi, učesnika zabranjenog marša za ljudska prava katolika. Taj sukob nazvan je "Bloody Sunday" (Krvava nedelja). 1972. - Pakistan je napustio Komonvelt u znak protesta zbog odlukeVelike Britanije, Australije i Novog Zelanda da priznaju Bangladeš (bivši Istočni Pakistan). 1992. - Argentina je otvorila dosijea nacista koji su posle Drugogsvetskog rata pobegli u Južnu Ameriku. 1995. - U jednom od najtežih napada tokom trogodišnje pobuneislamskih ekstremista u Alžiru, u eksploziji automobila-bombe poginulo je najmanje 20, a ranjeno oko 60 ljudi. 2000. - Cijanid koji se izlio iz rumunskog rudnika Baja Mare upritoke reke Tise, Lapoš i Samoš, a potom u Dunav, izazvao je ekološku katastrofu ogromnih razmera. U rečni sliv ispušteno je 120 tona cijanida i 20. 000 tona taloga koji sadrži teške metale. 2000. - Povodom Dana holokausta više stotina neonacistademonstriralo je u Berlinu i prošlo kroz Brandenburšku kapiju podsećajući na vreme kada su nacisti u Nemačkoj bili na vlasti. 2003. - U Skupštini SR Jugoslavije (SRJ) ratifikovan je Sporazumo dvojnom državljanstvu SRJ i Bosne i Hercegovine (BiH). 2003. - Sud u Bostonu (SAD) osudio je na doživotni zatvorBritanca Ričarda Rajda (Rićard Reid), sledbenika Osame bin Ladena, koji je u oktobru 2002. pokušao da eksplozivom digne u vazduh avion koji je trebalo da leti preko Atlantika. 2005. - U Iraku su održani prvi višepartijski izbori uposlednjih 50 godina i prvi posle svrgavanja Sadama Huseina. IZVOR.
 
   

Na današnji dan, 30. juna

 

 

 

1470. - Rođen je Šarl VIII, kralj Francuske. 1520. - Tokom španskog osvajanja Meksika, u Tenočtitlanu, gde je kasnije izgrađen Sijudad Meksiko, ubijen poslednji car Asteškog carstva Montezuma II Ksokojocin. 1559. - Povodom potpisivanja mira u Kato-Kambreziju organizovane su viteške igre u kojima je nesrećno nastradao francuski kralj Anri II. 1859. - Čarls Blondin pred 25. 000 gledalaca preko razapetog konopca prešao iznad Nijagarinih vodopada, iz SAD u Kanadu. 1876. - Srbija i Crna Gora, u savezništvu s Rusijom, objavile rat Turskoj. 1893. - Rođen je Harold Leski, britanski političar i društveni teoretičar. 1893. - Rođen je Valter Ulbriht, lider nemačkih komunista. 1908. - U istočni Sibir pao meteorit od čije eksplozije se osetilo podrhtavanje tla i u centralnoj Evropi. 1911.  Česlav Miloš (polj. Czesław Miłosz; Šetejnje, 30. jun 1911 — Krakov, 14. avgust 2004) je bio poljsko—američki pesnik, prozni književnik, esejista i prevodilac. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1980.  Sebe je uvek prvenstveno smatrao pesnikom, i to hermetičkim pesnikom za malobrojnu čitalačku publiku, potom esejistom, a najmanje romanopiscem. Svoje najpoznatije delo, zbirku antistaljinističkih eseja „Zarobljeni um“, napisao je 1953. Ono mu je donelo veliku popularnost. U esejima je, kako je često pominjao, govorio ono što nije mogao da kaže u poeziji.  U svojim poznijim delima bio je blizak Aleksandru Vatu i temi katastrofizma. Iskazivao je zabrinutost za sudbinu kulture i pisao je pesme bez određenog sadržaja inspirišući se primitivnom i varvarskom kulturom. Bavio se i temom umetnika u egzilu.  „Dolina reke Ise“ je autobiografsko delo u kome opisuje detinjstvo. 1913. - Naredbom bugarskog cara Ferdinanda izvršen prepad na srpsku i grčku vojsku u Makedoniji. Usledila bitka na Bregalnici kojom je počeo Drugi balkanski rat, u koji je 10. jula ušla i Rumunija, zaposevši severnu Bugarsku. Rat završen mirom u Bukureštu 10. avgusta iste godine. 1929. - Rođen je Vlastimir Đuza Stojiljković, srpski glumac. 1930. - Velika Britanija priznala nezavisnost Iraka, koji je na međunarodnoj konferenciji u San Remu 1920. proglašen za britansko mandatno područje. 1934. - Uz podršku vojnih krugova Hitler, pod optužbom da su pripremali zaveru, likvidirao na stotine bliskih saradnika, „Noć dugih noževa“, među njima Ernsta Rema i Gregora Štrasera. 1936. - Etiopski car Haile Selasije I uputio, u sedištu Lige naroda, apel za pomoć povodom invazije Italije na Etiopiju. Liga naroda odredila sankcije protiv Italije, ali one nisu poštovane. 1938. - Umro je Milan Rakić, srpski pisac, pozorišni kritičar i diplomata. 1941. - Na Belom Bregu u okolini Zaječara održano savetovanje OK KPJ za Timočku Krajinu na kom je doneta odluka o formiranju Boljevačkog, Timočko-Zaglavskog i Krajinskog partizanskog NOP odreda. 1943. - Američke trupe iskrcale se u Drugom svetskom ratu na ostrvo Nju Džordžija. Tokom operacije oboren 121 japanski avion. 1944. - Održano drugo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) u Sanskom Mostu. 1948. - Jugoslovenska štampa objavila Rezoluciju Informacionog biroa komunističkih i radničkih partija o stanju u Komunističkoj partiji Jugoslavije i odgovor Centralnog komiteta KPJ kojim se odbacuju optužbe iznete u Rezoluciji. Usledila hapšenja i zatvaranja članova KPJ koji su se opredeli za stavove Informbiroa. 1950. - Predsednik SAD Hari Truman izdao naređenje američkim trupama stacioniranim u Japanu da pomognu Republici Koreji da odbije napad Severne Koreje. 1960. - Republika Kongo proglasila nezavisnost od Belgije. Za prvog predsednika izabran Džozef Kasavubu, a za premijera Patris Lumumba. 1963. - Kardinal Đovani Batista Montini ustoličen kao papa Pavle VI, čiji je pontifikat obeležen sprovođenjem ideje o pomirenju sa ostalim hrišćanskim crkvama. 1966. - Rođen američki bokser Majk Tajson. Dino Šarac: Boks za svakoga Priručnik za sve koji žele biti u dobroj formi i pritom se zabavljati. LINK   1971. - Tri sovjetska astronauta poginula prilikom prizemljenja sovjetskog vasionskog broda Sojuz II, koji je u orbiti oko Zemlje proveo rekordnih 570 časova i 22 minuta. 1974. - Umrla je Alberta King, majka Martina Lutera Kinga. 1974. - Čuveni ruski baletski igrač Mihail Barišnjikov napustio, tokom turneje u Kanadi, ansambl baleta Boljšog teatra i ostao da živi na Zapadu. 1975. - Rođen nemački automobilista Ralf Šumaher. 1983. - Umro je Boro Andov, makedonski pisac (* 1920. ) 1989. - Sudanski general Omar Hasan al Bašir u državnom udaru oborio vladu Sadeka al Mahdija. 1995. - Vlada u Sarajevu prekinula sve kontakte sa specijalnim izaslanikom Ujedinjenih nacija Jasušijem Akašijem optužujući ga za popustljiv stav prema bosanskim Srbima. 1996. - Pod snažnim pritiskom međunarodne zajednice i predsednika Srbije Slobodana Miloševića predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić preneo predsednička ovlašćenja na potpredsednicu RS Biljanu Plavšić. 1997. - Kina zvanično preuzela kontrolu nad Hong Kongom posle 156 godina britanske kolonijalne uprave. 1999. - Škotska posle skoro 300 godina ponovo dobila svoj parlament. 2001. - Umro je Čet Atkins, legendarni kantri-gitarista. 2001. - Grupa huligana i političkih ekstremista pretukla, na Trgu Republike u Beogradu, nekoliko homoseksualaca i sprečila održavanje prve "Gej parade" u Srbiji. 2001. - Jugoslovenska glumica Tijana Kondić na filmskom festivalu u Puli, u Hrvatskoj, dobila Zlatnu arenu za najbolju žensku ulogu, za film "Nataša". To je bilo prvo učešće filma iz Jugoslavije na tom festivalu od raspada SFRJ. 2001. - Premijer Belgije Gaj Verhofštad posetio Kongo. To je prva poseta nekog belgijskog zvaničnika toj afričkoj zemlji posle „Hladnog rata“ i prekida odnosa koji su trajali 20 godina. 2003. - Bosanski Srbin Željko Meakić, optužen pred Haškim tribunalom za ratne zločine u logoru Omarska kod Prijedora, predao se vlastima RS, a potom izručen tom sudu. 2004. - Predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Pedi Ešdaun smenio predednika parlamenta Republike Srpske Dragana Kalinića i zabranio mu svaki javni i politički rad. Sa dužnosti u RS smenjeno još 60 osoba, zbog nesaradnje s Haškim tribunalom. IZVOR
 
   

Na današnji dan, 30. maja

 

 

 

1431. - U Ruanu spaljena na lomači francuska nacionalna heroina Jovanka Orleanka, nakon što je po nalogu Engleza pred crkvenim sudom optužena da je jeretik i veštica. Rehabilitovana je na reviziji procesa 1456, a odlukom pape Benedikta XV 1920. proglašena je za sveticu. Naručite knjigu. 1498. - Kristofer Kolumbo isplovio sa šest brodova iz španske luke Sanlukar na treće putovanje u Novi svet, tokom kojeg je otkrio Trinidad i obale Južne Amerike. Naručite knjigu. 1536. - Engleski kralj Henri VIII venčao se s trećom ženom, Džejn Sejmor, 11 dana nakon što je pogubljena njegova druga žena Ana Bolen. Naručite knjigu. 1593. - Umro je Kristofer Marlo, dramski pisac engleske renesanse. * * * * * Luiz Velš: Tamerlan mora umreti Pripovest o poslednjim danim dramskog pisca Kristofera Marloa, čoveka koji se usudio da gurne prst u oko i Bogu i državi, otkrivši da osuda na večno prokletstvo nije najgora sudbina koja može da ga snađe. * * * * * 1640. - Umro je Peter Paul Rubens, flamanski barokni slikar. 1744. - Umro je Aleksander Poup, engleski pesnik i satiričar. 1778. - Umro je Fransoa Volter, francuski filozof, pisac i istoričar. Naručite audio knjigu. 1814. - Rođen je Mihail Aleksandrovič Bakunjin, ruski revolucionar anarhista. Naručite knjigu. 1848. - SAD i Meksiko ratifikovali sporazum potpisan u februaru 1848. nakon poraza Meksikanaca u američko-meksičkom ratu. Za naknadu od 15 miliona dolara, u sastav SAD ušle su meksičke teritorije Novi Meksiko, Kalifornija, delovi Nevade, Jute, Arizone i Kolorada. 1876. - Rođen je Vladimir Nazor, pesnik, partizan, predsednik Hrvatske. Tito i Vladimir Nazor 1876. - Zbačen turski sultan Abdul Azis, a na presto je stupio njegov nećak sultan Murat V, koji je svrgnut nekoliko meseci kasnije i stavljen u doživotni pritvor u jednu carigradsku palatu. 1909. - Rođen je Beni Gudmen, džez muzičar, američki, klarinetista i kompozitor. 1912. - Umro je Vilbur Rajt, američki pilot i konstruktor aviona, pionir avijacije. 1913. - Londonskim mirom okončan Prvi balkanski rat. 1918. - Umro je Georgij Valentinovič Plehanov, ruski filozof. 1942. - Britansko ratno vazduhoplovstvo je sa 1. 047 aviona bombardovalo nemački grad Keln u Drugom svetskom ratu. 1945. - Rođen je Pero Zubac, književnik. * * * * * Lepo ponašanje Glavna junakinja Ana će, kroz desetak karakterističnih situacija, ponuditi najmlađima osnovne modele lepog i društveno prihvatljivog ponašanja. Mostarske kiše Na stihove Pera Zubca komponovano je više kantata, solo pesama, oratorijuma, a za stihove je dobio najznačajnije nagrade na jugoslovenskim festivalima u Opatiji, Beogradu, Podgorici, Nišu, Donjem Milanovcu, Pančevu, Rožaju, Nikšiću. Tamne rime  Autorova lirika u zbirci se razlikuje od svih njegovih dosadašnjih – ona je povremeno tamna i siva, i govori da se ovaj put susrećemo sa pesnikom koji, za razliku od ranijih knjiga, nešto sumornije posmatra život. * * * * * 1951. - Rođen je Zdravko Čolić, pevač. 1956. - Jugoslovenska državno-partijska delegacija s Josipom Brozom Titom na čelu doputovala je u SSSR, u prvu posetu nakon smrti Staljina i raskida s Moskvom 1948. 1960. - Umro je Boris Leonidovič Pasternak, ruski pisac, nobelovac. * * * * * Dimitrij Bikov: Boris Pasternak Ova se knjiga čita kao što se posmatra reka: pred očima čitaoca teče jedan život ali i životi svih koji su u tom kolopletu; stvaralačke muke jednog velikana reči i usponi do genijalnih visina. * * * * * 1961. - Umro je Rafael Truhiljo, dominikanski diktator. 1964. - Rođen je Venko Andonovski, pisac. 1973. - Zapadna Nemačka i Čehoslovačka postigle su dogovor o normalizaciji odnosa, nakon 32-godišnjeg prekida. 1976. - Prvi voz krenuo prugom Beograd-Bar. Prvi putnik je bio Josip Broz Tito u svom „plavom vozu“. 1980. - Papa Jovan Pavle II stigao je u Pariz, u prvu posetu jednog pape Francuskoj od 1814. 1980. - Rođen je Stiven Džerard, engleski fudbaler. 1992. - Savet bezbednosti UN usvojio rezoluciju 757 kojom su SR Jugoslaviji, zbog umešanosti u rat u Bosni, uvedene sankcije koje podrazumevaju potpunu ekonomsku blokadu i prekid svih naučnih, kulturnih i sportskih veza sa svetom. 1992. - U Beogradu ispred Jugoslovenskog dramskog pozorišta nekoliko stotina dramskih umetnika jednosatnim ćutanjem izrazilo je protest protiv rata na tlu bivše Jugoslavije i saosećanje sa svim žrtvama. 1994. - Umro je Pavle Savić, srpski nuklearni fizičar i hemičar, profesor Beogradskog univerziteta. 1995. - Rusija formalizovala odnose s NATO-om, ali je ponovila upozorenje da bi širenje zapadnog vojnog saveza na istok Evrope moglo da podeli kontinent. 1998. - U severnoj avganistanskoj provinciji Tahar u zemljotresu je poginulo najmanje 3. 000 ljudi. 1999. - Najmanje 54 osobe poginule su u Minsku, u jurnjavi nekoliko hiljada mladih, koji su nakon završetka koncerta rok muzike jurnuli u ulaz stanice podzemne železnice da se sklone od iznenadne provale oblaka. 1999. - U vazdušnim udarima NATO-a na SR Jugoslaviju pogođen je sanatorijum u Surdulici. Poginulo je 20 ljudi,u Varvarinu je pogođen most. Poginulo je 10 ljudi. 2000. - Vojna komanda na Fidžiju proglasila je vanredno stanje da bi okončala krizu koju su izazvali pobunjenici držeći premijera i grupu vladinih službenika kao taoce. 2001. - Na poslednjem suđenju u Nemačkoj za zločine počinjene u Drugom svetskom ratu, bivši oficir SS-a i nadzornik u koncentracionom logou Terezijenštat, 89-godišnji Anton Malot osuđen je na doživotni zatvor, zbog ubistva trojice i pokušaja ubistva četvrtog zatvorenika jevrejske nacionalnosti na svirep način. 2003. - Savet bezbednosti UN odobrio je slanje mirovnih trupa u severo-istočnu provinciju Ituri u Kongu, radi uspostavljanja mira i sigurnosti u regionu, koji je narušen nasiljem između etničkih milicija. EU je, takođe, odobrila odlazak oko 1. 400 svojih trupa u tu zemlju. IZVOR.
 
   

Na današnji dan, 30. marta Goja i van Gog

 

 

 

1135. - U Kordobi u Španiji rođen je Mojsije Majmond (Moses Maimonides), najznačajniji jevrejski filozof srednjeg veka i jedan od najpoznatijih lekara svoga doba. Njegova dela prevedena su na mnoge jezike i uticala su na jevrejsku filozofiju i srednjovekovnu skolastiku. 1746. - Rođen je španski slikar Fransisko de Goja (Francisco Goya). Kao dvorski slikar od 1786. naslikao je čuvene portrete članova kraljevske porodice, dvorjana i uglednih ličnosti. 1814. - Britanci i njihovi saveznici u ratu protiv Napoleona Bonaparte trijumfalno su ušli u Pariz. 1842. - Američki lekar Kraford Long (Cranjford Long) prvi put je upotrebio etar kao anestetik prilikom hirurške intervencije u bolnici u gradu Džeferson u Virdžiniji. 1853. - Rođen je holandski slikar Vinsent van Gog (Vincent van Gogh). Jedan od najvećih umetnika 20. veka čije je delo presudno uticalo na stvaranje novog likovnog izraza u evropskom slikarstvu, slavu je stekao posthumno. Neshvaćen i nepriznat za života, u dubokoj depresiji izvršio je samoubistvo 29. jula 1890. 1856. - U Parizu je mirovnim ugovorom okončan Krimski rat vođenod 1853. između Rusije i Otomanskog carstva. 1863. - Princ Vilijam (William), mlađi sin danskog kralja Kristijana IX (Cristian), postao je kralj Grčke pod imenom Džordž I. 1867. - Senatu SAD podnesen je ugovor o kupovini Aljaske od Rusije. Teritorija od milion i po kvadratnih kilometara kupljena je potom za 7,2 miliona dolara, oko dva centa po jutru zemlje. Aljaska je 1912. godine zvanično proglašena za teritoriju SAD, a 1959. godine postala je 49. američka država. 1894. - Rođen je ruski konstruktor aviona Sergej Iljušin, kojije tokom tri decenije konstruisao više od 50 tipova aviona. Posebno je poznat po oklopnom jurišnom avionu "Il-2" za potrebe sovjetskog ratnog vazduhoplovstva u Drugom svetskom ratu. 1912. - Ugovorom u Fesu između Francuske i marokanskog sultana, Maroko je kao protektorat priključen francuskim kolonijalnim posedima. 1945. - Rođen je Erik Patrik Klepton (engl. Eric Patrick Clapton; rođen 30. marta 1945. , poznat pod nadimkom „Slouhend“ (engl. Slowhand - „spororuki“) je engleski rok-gitarista, pevač i kompozitor. Jedini je muzičar koji je tri puta priman u Rokenrol kuću slavnih. Muzički kritičari i publika smatraju ga jednim od najvećih gitarista svih vremena. Erik Klepton je rangiran kao 4. na Roling stounovoj listi najvećih gitarista svih vremena i kao 53. na njihovoj listi 100 najvećih umetnika svih vremena. Mada se Kleptonov muzički stil vremenom menjao, uvek je zadržao deo bluz-korena. Klepton je bio i inovator u nekim od faza svoje karijere, kao što je bluz-rok faza sa Bluzbrejkersima Džona Mejola te Jardberdsima (engl. John Mayall & the Bluesbreakers and The Yardbirds) ili psihodelični rok sa grupom Krim (engl. Cream). 1945. - Sovjetska armija je u Drugom svetskom ratu zauzela poljsku baltičku luku Dancig (Gdawsk). 1950. - Umro je francuski političar i državnik Leon Blum, vođa Socijalističke stranke od osnivanja 1920, prvi socijalista premijer Francuske. Predvodio je vladu Narodnog fronta 1936-37. Posle nemačke okupacije Francuske u Drugom svetskom ratu odveden je u Nemačku, gde je bio zatvoren u logorima Buhenvald i Dahau. Po završetku rata ponovo je premijer 1946-47. 1967. - NATO je zatvorio vojne štabove u Francuskoj, nakon štoje predsednik Šarl de Gol (Ćarles, Gaulle) odlučio da povuče zemlju iz tog zapadnog vojnog saveza. 1972. - Velika Britanija je stavila Severnu Irsku pod direktnu britansku upravu. Suspendovan je severnoirski parlament i vlada Unionističke stranke Brajana Foknera (Brian Faulkner). 1973. - Povlačenjem poslednjih američkih trupa i oslobađanjem zarobljenika formalno je završeno vojno angažovanje SAD u Vijetnamu. 1979. - Iranci su na dvodnevnom referendumu ubedljivom većinom izglasali uspostavljanje Islamske republike. 1981. - U Vašingtonu je izvršen neuspeo atentat na predsednika SAD Ronalda Regana (Reagan). 1986. - Umro je američki filmski glumac Džejms Kegni (James Cagney), koji se proslavio ulogama u kriminalističkim filmovima, među kojima su najpoznatiji "Državni neprijatelj" i "Anđelio garava lica". Dobitnik je Oskara za film "Jenki Dudl Dandi". 1987. - Slika Van Goga (Gogh) "Suncokreti" prodata je na aukciji u Londonu za 24,75 miliona funti (39,7 miliona dolara). 2000. - Novinari, izdavači i organizacije za očuvanje slobode medija iz celog sveta pokrenuli su u Briselu kampanju za odbranu nezavisnih medija i novinara u Srbiji koji su se našli na udaru režima predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića. 2000. - Umro je bivši austrijski predsednik Rudolf Kirhšleger (Kirchsshlager). Za predsednika Austrije biran je dva puta između 1974. i 1986. i bio je prvi austrijski predsednik koji nije bio član nijedne političke partije. 2002. - U 102. godini umrla je britanska kraljica majka Elizabeta. 2003. - U američkoj državi Njujork zabranjeno je pušenje u restoranima i barovima. 2004. - U 95. godini umro je legendarni saradnik britanskeradio televizije BBC Alister Kuk (Alistair Cooke) koji je, u svojoj čuvenoj emisiji "Pisma iz Amerike", skoro šest decenija izveštavao o kulturnim i političkim zbivanjima u SAD. 2005. - Umro je Miroslav Belović, režiser, pisac, glumac. . . (7. avgust 1927 — 30. mart 2005) rođen na Ilidži, okolina Sarajeva, je reditelj i profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, od 1948. - 1956. kao profesor glume, a od 1970. kao profesor pozorišne režije. Režiju je studirao na Dramskom institutu u Lenjingradu (SSSR). Član Jugoslovenskog dramskog pozorišta postao je 1948. godine. Počeo je kao asistent Mate Miloševića i Bojana Stupice. 2015. Gugl podseća na rođendan Van Goga:   IZVOR.
 
   

Na današnji dan, 31. decembra Pašić i Putin

 

 

 

1494. - U Rim ušle snage francuskog kralja Šarla VIII. U nameri da osvoji Italiju i pripremi krstaški rat protiv Turske, francuski kralj prodro do Napulja, ali prisiljen da se povuče pred vojnim savezom pape, Španije, Mletaka i milanskog vojvode. 1600. - Engleska kraljica Elizabeta I izdala povelju o osnivanju Istočnoindijske kompanije za trgovinu, koja je krajem XVII veka imala znatna suverena prava, kao što su pravo na vođenje rata i sklapanje mira, kovanje novca. 1757. kompanija postala najjača vlast u Indiji. Velika Britanija 1858. preuzela sve upravne funkcije kompanije. 1617. - Rođen španski slikar Bartolomeo Esteban Muriljo. Stvorio tip Madone po modelu crnokose španske žene. Pored religioznih tema, slikao prizore sa ulice. 1719. - Umro engleski astronom Džon Flemstid, prvi kraljevski astronom, osnivač nacionalne opservatorije u Griniču. 1845. - Rođen srpski državnik Nikola Pašić, jedan od najznačajnijih političara u istoriji Srbije i Jugoslavije, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke. Prvi put bio predsednik Vlade Srbije 1891, a od 1903. sastavio 22 vlade u vreme kraljeva Aleksandra Obrenovića, Petra i Aleksandra Karađorđevića. Šef jugoslovenske delegacije na Versajskoj mirovnoj konferenciji 1919. i 1920. 1877. - U Švajcarskoj umro francuski slikar Gistav Kurbe, osnivač realističke škole i jedan od prvih umetnika koji je radio u prirodi. Učesnik Pariske komune 1871. Osuđivan i progonjen zbog demokratske političke delatnosti emigrirao u Švajcarsku 1873. 1879. - Američki izumitelj Tomas Alva Edison prvi put javno demonstrirao, u Menlo Parku, u Nju Džersiju, električnu sijalicu. 1880. - Rođen američki general Džordž Maršal, načelnik Generalštaba kopnene vojske SAD. Kao državni sekretar SAD sačinio plan za obnovu posleratne Evrope, Maršalov plan, prihvaćen na konferenciji 16 zemalja 1947. u Parizu. Dobitnik Nobelove nagrade za mir 1953. 1911. - Marija Sklodovska Kiri dobila drugu Nobelovu nagradu za hemiju za istraživanje radioaktivnih elemenata. Prvu, 1903, podelila sa suprugom Pjerom i Bekerelom. 1937. - Rodjen je Entoni Hopkins (Anthony Hopkins), američki filmski i televizijski glumac ('Kad jaganjci utihnu'-'Silence of the Lambs') 1938. - U Indijanapolisu, SAD, prvi put zvanično uveden test na alkohol za vozače. 1943. - Rodjen je Ben Kingsli (Kingsley), televizijski, filmski i pozirišni glumac ('Gandi'). 1943. - Rodjen je Džon Denver (John Denver), američki kantri muzičar, kompozitor, tekstopisac i filmski glumac. 1945. - U saobraćaj pušten treći put obnovljen Železnički most preko Save u Beogradu. 1946. - Predsednik SAD Hari Truman formalno proglasio kraj II svetskog rata. 1964. - Vozač brzih automobila i čamaca, Donald Kembel (Donald Campbell), postavio je novi rekord u brzini na vodi. 1968. - Sovjetski putnički avion TU-144 obavio prvi supersonični let, nekoliko meseci pre britansko-francuske supersonične letelice konkord. 1971. - Austrijski političar i diplomata Kurt Valdhajm preuzeo dužnost generalnog sekretara Ujedinjenih nacija pošto se sa tog mesta povukao burmanski političar U Tant. 1981. - U vojnom udaru koji je predvodio poručnik vazduhoplovstva Džeri Rolings, u Gani oborena civilna vlada Hile Limana. 1983. - U vojnom udaru u Nigeriji svrgnut predsednik Šehu Šagari, koji je na vlast došao 1979. na izborima na kojima je okončana 13 godina duga vojna vladavina. Predsednik postao šef vojne hunte, general Mohamed Buhari. 1988. - Vlade Indije i Pakistana sklopile sporazum kojim su se obavezale da neće napadati nuklearna postrojenja u Pakistanu i Indiji. 1991. - Završen je gradjanski rat u centralnoameričkoj državi El Salvador. 1995. - Inženjerci SAD završili pontonski most preko Save, tenkovi SAD i trupe iz sastava snaga UN za održanje mira ušli u Bosnu. 1996. - Širom Srbije na stotine hiljada gradjana, koji su gotovo dva meseca svakodnevno protestovali tražeći priznavanje rezultata lokalnih izbora na kojima je pobedila opozicija, okupili se na centralnim gradskim trgovima da dočekaju Novu godinu. 1998. - Ministri finansija Evropske unije saopštili kurseve prema kojima će nacionalne valute 11 zemalja EU biti menjane u evro kada jedinstvena evropska valuta 1. januara 1999. bude zvanično puštena u promet. 1999. - Predsednik Paname Mireja Moskoso od SAD formalno vratio kontrolu zemlje nad Panamskih kanalom. 1999. - Predsednik Rusije Boris Jeljcin podneo ostavku i za vršioca dužnosti šefa države imenovao premijera Vladimira Putina. Naručite knjigu.   2000. - Saudijska Arabija, Kuvajt, Bahrein, Katar, Oman i Ujedinjeni Arapski Emirati potpisali pakt o zajedničkoj odbrani, po kom se napad na jednu od članica smatra napadom na svih šest zemalja. 2001. - Vlasti Pakistana uhapsile više od 20 članova jedne od dve muslimanske militantne grupe, Laškar e Taiba, koju je Indija optužila za napad na Parlament, kada je ubijeno 14 osoba. 2004. - U Tajvanu otvorena najviša zgrada na svetu, Tajpeh 101, visoka 508 metara. 2013. Google obeležava poslednji dan 2013. godin IZVOR.
 
   
Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272