Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

 

Access

Alternativna učenja

Analiza podataka

Android

Animacija

Antropologija

Apple - MAC OS X

Arheologija

Arhitektura

Astrologija

Astronomija

Audio kursevi + knjige

Audio, Multimedia, Video

Autobiografija

AutoCad, ArchiCAD, SolidWorks, Catia, Pro/Engineer

Automobili

Bajke

Baze podataka

Biografija

Biološke nauke

Blockchain

Botanika

C++ Visual C++ C#

ChatGPT

CSS

Dečije knjige

Delphi

Digitalna fotografija

Dizajn

Django

Domaće pripovetke

Domaći roman

Drama

E-knjiga

E-komerc

ECDL

Ekologija

Ekonomija

Elektrotehnika

Enciklopedija

Esejistika

Etika

Fantastika

Film

Filologija

Filozofija

Fizika

Fotografija

FULL STACK DEVELOPMENT

Funkcionalno programiranje

Generativna veštačka inteligencija

Geografija

Geologija

Git i GitHub

GOOGLE

GPT

Grafika, Dizajn, Štampa

Građevinarstvo

Hardver

Hemija

Hidrotehnika

Hobi

Horor

Humor

Internet

Intervju

Istorija

Istorija i teorija književnosti

Istorija umetnosti

Istorijski roman

Java

JavaScript

Joomla

jQuery

Knjiga posle posla - Beletristika i ostala izdanja

Knjižare i naše knjige

Književna kritika

Kuvari, hrana i piće

Leksikografija

Lingvistika

Ljubavni roman

logo

Magija

Marketing

Mašinsko učenje

Mašinstvo

Matematika

Medicina

Memoari

Menadžment

Modeliranje podataka

Monografija

Mreže

MS Office

Muzika

Nagrađivanje knjige

Naučna fantastika

Obrada teksta

OFFICE 2013

OpenOffice.org

Operativni sistemi

Oracle

Organizacione nauke

Pedagogija

PHP I MYSQL

Pisci u medijima

Ples

Poezija

Politika

Poljoprivreda

Popularna medicina

Popularna nauka

Popularna psihologija

Posao

Poslovanje

Pozorište

Pravo

Pravoslavlje

Primenjene nauke

Pripovetke

Prirodne nauke

Priručnik

Programiranje

Projektovanje softvera

Psihologija

Publicistika

Putopis

Python programiranje

Računarstvo u oblaku

Raspberry PI

Razvoj

Rečnici

Religija

Robotika

Roman

Ruby i Ruby on Rails

Satira

Saveti

Serija Roberta C. Martina

Sertifikati

Slikarstvo

Socijalna mreža - Facebook

Sociologija

Sport

Sport i hobi

SQL

Statistika

Strip

Tabele

Tableti

Tehnologija

Telekomunikacije

Triler

Turizam

Twitter

Udžbenici

Umetnost

Unix, Linux

Urbanizam

UX DIZAJN

Veštačka inteligencija

Visual Basic .NET, VBA, V. Studio

Web design

Windows

Windows 7

Windows 8

WordPress

Zaštita i sigurnost

Zoologija

 

Vesti – Istorija

Ukupno: 344, strana 8 od 18

Na današnji dan 6. oktobra premijera filma Pevač Džeza

 

 

 

404. - Umro je Eudoksija, supruga istočnorimskog (vizantijskog) cara Arkadija i majka Teodosija II. 1014. - Umro je Samuilo, car koji je 976. digao ustanak protiv Vizantije i osnovao Samuilovo carstvo. 105. pne - Bitka kod Arausiona (danas Oranž u Francuskoj): Rimljani izgubili oko 100 000 ljudi u teškoj borbi sa varvarskim plemenima Kimbra i Tevtonaca. 1536. - Umro je Biblije Vilijam Tindejl, engleski verski reformator i prevodilac. 1552. - Rođen je Mateo Riči, italijanski jezuita. 1767. - Rođen je Henri Kristof, haićanski državnik. 1842. - Rođen je Čedomilj Mijatović, predsednik Srpske kraljevske akademije 1846. - Rođen je Džordž Vestinghaus, američki inženjer i industrijalac. 1878. - Umro je Ilija Milosavljević Kolarac, srpski trgovac. (*1800). 1887. - Rođen je Šarl Eduar Žanre, francuski arhitekta i teoretičar švajcarskog porekla. 1903. - Rođen je Ernest Tomas Sinton Volton, irski fizičar. 1908. - Austro-Ugarska anektirala Bosnu i Hercegovinu, što je izazvalo duboku krizu u odnosima evropskih sila. Da bi izbegle rat, vodeće evropske zemlje priznale aneksiju u martu 1909. Pod pritiskom evropskih sila aneksiju priznala i Kraljevina Srbija. 1914. - Rođen je Tor Hejerdal, norveški etnolog i istraživač. Rekao je: Progress is man's ability to complicate simplicity. Circumstances cause us to act the way we do. We should always bear this in mind before judging the actions of others. I realized this from the start during World War II. I was in uniform for four years, and I know that heroism doesn't occur from taking orders, but rather from people who through their own willpower and strength are willing to sacrifice their lives for an idea. In my experience, it is rarer to find a really happy person in a circle of millionaires than among vagabonds. One learns more from listening than speaking. And both the wind and the people who continue to live close to nature still have much to tell us which we cannot hear within university walls.   1915. - Napadom na Srbiju Bugarska, koja je na početku rata proglasila neutralnost, uključila se u Prvi svetski rat na strani Centralnih sila. Suočena istovremeno s nemačko-austrougarskom ofanzivom na severu, srpska vojska bila prisiljena da se povuče na Kosovo, a potom preko Albanije do Jadranskog mora, odakle su je savezničke snage prebacile na ostrvo Krf. 1927. - Premijerom filma „Pevač džeza“ u Njujorku, s tada vrlo popularnim pevačem Alom Džonsonom u glavnoj ulozi, počela era zvučnog filma. 1930. - Rođen je Hafez al Asad, sirijski državnik i general. 1958. - Američka nuklearna podmornica „Sivulf“ izronila na površinu kod obale Nove Engleske posle dva meseca provedena u morskim dubinama, što je bio svetski rekord u ostajanju pod morem. 1972. - Više od 200 ljudi poginulo i više od hiljadu povređeno u železničkoj nesreći kod meksičkog grada Saltiljo. 1973. - Napadom Egipta i Sirije na izraelske položaje na istočnoj obali Sueca i na Golanskoj visoravni počeo četvrti vojni sukob Izraela i Arapa, okončan 22. oktobra rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o prekidu vatre. 1976. - Vojna hunta u Tajlandu srušila vladu Senija Pramođa, a vojska na univerzitetu u Bangkoku masakrirala velik broj studenata-levičara. 1981. - Umro je Anvara el Sadata, egipatski državnik. 1987. - Završava se šahovski turnir u Tilburgu, Holandija, pobedom Jana Timana. 1988. - Pod pritiskom demonstracija rukovodstvo Vojvodine podnelo ostavke. Tokom protesta demonstranti na funkcionere koji su pokušali da im se obrate bacali jogurt, zbog čega je taj događaj kasnije nazvan „jogurt-revolucija“. 1989. - Umrla je Bet Dejvis, američka filmska glumica. 1990. - Umrla je Marija Draženović Đorđević, prva žena-ratni pilot u Jugoslaviji. 1991. - Indonežanski vojni avion udario u Džakarti u zgradu Vlade. Poginule 102 osobe, povređeno ih više od 5. 000. 1998. - Pod pritiskom međunarodne zajednice i pretnjama vazdušnim udarima NATO počelo povlačenje srpskih snaga bezbednosti sa Kosova prema centralnoj Srbiji. 2000. - Savezni ustavni sud potvrdio pobedu Vojislava Koštunice na predsedničkim izborima 24. septembra. Slobodan Milošević u obraćanju naciji putem televizije priznao poraz i čestitao pobedu novoizabranom predsedniku. Time okončana postizborna kriza tokom koje su na stotine hiljada građana širom Srbije protestovale zbog pokušaja vlasti da falsifikuje izborne rezultate. 2000. - Slobodan Milošević priznao pobedu Vojislava Koštunice u prvom krugu izbora za predsednika Savezne Republike Jugoslavije čestitajući mu pobedu. Vojislav Koštunica je postao prvi izabrani političar u SRJ koji nije bio član Saveza Komunista Jugoslavije. 2007. - Umro je Laza Ristovski, klavijaturista Smaka i Bijelog dugmeta. IZVORI: LINK.
 
   

Na današnji dan 7. decembra

 

 

 

43. p. n. e. - umro je Ciceron, rimski političar, pisac i čuveni govornik. 574. - U Carigradu je Tiberije II Konstantin proglašen za savladara psihički bolesnog cara Justina II. 903. – rođen je Abd Al-Rahman Al Sifi, persijski astronom. 983. - umro je Oton II, nemački kralj (*955. )1589. - rođen je Đan Lorenco Bernini, italijanski kipar. († 1680. )1637. – rođen je Bernardo Paskini, italijanski kompozitor. 1815. - umro je Mišel Nej, najčuveniji Napoleonov maršal. 1834. - rođen je Valtazar Bogišić, hrvatski naučnik. (†1908. )1857. - rođen je Uroš Predić, srpski slikar. Uroš Predić (Orlovat, 25. novembar/7. decembar 1857 — Beograd, 11. februar 1953) je bio uz, Paju Jovanovića i Đorđa Krstića, najveći srpski slikar realizma. Predić je ipak najviše ostao upamćen po njegovim ranim radovima, u kojima je prikazao 'stvaran' život običnih ljudi. Kasnije je dao veliki doprinos u crkvenom slikarstvu i portretima. 1914. - I svetski rat: Skupština Srbije usvojila je u Nišu u Prvom svetskom ratu Deklaraciju o ujedinjenju južnih Slovena u zajedničku državu. To je bilo prvi put da srpska vlada jugoslovensko ujedinjenje postavlja kao prioritetan cilj srpske državne politike. 1928. Rođen je Avram Noam Čomski (engl. Avram Noam Chomsky; rođen je 7. decembra 1928. godine u Filadelfiji, SAD), američki lingvista, filozof, pisac, profesor univerziteta i disident. Čomski je danas najuticajniji kritički mislisac u svetu, čije polje delovanja i interesovanja obuhvata lingvistiku, informacione tehnologije, ideologiju, savremeno društvo, politički sistem, obrazovanje i niz drugih sa ovim fenomenima povezanih tema.  1941. - II svetski rat: Japanski avioni napali su američku pomorsku bazu u Perl Harburu na Havajima i uništili veliki broj aviona i brodova, što je ubržalo odluku SAD da se uključe u Drugi svetski rat. 1946. - Skupština FNR Jugoslavije donela je zakon o nacionalizaciji kojim su obuhvaćena sva veća privatna preduzeća. Time je likvidiran i inostrani kapital, koji je u industriji i rudarstvu predratne Jugoslavije učestvovao sa oko 50 odsto. 1949.  Tomas Alan `Tom` Vejts (engl. Thomas Alan `Tom` Waits; Pomona, 7. decembar 1949) je američki muzičar i kompozitor.  Pevač specifičnog glasa, pisao je i tekstove u kojima često pominje mitske likove i mesta, dok mu je muzički stil jedinstvena mešavina roka, bluza, džeza i pozorišne muzike. Vejts ima veliki uticaj na mnoštvo drugih autora i kompozitora.  Vejts je 2011. primljen u Kuću slavnih posvećenu rokenrolu. Više o knjizi i korpa za naručivanje. 1949. - Čang Kaj Šek je na ostrvu Tajvan (Formoza), gde je sa ostacima svoje vojske pobegao nakon poraza od Narodnoslobodilačke armije Kine, proglasio državu i ustanovio vladu. 1965. - Vaseljenski patrijarh Atenagora I i papa Pavle VI ukinuli su međusobnu ekskomunikaciju dve crkve kojom je 1054. počeo raskol dveju hrišćanskih crkava. 1970. - Ubedljiva pobeda na izborima u Istočnom Pakistanu Avami lige, pobornika autonomije Bengala (kasnije Bangladeš), dovela je do duboke krize između Istočnog i Zapadnog Pakistana, koja je naredne godine eskalirala u građanski rat. 1971. - Sovjetska vasionska kapsula počela je da šalje radio i televizijske signale s Marsa. 1974. - Kiparski predsednik arhiepiskop Makarios III trijumfalno je dočekan na Kipru koji je napustio 15. jula 1974. posle državnog udara. Prevrat na Kipru organizovali su grčki oficiri, ali nisu uspeli da zadrže vlast. 1975. - Indonežanska armija je ušla u Istočni Timor gde je, nakon ukidanja trovekovne portugalske kolonijalne vlasti, izbio građanski rat. 1980. - rođen je Džon Teri, engleski fudbaler. 1985. - umro je Robert Grejvs, engleski pisac. Robert fon Ranke Grejvs (engl. Robert von Ranke Graves; 24. jul 1895 — 7. decembar 1985) bio je engleski pesnik, profesor i romanopisac. U svom dugom životu napisao je preko 140 knjiga. Bio je sin anglo-irskog pisca Alfreda Persivala Grejvsa i Amalije fon Ranke. Istoričar Leopold fon Ranke je bio stric njegove majke. Njegov brat je pisac Čarls Patrik Grejvs. Robert Grejvs: Grčki mitovi Iz izvora rasutih kroz antičku literaturu, Robert Grevs je iskoristio svoju pripovedačku veštinu da istka čvrstu i razumljivu priču za svaki mit Stare Grčke. Poručite1988. - U zemljotresu u Jermeniji poginulo je više od 25. 000 ljudi, 12. 000 je povređeno, a pola miliona ostalo bez domova. Uništeno je deset odsto jermenske industrije. 1992. - Vlada Indije zabranila je fundamentalističke pokrete posle nereda u kojima je poginulo najmanje 400 Hindusa i Muslimana. Tokom nereda razorena je džamija u Ajođi. 1993. - umro je Feliks Ufue Boanji, prvi predsednik Obale Slonovače. 1995. - Sonda s američkog vasionskog broda „Galilej“ je ušla u atmosferu Jupitera i 75 minuta slala podatke pre nego što se raspala. 1996. - Predsednik Alžira Liamin Zerual ozakonio je svojim potpisom ustavne reforme kojima se zabranjuju političke partije zasnovane na religiji. 1997. - Nakon neuspelih izbora u septembru, u Srbiji su ponovljeni izbori za predsednika Republike na kojima ponovo nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu glasova. U drugi krug su ušli kandidati Socijalističke partije Srbije Milan Milutinović i Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj, a za predsednika je 21. decembra izabran Milan Milutinović. 2001. - U građanskom ratu u Avganistanu Talibani su predali svoje poslednje uporište Kandahar. IZVOR
 
   

Na današnji dan 7. novembra

 

 

 

680. - U Carigradu otpočeo sa radom Šesti vaseljenski sabor pod pokroviteljstvom vizantijskog cara Konstantina IV1659. - Francuska i Španija zaključile Pirinejski mir, završen rat dve zemlje izbio 1635. 1817. - umro je Žan Andre Delik, švajcarski geolog i meteorolog. 1867. - rođena je Marija Kiri, hemičarka poljskog porekla, nobelovka. (†1934. )Ovako danas, 2011. godine Google slavi Mariju Kiri. 1875. - Britanski istraživač Vernej Kameron stigao na atlantsku obalu Afrike. Prvi Evropljanin koji je prešao Afriku od obale do obale. Na put krenuo 1873. iz Zanzibara. 1879. - rođen je Lav Trocki, ruski revolucionar. (†1940. )1888. - rođen je Čandrasekara Raman, indijski fizičar, nobelovac. (†1970. )1903. - rođen je Konrad Lorenc, austrijski prirodnjak, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1973. (†1989. )1913. - rođen je Alber Kami, francuski književnik. (†1960. ) "Nečista savest zahteva ispovedanje. Umetnost je ispovedanje". - Albert Camus 1917. - U Petrogradu pod vodstvom vođe boljševika Vladimira Iljiča Lenjina počela Oktobarska socijalistička revolucija. Crvena armija zauzela sve značajne punktove u gradu, srušena privremena vlada Aleksandra Kerenskog i formirana prva sovjetska vlada s Lenjinom na čelu. 1938. - rođen je Dejan Đurović, srpski glumac i voditelj1944. - Frenklin Ruzvelt izabran, četvrti put, za predsednika SAD. Jedinstven slučaj u istoriji SAD. "In politics, nothing happens by accident. If it happens, you can bet it was planned that way" (U politici ništa nije slučajno. Kad se nešto dogodi, budite sigurni da je tako i planirano). - Franklin D. Roosevelt 1946. - Završena prva savezna radna akcija omladine Jugoslavije, na železničkoj pruzi Brčko-Banovići. Oko 70. 000 mladih iz cele zemlje i 2. 000 iz inostranstva za 190 dana izgradilo prugu dugu 90 kilometara. 1956. - Tokom Suecke krize, Generalna skupština Ujedinjenih nacija izglasala rezoluciju kojom je Velikoj Britaniji, Francuskoj i Izraelu naloženo da odmah povuku trupe iz Egipta. 1972. - Ričard Nikson drugi put izabran za predsednika SAD. U avgustu 1974. prisiljen da podnese ostavku zbog afere Votergejt, u kojoj je otkriveno da su pristalice republikanaca uoči tih izbora, radi špijunaže, provalile u glavno sedište Demokratske stranke. Prva ostavka nekog predsednika SAD. 1973. - SAD i Egipat uspostavili pune diplomatske odnose, prekinute posle Šestodnevnog rata 1967, u kom je izraelska armija porazila egipatske snage i zauzela Sinaj, područje Gaze i Golansku visoravan u Siriji. 1980. - umro je Stiv Mekvin, američki glumac. (*1930. )1987. - U Tunisu, u državnom udaru koji je predvodio premijer Bin Ali, oboren Habib Burgiba, predsednik države od sticanja nezavisnosti 1956. Ali je za 84-godišnjeg lidera, koji je 1974. proglašen doživotnim predsednikom Tunisa, rekao da je isuviše senilan da bi vladao. 1990. - Meri Robinson na prvim predsedničkim izborima posle 17 godina, postala prva predsednica Irske. 1992. - umro je Aleksander Dubček, slovački državnik. (*1921. )1996. - U padu nigerijskog putničkog aviona Boing 727, oko 40 kilometara istočno od Lagosa, poginuli svi putnici i članovi posade, njih 142. 2000. - Predsednički izbori u SAD zbog spora oko rezultata doveli zemlju u političku krizu bez presedana. Odlukom Vrhovnog suda SAD 13. decembra za predsednika izabran republikanski kandidat Džordž Buš Mlađi. 2001. - Belgijska nacionalna aviokompanija Sabena podnela zahtev za bankrot. Prva evropska aviokompanija koja je to uradila zbog velikih gubitaka posle napada u SAD 11. septembra 2001. 2002. - U Iranu zabranjeno reklamiranje svih američkih proizvoda. 2007. - Pred Haškim tribunalom počelo suđenje lideru Srpske radikalne stranke, Vojislavu Šešelju. IZVOR
 
   

Na današnji dan 7. oktobra

 

 

 

929. - Umro je Karlo III Prosti, francuski kralj (*879. ) 1409. - Rođena je Elizabeta Luksemburška, kraljica Nemačke, Mađarske, Ugarske, Hrvatske i Bohemije i vojvotkinja Austrije, supruga Alberta II Habsburškog († 1442. ) 1571. - Španska i mletačka mornarica potukle su kod Lepanta u jugozapadnoj Grčkoj tursku flotu. U najvećoj pomorskoj bici posle bitke kod Akcijuma 31. p. n. e. poginulo je oko 25. 000 turskih vojnika i potopljeno 80 turskih brodova. To je bila i poslednja velika bitka sa brodovima na vesla. 1806. - Ralf Vedživud je u Londonu patentirao indigo. 1813. - Padom Beograda u turske ruke ugušen je Prvi srpski ustanak i Turci su uspostavili upravni aparat i organizaciju kakva je postojala pre izbijanja ustanka 1804. 1849. - Umro je Edgar Alan Po, američki pisac. Edgar Alan Po: Gavran Uzbudljiva istorija prevođenja Gavrana sa engleskog na srpski jezik, duža od jednog veka. Prevođenje kao strast, kao samo pisanje pesme. Koliko izazova i neočekivanih dosluha u srpskom jeziku, u odgonetanju donjih, skrivenih tajnih stihova čudesno povezanih u osamnaest strofa. LINK Edgar Alan Po: Sabrane priče Edgar Alan Po je svojim raznolikim poetskim darovima takoreći bio i ostao za američku književnost ono što za renesansno i kasnije umetničko stvaralaštvo znači višestrani genije Leonarda da Vinčija. U širokom rasponu  njegova književna umetnost ostavila je ne samo nezaobilazni trag nego je duboko obeležila horizonte pisanja kojima se okretala svojom bogatom invencijom i fantazijom. LINK 1879. - Potpisana Dvojna alijansa 1879. godine između Nemačke i Austro-Ugarske. 1880. - Rođen je Paul Hauser, nacistički oficir. († 1972. ) 1885. - Rođen je Nils Henrik David Bor, danski atomski fizičar. 1900. - Rođen je Hajnrih Himler, nemački vojskovođa. († 1945. ) 1908. - Aneksija Bosne i Hercegovine Austro-Ugarskoj 1908. - Nakon oslobađanja od turske vlasti Krit se ujedinio sa Grčkom. Grčka je 1912. anektirala to ostrvo, a Londonskim ugovorom 1913. aneksija je međunarodno priznata. 1914. - Rođen je Mihailo Lalić, jugoslovenski autor ratne proze. 1919. - Osnovana je holandska avionska kompanija KLM, najstariji postojeći avio prevoznik u svetu. 1931. - Rođen je Dezmond Tutu, južnoafrički nadbiskup, borac protiv aparthejda. 1934. - Rođena je Ulrike Majnhof, nemačka novinarka 1940. - Nemačka je u Drugom svetskom ratu okupirala Rumuniju i preuzela kontrolu nad njenim naftnim poljima. 1949. - Na području sovjetske okupacione zone proglašena je Nemačka Demokratska Republika (Istočna Nemačka) sa predsednikom Vilhelmom Pikom i premijerom Otom Grotevolom. Dve nemačke države (Istočna i Zapadna) ponovo su se ujedinile 3. oktobra 1990. 1956. - Umro je Klarens Birdsej, američki pronalazač. (*1886). 1959. - Umro je Mario Lanca, američki operski pevač i filmski glumac italijanskog porekla. 1959. - Sovjetski vasionski brod „Luna 3“ je prvi fotografisao tamnu stranu Meseca. 1981. - Rođena je Ana Franić, srpska glumica. 1981. - Potpredsednik Egipta Hosni Mubarak postao je šef države nakon ubistva Anvara el Sadata 6. oktobra. 1985. - Palestinski gerilci oteli su u Mediteranu italijanski putnički brod „Akile Lauro“ sa oko 440 ljudi i zapretili da će ga eksplozijom uništiti ukoliko Izrael ne oslobodi iz zatvora 50 Palestinaca. 1992. - Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju o formiranju međunarodne komisije eksperata za ispitivanje ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije i izrazio zabrinutost zbog informacija o masovnom ubijanju i sprovođenju etničkog čišćenja. 1996. - Istražitelji Međunarodnog suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije izvadili su iz masovne grobnice u Ovčari kraj Vukovara 200 tela. 1997. - Oko 30. 000 muzičara, umetnika, radničkih lidera i političara iz celog sveta stiglo je u Boliviju na komemorativni skup povodom 30-godišnjice smrti Če Gevare. 2000. - Slovenački skijaš Davo Karničar (38) postao je prvi čovek koji je uspeo da se na skijama spusti sa najviše planine na svetu, 8. 848 metara visokog Mont Everesta. 2000. - U Beogradu je konstituisana Skupština SR Jugoslavije; Vojislav Koštunica je položio predsedničku zakletvu. U narednim danima novi predsednik primio je mnogobrojne državnike, a Jugoslavija je, nakon desetogodišnje izolacije, otvorila proces pomirenja sa svetom. 2001. - Umro je Rodoljub Rođa Raičević, pevač i kompozitor narodne i zabavne muzike. (*1957) 2001. - SAD i Velika Britanija su počele vazdušne napade na Avganistan zbog odbijanja avganistanskih vlasti da izruče Osamu bin Ladena. Američke vlasti optužile su Ladena za teroristički napad izvršen 11. septembra na Svetski trgovinski centar u Njujorku i zgradu Pentagona kada je poginulo nekoliko hiljada ljudi. 2015. Iz štampe je izašla naša knjiga broj 479, ArchiCAD 19 Priručnik je dobio naslov: „Tri knjige u jednoj“ i nastao je na osnovu originalnih Graphisoftovih e-priručnika: ARCHICAD BIM concept Conceptual Design i Intermediate ARCHICAD Više o knjizi. 2016. Iz štampe je izašla knjiga Naučite Angular 2, kao knjiga broj 485. VIŠE O KNJIZI.   IZVORI: LINK,
 
   

Na današnji dan 7. septembra Đerđ Poja, Dino Dvornik

 

 

 

355. - Umro je Silvan, rimski vojskovođa i uzurpator. 1533. Rođena engleska kraljica Elizabeta I, kćerka kralja Henrija VIII i njegove druge žene Ane Bolen. Za vreme njene vladavine postavljeni temelji britanske imperije. Podržavala razvoj nauke i umetnosti, a specifičan stil arhitekture iz njenog vremena, mešavina gotike i renesanse, nazvan po njoj. "Bog je ovoj Kruni podario tako hrabre vojnike da, iako oni ne plaše naše susede, čine da ni mi ne strahujemo od njih" - Elizabeta I1566. U bici za Siget, koji je opsedala turska vojska Sulejmana II Veličanstvenog, poginuo hrvatski ban Nikola Šubić Zrinski. 1701. U Hagu potpisan sporazum Engleske, Austrije i Holandije protiv Francuske, Druga velika alijansa. 1714. Car Karlo VI u Rahstatu s Francuzima potpisao Badenski mir. Okončan Rat za špansko nasleđe, Francuzima pripali Alzas i Strazbur. 1764. Za kralja Poljske krunisan ruski štićenik Stanjislav II Ponjatovski, poslednji poljski monarh. Tokom njegove vladavine, Rusija, Pruska i Austrija izvršile tri deobe Poljske, koja je kao nezavisna država obnovljena 1918. 1788. Turci zarobili, potom ubili, vođu srpskih dobrovoljaca u austrijsko-turskom ratu Koču Anđelkovića, Koču Kapetana. Po njemu, borba srpskih dobrovoljaca u tom ratu nazvana Kočina krajina. 1812. Završena Borodinska bitka, blizu Moskve, jedna od najkrvavijih bitaka u Napoleonovim ratovima, u kojoj su Rusi pod komandom Kutuzova izgubili 44. 000 vojnika, a Napoleon 50. 000, među njima 23 generala. Nedelju dana kasnije, Napoleon ušao u Moskvu. "Napoleon je napast od koje za sada nismo u stanju da se odbranimo. Moskva će biti sunđer koji će ga isušiti". -- Mihail Kutuzov1813. Prvi put upotrebljen naziv Ujka Sem za SAD, u uvodniku njujorškog lista Troj post. 1822. Guverner Brazila, princ Pedro, proglasio nezavisnost od Portugalije i proglasio se za cara. Portugalija priznala nezavisnost Brazila 1828. 1860. Italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi sa svojim "crvenokošuljašima" zauzeo Napulj, u ratu za oslobođenje zemlje od Austrijanaca i ujedinjenje Italije. 1901. Potpisan Pekinški protokol, kojim je okončan Bokserski ustanak u Kini. Pobunu protiv stranaca ugušile evropske sile, Japan i SAD, Kina primorana da plati odštetu za njihovu imovinu uništenu u ustanku. 1909. Rođen američki filmski i pozorišni režiser Elija Kazan, dobitnik nekoliko Oskara. 1914. Rođen američki fizičar Džejms Alfred van Elen. Pomoću Gajger-Milerovih brojača, postavljenih 1958. na veštačke satelite Eksplorer 1 i Eksplorer 2, otkrio dva pojasa pojačanog zračenja oko planete Zemlje, kasnije nazvane Van Elenovi radijacioni pojasevi. 1940. Nemačka avijacija, pod komandom Hermana Geringa, počela bombardovanje Londona. Prvog dana poginulo više od 300 ljudi. 1949. Umro meksički slikar Hose Klemente Orosko. Smatra se najvećim slikarem murala u XX veku. Dekorisao mnoge zgrade u Meksiku i SAD. 1955. - Mira Furlan (Zagreb, 7. septembra 1955. ), hrvatska filmska, kazališna i TV glumica, živi i radi u SAD-u. Isprva istaknuta glumica Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, da bi 1980-ih postala jedna od vodećih hrvatskih i jugoslavenskih filmskih glumica. Osobito se istaknula u filmovima Kiklop (1982. ) Antuna Vrdoljaka, U raljama života (1984. ) i Za sreću je potrebno troje (1986. ) Rajka Grlića te filmu Lepota poroka (1986. ) Živka Nikolića. Od početka 1990-ih živi u SAD-u gdje je postigla svjetsku slavu nastupima u TV-serijama Babylon 5 i Izgubljeni. Mira Furlan: Totalna rasprodaja „Mada takav sud ne podliježe zakonima žanra književne analize, najtočnije bi bilo reći da je zbirka eseja i kratkih proznih zapisa Mire Furlan strukturirana kao biserna ogrlica. A ima među tim tekstovima i takvih koji sami za sebe predstavljaju nisku dragocjenosti, poput onoga s naslovom "Emigranti". " NARUČITE KNJIGU. 1964. U mestu Sip, na jugoslovenskoj, i u Gura Vaji, na rumunskoj obali Dunava, uz prisustvo predsednika Jugoslavije i Rumunije Josipa Broza Tita i Georgijua Deža, postavljen kamen-temeljac na gradilištu hidroelektrane Đerdap. 1975. Završeno preseljenje Turaka na Kipru. Pod nadzorom Ujedinjenih nacija, oko 9. 000 ljudi prebačeno sa juga na sever zemlje. 1986. Biskup Dezmond Tutu postao nadbiskup Kejptauna, u Južnoj Africi. Prvi crnac poglavar južnoafričkih anglikanaca. 1990. Kao odgovor na reviziju Ustava Srbije 1989, kojom je značajno smanjena autonomna vlast u pokrajinama Vojvodini i Kosovu, 144 albanska delegata Skupštine Kosova u Kačaniku proglasila Ustav Republike Kosovo. 1991. U Hagu počela rad Međunarodna mirovna konferencija o Jugoslaviji. U radu Konferencije učestvovali svi članovi Predsedništva SFRJ, predsednik savezne vlade i šest predsednika jugoslovenskih republika. Predsedavajući Konferencije, na kojoj je usvojena Deklaracija o mirnom rešenju jugoslovenske krize, bio lord Karington. 1994. U komandi vojske SAD u Berlinu poslednji put spuštena zastava SAD. Posle skoro pola veka, formalno okončano vojno prisustvo SAD u Berlinu. 1997. U egzilu u Maroku umro Mobutu Sese Seko, predsednik i diktator Zaira od 1965. do 1997, kada ga je zbacio Loran Kabila. 1999. U zemljotresu blizu Atine poginula 101 osoba. 2001. U nigerijskom gradu Džos izbili hrišćansko-muslimanski sukobi, zapaljene crkve i džamije. Prema podacima Crvenog krsta, za nepunu nedelju dana nasilja ubijeno najmanje 500 ljudi, na stotine povređeno. 2004. Umro Bejer Naud, južnoafrički sveštenik, jedan od retkih belaca koji je bio simbol otpora tokom godina aparthejda. 2005. Na izborima u Egiptu pobedio predsednik Hosni Mubarak i osvojio peti mandat na mestu šefa države. Na tim izborima prvi put učestvovalo više kandidata. "Istinska pobeda je pobeda demokratije i pluralizma".   -- Hosni Mubarak2008. - Umro je Dino Dvornik, hrvatski pevač (* 1964. ) IZVORI: LINK.
 
   

Na današnji dan 8. decembra Lenon i Milić od Mačve

 

 

 

899. - umro je Arnulf Koruški, kralj Nemačke i car Svetog rimskog carstva. (*850. )1542. - rođena je Meri Stjuart, škotska kraljica. († 1587). 1626. - rođena je Kristina Augusta, švedska kraljica. († 1689). 1638. - umro je Ivan Gundulić, dubrovački barokni pesnik. 1821. - rođen je Josip Runjanin, hrvatski kompozitor. († 1878). 1822. - rođen je Jakov Ignjatović, srpski pisac. († 1889). 1832. - rođen je Bjernstjerne Martinijus Bjernson, norveški pisac. († 1910). 1854. - Papa Pije IX proglasio dogmu o bezgrešnom začeću Bogorodice. 1863. - Britanski bokser Tom King postao prvi svetski šampion u teškoj kategoriji pobedom nad Amerikancem Džonom Hinanom. 1864. - umro je Džordž Bul, matematičar i filozof1865. - rođen je Jan Sibelijus, finski kompozitor. († 1957). 1925. - Objavljena knjiga Adolfa Hitlera „Majn kampf“, u kojoj je izložena koncepcija „Novog poretka“ i rasne supremacije Nemaca. 1926. - rođen je Stevo Žigon, srpski glumac i režiser († 2005). 1941. - SAD i Velika Britanija objavile rat Japanu, dan posle japanskog napada na američku bazu u Perl Harburu na Havajima. Nemačka i Italija, u skladu sa obavezama iz Trojnog pakta, objavile rat SAD. 1943. - rođen je Džim Morison, pevač, vođa grupa "Doorsa". († 1971). 1949. - Generalna skupština Ujedinjenih nacija od svetskih sila tražila da priznaju nezavisnost Kine posle bekstva Čang Kaj Šeka na Tajvan. 1953. - rođena je Kim Bejsinger, američka filmska glumica. 1954. - Srpski i hrvatski pisci i lingvisti postigli Novosadski dogovor o srpskohrvatskom književnom jeziku, koji je potpisalo 25 uglednih stručnjaka za jezik. Zaključeno da je narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca jedan jezik s dva izgovora, da su oba pisma, ćirilica i latinica, ravnopravna i da jezik ima zajednički pravopis. 1955. - rođen je Milenko Zablaćanski, glumac. 1966. - Prilikom havarije grčkog trajekta „Heraklion“, koji je potonuo tokom nevremena kod ostrva Melos, poginula 234 putnika i člana posade. 1966. - Sporazum o zabrani nuklearnog oružja u kosmosu potpisalo 28 zemalja, uključujući SSSR i SAD. 1974. - Grci na referendumu velikom većinom glasali za republiku, protiv restauracije monarhije. 1978. - umrla je Golda Meir, izraelska državnica, prva žena premijer Izraela. 1980. - umro je Džon Lenon, engleski muzičar, osnivač grupe Bitlsi. One noći kada je Džon iznenada otišao, osetila sam da je i polovina mene odletela sa njim. Moje telo, naročito moja kolena, toliko su drhtala da sam morala da se oslonim o prijatelja kako bih izašla iz bolnice. . . NARUČITE KNJIGU. 1980. - rođen je Muhamed Al-Šalub, fudbaler Saudijske Arabije. 1980. - U Njujorku ubijen bivši član grupe „Bitls“ Džon Lenon. Ubio ga mentalno poremećen obožavalac Mark Dejvid Čepmen, kasnije osuđen na doživotni zatvor. 1991. - Lideri Rusije, Belorusije i Ukrajine Boris Jeljcin, Leonid Kravčuk i Stanislav Šuškevič u Minsku potpisali sporazum o formiranju Zajednice Nezavisnih Država. Time prestao da postoji SSSR. 1995. - U Londonu počela dvodnevna Konferencija na kojoj je, umesto ženevske Mirovne konferencije za SFRJ, osnovan Savet za sprovođenje mira. U radu Konferencije učestvovali ministri inostranih poslova 40 zemalja i predstavnici brojnih međunarodnih organizacija. Švedski diplomata Karl Bilt imenovan za predstavnika međunarodne zajednice u Bosni. 2000. - umro je Milić od Mačve, srpski slikar nadrealista. (*1934. )2000. - U Otavi održan prvi svetski samit posvećen kulturi i umetnosti, na kojem je osnovana Međunarodna federacija agencija za podršku umetnosti. 2001. - umrla je Elizabet Snajder Holberton, jedan od pionira računarskog programiranja. 2002. - Ponovljeni predsednički izbori u Srbiji nisu uspeli zbog nedovoljnog odziva birača, 45,17 odsto. Najviše glasova osvojio lider Demokratske stranke Srbije i predsednik Jugoslavije Vojislav Koštunica, 57,66 odsto. IZVOR
 
   

Na današnji dan 8. novembra

 

 

 

1620. - Odigrala se bitka kod Bele planine, prva bitka u Tridesetogodišnjem ratu, u blizini Praga. 1656. - rođen je Edmund Halej engleski astronom i geofizičar, koji je prvi odredio putanju jedne komete i predvideo njeno periodično pojavljivanje (Halejeva kometa). Izradio je prvi katalog sjajnih zvezda južnog neba i prvu meteorološku kartu. 1674. - umro je Džon Milton, engleski pisac, po mnogima najveći engleski pesnik uz Šekspira. 1793. - Prvi put je za javnost otvoren Luvr, dvorac francuskih kraljeva od 1204. , koji je odlukom revolucionarne vlade 1791. pretvoren u muzej. 1843. - rođen je Moric Paš, nemački matematičar. 1847. - rođen je Abraham Stoker, irski književnik. († 1912. )1848. - rođen je Gotlob Frege, nemački matematičar i fizičar. 1854. - rođen je Johanes Ridberg, švedski fizičar. († 1919. )1868. - rođen je Feliks Hausdorf, nemački matematičar. († 1942. )1878. - rođen je Dimitar Vlahov, istaknuti makedonski revolucionar, političar i publicist. († 1953. )1883. - rođen je Arnold Baks, engleski kompozitor. 1887. - umro je Dok Holidej, američki kockar i revolveraš. 1889. - Montana je postala 41. država SAD-a. 1893. - rođen je Rama VII, kralj Sijama. 1895. - Nemački fizičar Vilhelm Konrad Rendgen otkrio je X zrake koji su po njemu nazvani Rendgenovi zraci. Za taj izum dobio je 1901. Nobelovu nagradu za fiziku. 1900. - rođen je Mihailo Vukdragović, srpski kompozitor, dirigent, muzički pedagog i kritičar, profesor i rektor Muzičke akademije u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. 1906. - rođen je Mihailo Apostolski, makedonski akademik i narodni heroj. 1909. - rođena je Ketrin Hepbern, američka glumica. 1917. - umro je Milutin Bojić, srpski pisac, autor poeme „Plava grobnica“ posvećene masovnom sahranjivanju srpskih vojnika u more, posle povlačenja preko Albanije u Prvom svetskom ratu. Sahranjen je na solunskom groblju Zejtinlik. Napisao je četiri knjige pesama i više drama, uključujući "Kraljevu jesen" i "Uroševu ženidbu". 1922. - rođen je Kristian Bernard, južnoafrički hirurg. 1967. izvršio prvu transplataciju srca. († 2001. )1935. - rođen je Alen Delon, francuski glumac. 1937. - Nacisti su u Minhenu prikazali film "Večni jevrejin". 1941. - Osnovana je "Albanska komunistička partija". 1942. - rođen je Linda Evans, američka glumica, najpoznatija po ulozi u tv seriji Dinastija1946. - rođen je Roj Vud, britanski muzičar, pevač i tekstopisac. 1953. - umro je Ivan Aleksejevič Bunjin, ruski književnik. (* 1870). 1960. - Džon F. Kenedi pobedio Ričarda Niksona na predsedničkim izborima i tako postao najmlađi čovek koji je ikada izabran na tu funkciju. 1960. - rođen je Oleg Menšikov, ruski glumac1971. - Objavljen je četvrti po redu album čuvene britanske grupe Led zepelin, na kom se nalazila i njihova najpoznatija pesma "Stairway to Heaven". 1983. - rođen je Blanka Vlašić, hrvatska atletičarka1999. - umro je Leon Štukelj, slovenački i jugoslovenski gimnastičar, najstariji olimpijski šampion i prvi olimpijski pobednik sa prostora bivše Jugoslavije. Štukelj, koji je samo dve godine mlađi od modernih Olimpijskih igara, osvojio je šest olimpijskih medalja, među kojima tri zlatne, dve u Parizu 1924. i jednu u Amsterdamu 1928. 2001. - umrla je Radmila Savićević, srpska glumica. (* 1926). 2006. - Proglašen moderni Ustav Republike Srbije koji definiše Kosmet kao sastavni deo Srbije. IZVOR
 
   

Na današnji dan 8. oktobra Nušić i Solženjicin

 

 

 

316. - Bitka sa neodlučnim ishodom kod rimskog grada Cibale (današnjih Vinkovaca) između careva-savladara Konstantina I i Licinija 1354. - Umro je Kola di Rienco, rimski tribun. 1469. - Umro je Filipo Lipi, firentinski slikar. 1803. - Umro je Vitorio Alfijeri, italijanski pisac. 1810. - Rođen je Džejms Vilijem Maršal, čije je otkriće zlatnog rudnika u Kaliforniji pokrenulo „zlatnu groznicu“ 1849. 1836. - Rođen je Dimitrije Nešić, čuveni srpski matematičar. (†1904). 1856. - Velika Britanija počela „drugi opijumski rat“ protiv Kine, u kom joj se pridružila i Francuska. Kada su 1857. anglo-francuske trupe zauzele Kanton, Kina kapitulirala i potpisala mir u Tjencinu. 1864. - Rođen je Branislav Nušić, srpski i jugoslovenski komediograf. (†1938). 1871. - u Čikagu izbio velik požar koji je, prema legendi, počeo u jednoj štali kada je krava ritajući se oborila kerozinsku lampu na gomilu slame i strugotine. U požaru koji je trajao tri dana poginulo oko 300 ljudi, a oko 90. 000 ostalo bez svojih kuća. 1894. - Rođen je Risto Stijović, vajar, akademik 1895. - Rođen je Huan Domingo Peron, argentinski državnik. 1895. - Umro je Min, korejska kraljica. 1912. - Crna Gora objavila rat Turskoj i istog dana napala turske položaje kod Skadra, čime je počeo Prvi balkanski rat. 1920. - Rođen je Frenk Herbert, američki pisac. (†1986). 1948. - Rođen je Klod Žad, francuska glumica. 1949. - Rođen je Sigorni Viver, američka filmska glumica. 1953. - Velika Britanija i SAD povukle svoje trupe iz Slobodne zone Trsta i predale Italiji civilnu upravu u zoni „A“. To je izazvalo krizu u jugoslovensko-italijanskim odnosima, koja je rešena Londonskim sporazumom 5. oktobra 1955. 1954. - Vojne snage Severnog Vijetnama ušle u glavni grad Hanoj. 1967. - Umro je Klement Ričard Atli, britanski državnik. 1970. - Nobelovu nagradu za književnost dobio ruski pisac Aleksandar Isajevič Solženjicin. "Na zapadu je došlo vreme da se brane, ne ljudska prava, nego ljudske obaveze". - A. I. Solženjicin 1975. - Žestoki okršaji u Bejrutu i severnom Libanu odneli najmanje 25 života i prekinuli poslednje primirje postignuto između zaraćenih hrišćana i muslimana. 1991. - Posle isteka tromesečnog brionskog moratorijuma Slovenija i Hrvatska potvrdile svoju samostalnost i nezavisnost od Jugoslavije. 1992. - Počinje šahovski turnir u Tilburgu, Holandija. 1992. - Umro je Vili Brant, kancelar Zapadne Nemačke. 1993. - Ujedinjene nacije ukinule sankcije Južnoj Africi uvedene 1960. zbog politike aparthejda koju su sprovodile tadašnje vlasti. 1998. - Savet NATO usvojio „detaljan operativan plan za vazdušne udare u fazama“ na Kosovu. Predsedniku Jugoslavije Slobodanu Miloševiću dat rok od 24 caša da ispuni zahteve iz rezolucije UN. Vlada Srbije donela Uredbu o posebnim merama u uslovima oružanih pretnji NATO. 1999. - Inauguralnom ceremonijom u pres-centru KFOR, svečanoj sali nekadašnjeg sportskog centra „Boro i Ramiz“ u centru Prištine, funkciju komandanta međunarodnih snaga na Kosovu preuzeo nemački general Klaus Rajnhart. 2001. - Najmanje 114 ljudi poginulo kada je avion kompanije SAS udario u jedan mali avion na aerodromu Linate u Milanu. IZVORI: LINK,
 
   

Na današnji dan 9. avgusta prva hidrocentrala i Herman Hese

 

 

 

480. p. n. e. - Persijska vojska kralja Kserksa I, posle trodnevne bitke u Termopilskom klancu, pobedila Grke pod komandom spartanskog kralja Leonide 378. U bici kod Hadrijanopolja, u kojoj su Goti teško porazili Rimljane, poginuo je istočno-rimski car Valent Flavije, rođen 338. u današnjim Vinkovcima. 1842. SAD i Velika Britanija potpisale su sporazum kojim je određena granica između SAD i Kanade od Mejna do Velikih jezera. 1858. - U Posavini izbila buna srpskih seljaka protiv turske vlasti u Bosni, zbog pokušaja nasilnog ubiranja trećine njihove letine 1886. - Umro Đorđe Rajković, književnik (Novi Sad, 05. 05. 1825 - Novi Sad, 09. 08. 1886) 1896. Rođen je švajcarski psiholog Žan Pijaže, poznat po istraživanjima saznajnih funkcija kod dece. Osnovao je Međunarodni centar za genetičku epistemologiju ("Dečiji govor i mišljenje", "Uvod u genetičku epistemologiju"). 1896. - Poginuo Oto Lilijental, nemački aeronautičar i konstruktor aviona (Oklam, 23. 05. 1848 - Rino, 09. 08. 1896) 1900. - Prva hidrocentrala u Srbiji, na reci Đetinji u Užicu, puštena je u rad 9. avgusta, po novom, odnosno, na Ilindan, 2. avgusta 1900. godine po starom kalendaru. To je druga je hidroelektrana u svetu, posle centrale na Nijagarinim vovopadima, napravljena po principima višefaznih struja Nikole Tesle. Kamen temeljac je postavio kralj Aleksandar Obrenović 3. maja 1899. godine. Centrala je nastala zahvaljujući razvoju tkačke radionice, a viđeni Užičani pozvali su profesora beogradske Velike škole Đorđa Stanojevića, poznavaoca Teslinog rada, koji je predložio višefazne generatore. Građevinski projekat uradio je inženjer Aćim Stevović. Centrala je radila sve do 70-ih godina prošlog veka, kada je izgradnja pruge Beograd-Bar prekinut njen rad. Ponovo je obnovljena i osposobljena za rad 2005. godine. Generatori ukupne snage 384 kVA danas ponovo rade. 1918. Rođen je američki filmski režiser Robert Oldrič koji se uspešno oprobao u gotovo svim filmskim žanrovima, od vesterna do psiholoških drama ("Šta se dogodilo s Bebi Dzejn?", "Vera Kruz", "Apač", "Dvanaest žigosanih", "Poljubac smrti"). 1919. - Umro Ruđero Leonkavalo, italijanski kompozitor (Napulj, 08. 03. 1858 - Montekantini, 09. 08. 1919) 1922. - Rođen Predrag Tasovac, pozorišni, filmski i TV glumac (Bosanski Šamac) Zoin Mihailo: "Pozdrav tviterašu Ivanu Tasovcu. Voleli smo ti tatu i sećamo ga se. I tebe se sećamo kao satiričnog tviteraša. " 1935. - Rođen Zoran Rankić, pozorišni, filmski i TV glumac i književnik (Derventa, 09. 08. 1935) 1945. - Američki bombarder bacio atomsku bombu na Nagasaki u Drugom svetskom ratu 1962. - Nemački književnik i nobelovac Herman Hese preminuo je na današnji dan 1962. godine. Izraziti romantičar u svojim prvim književnim radovima, Hese je u proznim delima bio pod uticajem psihoanalize i orijentalne mudrosti. Pisao je lirske pesme, novele i romane od kojih su najpoznatiji: "Stepski vuk", "Demijan", "Gertruda", "Igra staklenih perli" i "Zaratustrin povratak". Autor je niza putopisa i eseja, kao i slikar i ilustrator svojih književnih radova. Zbog svog protivljenja nacistima i antimilitarizma, doživljavao je zabrane svojih knjiga u nacističkoj Nemačkoj. Nobelovom nagradom za književnost nagrađen je 1946. godine. i Naručite.   1963. - Rođena je Vitni Hjuston. Vitni Elizabet Hjuston (engl. Whitney Elizabeth Houston, 9. avgust 1963 — 11. februar 2012) bila je američka glumica, pevačica, producent i bivša manekenka. Prema podacima iz Ginisove knjige rekorda, Hjustonova je bila ženski izvođač sa najviše nagrada. Na spisku njenih nagrada nalazi se 415 priznanja, uključujući 2 nagrade Emi, 6 Gremija, 30 nagrada Bilbord mjuzik (engl. Billboard Music Awards) i 22 nagrade Amerikan mjuzik (engl. American Music Awards). Hjustonova je takođe bila jedna od najtiražnijih pevačica, prodavši preko 170 miliona albuma i singlova širom sveta. Rekla je: From the beginning, the camera and I were great friends. It loves me, and I love it. God gave me a voice to sing with, and when you have that, what other gimmick is there? I almost wish I could be more exciting, that I could match what is happening out there to me. I believe that children are our future. Teach them well and let them lead the way. Show them all the beauty they possess inside. I decided long ago never to walk in anyone's shadow; if I fail, or if I succeed at least I did as I believe. I finally faced the fact that it isn't a crime not having friends. Being alone means you have fewer problems.   1969. - Umrla Šeron Tejt, američka filmska glumica (Dalas, 24. 01. 1943 - Los Anđeles, 09. 08. 1969) 1973. - Rođen Filipo Inzagi, italijanski fudbaler, reprezentativac (Pjačenca, 09. 08. 1973) 1975. - Umro Dmitrij Dmitrijevič Šostakovič, ruski kompozitor, akademik (Petrograd, 25. 09. 1906 - Moskva, 09. 08. 1975) 1978. - Rođena Odri Totu, francuska filmska glumica (Bomon, 09. 08. 1978) 1992. U Barseloni su završene 25. Olimpijske igre na kojima je učestvovalo 15. 000 sportista iz 172 zemlje. Sportisti SR Jugoslavije, zbog sankcija UN, nisu mogli da učestvuju u ekipnim sportovima, ali su medalje izborili strelci - Jasna Šekarić srebrnu, a Aranka Binder i Stevan Pletikosić bronzanu. 1998. Košarkaška reprezentacija SR Jugoslavije postala je svetski šampion u košarci. 1999. - Predsednik Rusije Boris Jeljcin ukazom smenio premijera Sergeja Stepašina i za novog šefa ruske vlade imenovao Vladimira Putina 2002. - Umrla Miroslava Čohadžić, akademski slikar i kostimograf (Beograd, 27. 09. 1930 - Beograd, 09. 08. 2002) 2003. - Umro Žak Dere, francuski filmski reditelj (Lion, 19. 02. 1929 - Bulonj - Bilankur, 09. 08. 2003) 2006. - Umro Džejms van Alen, američki fizičar (Maunt Pleznt, 07. 09. 1914 - Ajova, 09. 08. 2006) 2008. - Umro Berni Mek, američki filmski glumac (Čikago, 05. 10. 1957 - Čikago, 09. 08. 2008) 2008. - Umro Mahmud Darviš, palestinski književnik (Al Bireh, 13. 03. 1941 - Hjuston, 09. 08. 2008) 2012. Google Doodle za Olimpijske igre: IZVORI: LINK. LINK.
 
   

Na današnji dan 9. decembra

 

 

 

536. - U Gotskom ratu istočnorimski vojskovođa Velizar osvojio Rim od Ostrogota. 1594. - rođen je Gustav II Adolf, švedski kralj, vojskovođa, vojni i državni reformator. 1608. - rođen je Džon Milton, engleski pesnik. 1641. - umro je Anton van Dajk, flamanski slikar, čuveni portretista. 1824. - U peruanskom ratu za nezavisnost snage južnoameričkog revolucionara Simona Bolivara porazile špansku armiju u bici kod Ajakuča u Peruu, što je bilo presudno za sticanje nezavisnosti Perua. 1846. - rođen je Jovan Grčić Milenko, srpski pesnik i doktor medicine. (†1875. )1868. - rođen je Fric Haber, nemački hemičar. (†1934. )1881. - rođen je Vojvoda Vuk, četnički komandant u balkanskim ratovima1886. - rođen je Klarens Birdsej, američki pronalazač. 1887. - rođen je Dragojlo Dudić srpski revolucionar i pisac. 1895. - rođen je Dolores Ibaruri, španska revolucionarka1905. - Francuska je donela dekret o odvajanju države od crkve. 1906. - rođen je Grejs Hoper, američki kompjuterski stručnjak. Tvorac kompjuterskog jezika kobol (cobol). (†1992. )1910. - umro je Laza Kostić, srpski pisac. 1914. - rođena je Ljubica Sokić, srpska slikarka1916. - rođen je Kirk Daglas, rođen kao Isur Demski, američki filmski glumac ruskog porekla. 1917. - turske trupe u Prvom svetskom ratu Britancima predale Jerusalim, koji je pod turskom dominacijom bio od 1517. 1926. - rođen je Luis Migel Lukas Domingin, španski borac s bikovima. 1941. - Kina u Drugom svetskom ratu objavila rat Japanu, Nemačkoj i Italiji. 1961. - Afrička država Tanganjika stekla nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta, s premijerom Džulijusom Njerereom. Na isti dan 1962. Tanganjika postala republika. 1967. - Nikolaj Čaušesku postao je predsednik Rumunije. 1978. - Odigrana je prva utakmica ženske profesionalne košarkaške lige (WBL). Igrala je ekipa Chicago Hustle protiv Milwaukee Does-a. 1985. - Bivši predsednik Argentine, general Horhe Videla, i njegov sledbenik, član vojne hunte, admiral Emilio Masera, osuđeni na doživotnu robiju zbog učešća u ratu protiv gradske gerile i političkih protivnika, tokom kojeg je nestalo 9. 000 ljudi. 1985. - Generalna skupština Ujedinjenih nacija jednoglasno prihvatila rezoluciju kojom se svi akti terorizma osuđuju kao kriminal. 1987. - Protestima na području Gaze počela prva Intifada, pobuna Palestinaca protiv izraelske okupacije. Ustanak potom zahvatio Zapadnu obalu i Jerusalim. 1989. - umro je Jovan Đorđević, srpski stručnjak za ustavno pravo, teoriju države i sociologiju. 1990. - Leh Valensa, bivši lider sindikata „Solidarnost“, pobedio na predsedničkim izborima u Poljskoj. 1990. - Na prvim višestranačkim izborima u Srbiji nakon 45 godina vladavine komunista, pobedila Socijalistička partija Srbije, bivši komunisti, a za predsednika Srbije izabran lider te partije Slobodan Milošević. 1992. - Poštujući sankcije UN protiv Jugoslavije, Svetska fudbalska federacija zabranila jugoslovenskoj reprezentaciji da učestvuje u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo u SAD 1994. 1994. - Partija Šin fejn, političko krilo Irske republikanske armije, prvi put posle više od 70 godina počela mirovne razgovore s Vladom Velike Britanije. 1995. - Vrhovni sud Poljske potvrdio pobedu Aleksandra Kvašnjevskog na novembarskim predsedničkim izborima i odbacio žalbu pristalica njegovog poraženog rivala Leha Valense. 1996. - UN odobrile primenu dugo odlaganog sporazuma sa Irakom o prodaji ograničenih količina nafte za hranu, čime se Irak vratio na svetsko tržište nafte prvi put od invazije na Kuvajt 1990. 1999. - Vlasti Srbije osudile predsednicu Lige albanskih žena, pesnikinju Fljoru Brovinu, na 12 godina zatvora. Fljora Brovina puštena na slobodu 2000, po odlasku Slobodana Miloševića sa vlasti. 2000. - Jugoslavija i bivša jugoslovenska republika Slovenija uspostavile diplomatske odnose. 2002. - Američka avionska kompanija „Unajted erlajns“ podnela zahtev za bankrot, najveći u istoriji avio-industrije. IZVOR
 
   

Na današnji dan 9. novembra

 

 

 

Na današnji dan694. - Kralj Vizigota na Pirinejskom poluostrvu Egika, optužuje Jevreje da pomažu muslimane i osuđuje na ropstvo. 959. - umro je Konstantin VII Porfirogenit, vizantijski car i istoričar. 1282. - Papa Martin IV ekskomunicira kralja Petra III od Aragona. 1494. - Porodica Mediči postaje vladarska u Firenci. 1799. - Napoleon Bonaparta izvodi državni udar 18. brimera, zbacujući vlast direktorijuma. 1872. - Veliki požar u Bostonu. 1918. - Nemački car Vilhelm II abdicira i Nemačka postaje republika - Vejmarska republika. 1932. - rođen je Jordan Kostadinov, makedonski borac za nacionalna prava Makedonaca po Bugarskom. 1936. - rođen je Mihail Talj, šahovski velemajstor i svetski šampion u šahu. († 28. jun 1992. )1937. - Japanska vojska ulazi u Šangaj. 1938. - Kristalna noć, prvi masovni čin antijevrejskog nasilja u nacističkoj Nemačkoj. 1953. - Kambodža postala nezavisna od Francuske. 1974. - rođen je Alesandro Del Pjero, italijanski fudbaler. 1989. - Hladni rat: Istočna Nemačka otvara kontrolne punktove u Berlinskom zidu dozvoljavajući građanima slobodan prolaz u Zapadnu Nemačku. Narod kreće da razvaljuje zid. 1991. - umro je Iv Montan, francuski šansonijer i glumac (* 1921. )1993. - Mostarski stari most se srušio u Neretvu posle višednevnog bombardovanja sa hrvatske strane. 1996. - Majk Tajson doživeo prvi poraz od Ivandera Holifilda, koji je osvojio treću titulu u superteškoj kategoriji. 1954. Rođen je pisac Stig Lašon. Vikipedija: Karl Stig-Erland Larson (Skelleftehamn, 15. avgust 1954. – Stokholm, 9. novembar 2004. ) - švedski književnik, novinar, aktivista, ali je najpoznatiji po svojoj trilogiji “Milenijum”. 2008 je bio pored Haleda Hoseinija drugi najbolje prodavani autor na svetu! Do novembra 2011 njegov “Milenijum” je prodat u tiražu od 65 miliona komada! Dete maloletnih roditelja, i majka i otac su imali po 17 godina, odgajan od babe i dede. U detinjstvu živeo u u provinciji na severu Švedske, u mestašcu Norsjo. Živeli su brvnari, u školu je išao na skijama. Promenio je ime Stig u Stieg da ga nebi brkali sa već afirmisanim švedskim književnikom istog imena. Stieg Larsson bavio se istraživačkim novinarstvom. Na taj način upoznao se s mnogim društvenim problemima. Bio je politički aktivista švedske Socijalističke partije. Bio je jedan od najboljih poznavaoca desničarskih pokreta i rasizma protiv kojih se borio. Romani na srpskom: Kula od karata: Naručite knjigu. Devojčica koja se igrala vatrom: Naručite knjigu. Muškarci koji mrze žene: Naručite knjigu. 2005. - Venus ekspres misija Evropske svemirske agencije je lansirana iz Bajkonura u Kazahtanu. 2014. Preminuo srpski glumac Nikola Simić. Zoin Mihailo: "Osećamo da smo živi samo onda kada nam je koža tesna. " IZVOR
 
   

Na današnji dan 9. oktobra Ivo Andrić i Džon Lenon

 

 

 

19. - Umro je Germanik Julije Cezar, rimski vojskovođa i državnik. 1701. - U Nju Hejvenu, u američkoj državi Kenektikat, osnovan Univerzitet Jejl. 1789. - U austrijsko-turskom ratu austrijski feldmaršal Gideon Ernst Laudon zauzeo Beograd. 1806. - Pruska prekinula neutralnu politiku prema Napoleonu i objavila rat Francuskoj, u kom je poražena uz teške teritorijalne gubitke. Mirom u Tilzitu 1807. izgubila celo područje između Rajne i Labe i veći deo zemalja stečenih deobom Poljske. 1831. - Umro je Joanis Kapodistrijas, predsednik Grčke. 1835. - Rođen je Kami Sen Sans, francuski kompozitor i klavirski virtuoz. 1859. - Rođen je Alfred Drajfus, francuski oficir. († 1935. ) 1879. - Rođen je Maks fon Laue, nemački fizičar 1892. -  Rođen je Ivo Andrić je bio srpski i jugoslovenski književnik i diplomata Kraljevine Jugoslavije. Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1961. godine za roman Na Drini ćuprija (1945). Bio je član Srpske akademije nauka i umetnosti. Ivo Andrić je rođen 9. oktobra 1892. godine u Dolcu pored Travnika u tadašnjoj Austrougarskoj. Matične knjige kažu da mu je otac bio Antun Andrić, školski poslužitelj, a mati Katarina Andrić (rođena Pejić). Detinjstvo je proveo u Višegradu gde je završio osnovnu školu. Andrić 1903. godine upisao je sarajevsku Veliku gimnaziju, najstariju bosansko-hercegovačku srednju školu, a slovensku književnost i istoriju studirao je na Filozofskim fakultetima u Zagrebu, Beču, Krakovu i Gracu. Doktorsku disertaciju „Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine“ (Die Entwicklung des geistigen Lebens in Bosnien unter der Einwirkung der türkischen Herrschaft) Andrić je odbranio na Univerzitetu u Gracu 1924. godine. Zoin Mihailo: "Na današnji dan se rodio Ivo Andrić. Ostavio je znakove pored puta. Za one koji putuju. I na DRINI ćupriju za one koji hoće na drugu obalu. " 1915. - Nemačke i austrougarske trupe u Prvom svetskom ratu zauzele Beograd. 1917. - Rođen je Đoko Jovanić, general JNA i narodni heroj. († 2000. ) 1934. - Umro je Aleksandar I Karađorđević, jugoslovenski kralj. 1938. - Rođen je Hajnc Fišer, austrijski političar. 1940. - Rođen je Džon Lenon, britanski muzičar 1944. - Počela Treća moskovska konferencija na kojoj su britanski premijer Vinston Čerčil i lider SSSR Josif Visarionovič Staljin razmatrali problem Poljske, Grčke i Jugoslavije i dogovarali se o uređenju Evrope posle Drugog svetskog rata. 1949. - Otvoren fudbalski hram - Stadion JHA. 1963. - Više od 2. 000 ljudi poginulo u poplavama kada je pukla oko 300 metara visoka brana „Vajont“ kod Beluna, u severoistočnoj Italiji. 1967. - Umro je Ernesto Če Gevara, argentinski revolucionar. 1975. - Sovjetski fizičar i disident Andrej Saharov dobio Nobelovu nagradu za mir. 1983. - U eksploziji bombe u Rangunu, glavnom gradu Burme, ubijeno 18 vladinih funkcionera Južne Koreje, među kojima četiri ministra i šef diplomatije Li Bum Suk. Južnokorejske vlasti za podmetanje bombe optužile agente Severne Koreje. 1992. - U pokušaju da spreči dalje razbuktavanje rata u Bosni i Hercegovini Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija usvojio rezoluciju o zabrani vojnih letova u vazdušnom prostoru BiH, a mirovnim snagama naloženo da nadgledaju zabranu. 1993. - U sukobima muslimana i Hrvata u Mostaru srušen Stari most, simbol grada sagrađen u XVI veku za vreme turske vladavine. Most bio pod zaštitom UNESKO. 1997. - Više od 200 ljudi poginulo kada je uragan „Paulina“ pogodio meksičko letovalište Akapulko. 1997. - Završava se šahovski turnir u Tilburgu, Holandija. Pobeđuje Petar Svidler. 1998. - Arijel Šaron postao ministar spoljnih poslova Izraela zadužen za mirovne pregovore s Palestincima. 2001. - Američki naučnici Erik Kornel i Karl Vimen i Nemac Volfgang Keterle dobili Nobelovu nagradu za fiziku. Oni su otkrili novo stanje materije, ultrahladan gas, čija primena otvara nove mogućnosti za razvoj precizne elektronike. 2002. - Prvi put u istoriji srpskog parlamentarizma održan TV-duel Vojislava Koštunice i Miroljuba Labusa, kandidata za predsednika Srbije koji su ušli u drugi izborni krug. 2006. - Umro je Rejmond Nurda, američki biznismen. 2012. Ovako Google obeležava rođendan Ive Andrića.
 
   

Na današnji dan 9. septembra Tolstoj, Malarme, Mao i Joakim Vujić

 

 

 

214. - Rođen je Aurelijan, rimski car, jedan od najvećih vladara 3. veka. 337. - Posle višemesečnog interegnuma sinovi rimskog cara Konstantina Velikog Konstantin II, Konstancije II i Konstans I su se proglasili za avguste. 1087. - Umro je Vilijam I, normanski vojvoda i engleski kralj. 1513. - Umro je Džejms IV, škotski kralj. 1585. - Rođen je Arman Žan de Plesi Rišelje, francuski državnik, kardinal. 1737. - Rođen je Luiđi Galvani, italijanski lekar i fizičar. 1772. - Rodio se Joakim Vujić u Baji od roditelja Grigorija i Jevre. Školovao se u Baji, Novom Sadu, Kalači, Ostrogonu i Požunu, gde je izučio prava. Ovde je redovito posećivao pozorišne predstave. Polazeći odatle, Vujić je zapisao sledeće: „Obiđem sve moje premile staze, po kojima sam se prohoždavao, čitao i moje školske materije učio, najposle poljubim i sve, a naipače moja premila drevesa sa suzama orosim, grleći i ljubeći i, pod kojima sam sedio i različie opštepolezne knjige čitao“. 1776. - Američki Kontinentalni kongres uveo zvaničan naziv države Sjedinjene Američke Države, umesto Ujedinjene kolonije. 1828. - Rođen je Lav Nikolajevič Tolstoj, ruski pisac. Zoin Mihailo: "Tolstoj je imao trinaestoro dece. Bio je pravi lav. " Zoin Mihailo: "Tolstojeva žena Sofija je iz njegovih dnevnika saznala za ljubavne afere svoga supruga, brak je bio skladan. Lav piše dnevnike, ne odgovara. " Zoin Mihailo: "Tolstoj je rekao: "Daj više odmora jeziku nego rukama. " Da li se tvitovanjem odmara jezik, pošto ne otvaramo usta?" 1858. - Rođen je Karl Auer, austrijski hemičar († 1929. ) 1894. - Kineski revolucionar Sun Jat Sen osnovao Društvo za preporod Kine i počeo da organizuje ustanak u Kantonu, posle poraza Kine u ratu s Japanom. Ustanak nije uspeo, a učesnici uhvaćeni i pogubljeni. Sun Jat Sen uspeo da pobegne iz zemlje i do revolucije 1911. živeo u inostranstvu. 1898. - Umro je Stefan Malarme, francuski pisac. (*1842). Zoin Mihailo: "Malarme je bio jedan od osnivača simbolizma. Život je nagoveštaj nečega što treba da bude samo naše. " 1901. - Umro je Anri de Tuluz-Lotrek, francuski slikar i grafičar. (*1864. ) Zoin Mihailo: "Roditelji Tuluz-Lotreka su bili bliski rođaci koji su želeli da očuvaju aristokratsku krv. Lotrek je sačuvao prezime. " 1907. - Završen šahovski turnir u Karlsbadu (Karlove Vari), Češka pobedom Akibe Rubinštajna. 1914. - U Prvom svetskom ratu okončana prva velika bitka na Marni u Francuskoj, tokom koje su ukupni nemački gubici procenjeni na 800. 000 ljudi. U julu 1918. vođena druga bitka na Marni, poslednja nemačka ofanziva u Prvom svetskom ratu. 1941. - Rođen je Denis Riči, američki informatičar 1944. - Dan po ulasku sovjetskih trupa u Bugarsku bugarski komunisti preuzeli vlast u zemlji. 1944. - Rođen je Abdulah Sidran, bosanskohercegovački pesnik i filmski scenarista. 1945. - Trupe SAD iskrcale se na kraju Drugog svetskog rata u Južnoj Koreji, sovjetske od Japana preuzele Severnu Koreju, a 38. paralela postala linija podele dve korejske države. 1959. - Rođen je Stanko Subotić Cane, srpski kontroverzni biznismen 1966. - Rođen je Adam Sandler, američki glumac 1976. - Umro je Mao Ce Tung, kineski revolucionar i državnik. Naručite. 1984. - Rođen je Andrej Silnov, ruski skakač u vis. 1987. - Iračko ratno vazduhoplovstvo počelo seriju udara na iranske električne centrale i naftna postrojenja. 1987. - Rođen je Milan Stanković (pevač) učesnik Evrovizije 2001 1993. - Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija sporazumeli se o međusobnom priznanju, otvarajući put ka okončanju sukoba Arapa i Jevreja. 1996. - U tajfunu koji je pogodio priobalna područja kineske provincije Guangdong poginulo više od 130 ljudi, na hiljade povređeno. 1997. - Umro je Predrag Laković,srpski i jugoslovenski filmski i pozorišni glumac (1929. ) 2001. - Na predsedničkim izborima u Belorusiji pobedio Aleksandar Lukašenko. 2001. - Umro je Ahmad Šah Masud, lider avganistanske opozicione Severne alijanse. 2002. - Viši sud u Bijelom Polju osudio Nebojšu Ranisavljevića iz Despotovca na 15 godina zatvora zbog učešća u otmici i likvidaciji putnika, pretežno muslimana, iz voza na pruzi Beograd-Bar u stanici Štrpci u februaru 1993. 2003. - Umro je Edvard Teler, američki fizičar mađarskog porekla. (*1908). IZVORI: LINK.
 
   

Na današnji dan Mira Trailović, Tagore, Mata Hari

 

 

 

1830. Francuska skupština izabrala je Luja Filipa za kralja Francuske, pošto je Šarl X bio prisiljen da abdicira u Julskoj revoluciji. Novi kralj je postao poznat kao "kralj građanin". 1834. - Umro Žozef Mari Žakar, francuski pronalazač, izumeo mehanički  tkački razboj(Lion, 07. 07. 1752 - Ulin, 07. 08. 1834)1855. - Rođen Svetislav Dinulović, pozorišni glumac i reditelj (Beograd, 07. 08. 1855 - Zemun, 06. 05. 1923)1859. - Rođen Čiča Ilija Stanojević, pozorišni glumac i reditelj, autor  prvog  srpskog filma (Beograd, 07. 08. 1859 - Beograd, 06. 08. 1930)1876. - Rođena Mata Hari (Gertruda Zele), holandska igračica, navodno nemački špijun u Prvom svetskom ratu (Holandija, 07. 08. 1876 - Pariz, 15. 10. 1917)1895. - Otvorena prva međunarodna izložba moderne umetnosti u Veneciji - Venecijanski bijenale1920. - Rođen Sergije Lukač, novinar i urednik "NIN"-a , profesor Univerziteta u Beogradu, osnivač Katedre za novinarstvo Fakulteta političkih nauka, sportski radnik (Sarajevo, 07. 08. 1920 - Beograd, 05. 11. 2004)1927. - Rođen Miroslav Belović, pozorišni reditelj i književnik (Ilidža, 07. 08. 1927 - Beograd, 30. 03. 2005)1937. - Rođen Aleksandar Dragojlović, novinar i urednik Radio Beograda (Beograd, 07. 08. 1937 - Beograd, 01. 07. 2008)1938. - Umro Konstantin Sergejevič Aleksejev Stanislavski, ruski pozorišni glumac, teatrolog i reditelj (Moskva, 17. 01. 1863 - Moskva, 07. 08. 1938)LINK. 1941. - Godine 1941. umro je Rabidranat Tagore (Takur), indijski književnik i  filozof, nobelovac. Po opštoj oceni literata neprevazidjene vrednosti. Napisao je više od hiljadu poema, 24 drame, osam romana, najmanje osam tomova pripovedaka, više od 2. 000 pesama i mnoštvo eseja. Pisao je na bengalskom jeziku, a poeziju je sam prevodio na engleski. Napustio je tradicionalni književni bengalski i pisao na govornom jeziku. Njegovo delo odlikuje se snagom i jasnoćom misli, dostojanstvenom emotivnošću, ali ga krasi i duboka društvena odgovornost. Glavni cilj bilo mu je povezivanje istočne i zapadne kulture. Dela: zbirke pesama "Gradinar", "Gitandžali", zbirke pripovedaka "Grupa priča", "Zlatan čamac", "Kasna žetva", "Snovi", "Nudjenja", roman "Gora", lirske drame "Čitra", Malini", publicistički rad "Nacionalizam". NARUČITE. 1948. - Rođen Dragan Kapičić, košarkaš, reprezentativac, sportski radnik,  predsednik Košarkaškog saveza Srbije (Beograd, 07. 08. 1948)1957. - Umro Oliver Norvel Hardi, američki filmski glumac - komičar (Harlem, 18. 01. 1892 - Burbank, 07. 08. 1957)1958. - Rođen Zlatko Krmpotić, fudbaler i trener (Beograd, 07. 08. 1958)1975. - Rođena Šarliz Teron, američka filmske glumica, dobitnica "Oskar"-a (Benoni, 07. 08. 1975)1989. - Na današnji dan 1989. godine umrla Mira Trailović, pozorišni reditelj. Izuzetna ličnost jugoslovenskog i svetskog pozorišta, Mira Trailović je počela karijeru kao spiker, a zatim i urednik Dramskog programa Radio Beograda. Diplomirala je na Dramskom odseku Muzičke akademije u Beogradu i na Visokoj filmskoj školi. Asistirala je kao reditelj u Jugoslovenskom dramskom pozorištu. Njen veliki iskorak u svet teatra započeo je 1956. godine, kada je grupa pozorišnih entuzijasta, u potrazi za novim prostorom i repertoarom, u galeriji "Borbe", koja je imala 212 stolica, osnovala  Atelje 212.   Iako je Mira uvek isticala da je pravi život Ateljea 212 počeo premijerom Beketovog "Godoa", nova pozornica je promovisana njenom režijom koncertnog izvođenja Geteovog "Fausta". Na čelu ove kuće nalazila se od 1961. godine usmerivši je u pravcu avangarde. Režirala je dela Joneska, Kamija, Olbija, Vajsa, ali je pravu buru u pozorišnom životu izazvala njena postavka mjuzikla "Kosa". U nameri da pozorišnoj publici pruži uvid u tokove svetske avangarde pokrenula je 1967. godine jednu od najeminentnijih pozorišnih manifestacija u svetu - BITEF. Beogradu je 1989. godine podarila Bitef teatar, u staroj adaptiranoj crkvi na skveru, koji danas nosi njeno ime. Predavala je režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Bila je selektor i umetnički direktor festivala u Nansiju i dobitnik francuske "Legije časti". LINK. 1994. - Umro Domeniko Modunjo, italijanski pevač (Polinjano a Mare, 03. 03. 1928 - Lampeduza, 07. 08. 1994)1999. - Umro Tomislav Popović, ekonomista, direktor Instituta ekonomskih nauka u Beogradu (Đakovica, 27. 12. 1937 - Budva, 07. 08. 1999)1999. U Brčkom, u Bosni i Hercegovini, održan je "Rok maraton99" na kojem su se prvi put od raspada bivše SFRJ i time uzrokovanog rata, okupile rok grupe iz bivših jugoslovenskih republika. Koncert je najavljen kao "skup visokog rizika", ali incidenata nije bilo. 2001. Filipinska vlada i muslimanska separatistička grupa,Islamski oslobodilački front Moro potpisali su primirje što je korak napred u pravcu okončanja borbi koje traju decenijama na južnim Filipinima. 2002. Međunarodni monetarni fond (MMF) dodelio je 30 milijardidolara Brazilu, za poboljšanje ekonomskog stanja. To je najveća finansijska pomoć koju je MMF dao nekoj državi. 2003. - Umro Rajko Žižić, košarkaš, trener i sportski radnik (Miloševići, 22. 01. 1955 - Beograd, 07. 08. 2003)2003. - Umro Ivan Spužić, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu, akademik (Beograd, 02. 09. 1928 - Beograd, 07. 08. 2003)2004. - Umro Đurica Labović (Ljubo Popović), publicista, novinar i  književnik (Andrijevica, 20. 03. 1930 - Beograd, 07. 08. 2004)2005. - Umro Piter Dženings, američki TV novinar (Toronto, 29. 07. 1938 - Njujork, 07. 08. 2005)2008. - Umro Andrea Pininfarina, italijanski dizajner (Torino, 26. 06. 1957 - Torino, 07. 08. 2008)2008. - Umro dr Novica Petković, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu, član Akademije nauka Republike Srpske (Donja Gušterica, 18. 01. 1941 - Beograd, 07. 08. 2008)2008. - Umro Predrag Knežević Kneža, novinar i urednik Radio Beograda, bard sportskog novinarstva (Kruševac, 19. 08. 1922 - Beograd, 07. 08. 2008) 2009.    - Umro Danko Popović, književnik (Aranđelovac, 19. 08. 1928 - Beograd, 07. 08. 2009)2009. Umro je kultni reditelj i scenarista Džon Hjuz poznat po filmovima "Sam u kući", "Ferisov slobodan dan" i filmovima o mladima i odrastanju tokom 80-tih i 90-tih, kao što su "Sixteen candles" i "Breakfast Club. IZVORI: LINK. LINK.
 
   

Na današnji dan, 1. februara Svetlana Velmar-Janković i Baster Kiton

 

 

 

1650. - U Stokholmu, gde je boravio na poziv kraljice Kristine, umro je francuski filozof, matematičar i fizičar Rene Dekart. Odbacivši svaku dogmu ili doktrinarnost učenja, Dekart je četiri osnovna pravila mišljenja izneo u čuvenom delu "Rasprava o metodi". Smatra se začetnikom moderne filozofije racionalizma. 1748. - Ukazom carice Marije Terezije, Novi Sad je dobio status slobodnog kraljevskog grada u okviru austrijske monarhije. Taj dan proglašen je za Dan grada kada je lokalnu vlast 1996. godine u Novom Sadu osvojila opoziciona koalicija "Zajedno". 1793. - Revolucionarna Francuska je, nepune dve sedmice posle pogubljenja kralja Luja DžVI, objavila rat Velikoj Britaniji i Holandiji. 1840. - U američkom gradu Baltimor je otvoren prvi stomatološki fakultet u svetu. 1893. - Tomas Edison je u Vest Orindžu u Nju Džersiju otvorio prvi filmski studio u svetu. 1895. - Rođen je Džon Ford, američki reditelj. 1896. - Podstaknuti pobunom u Grčkoj, stanovnici ostrva Krit počeli su ustanak protiv turske vlasti. Uz intervenciju evropskih sila, Krit je 1898. dobio autonomiju, a 1912. pripojen je Grčkoj. 1901. - U Beogradu je izašao prvi broj Srpskog književnog glasnika, časopisa za književnost. Prvi urednik je bio Bogdan Popović, jedan od najpoznatijih književnih kritičara i teoretičara tog doba. 1908. - U Lisabonu su ubijeni portugalski kralj Karlos I i njegov sin, princ prestolonaslednik. Atentat su izvršile pristalice republikanaca. 1918. - Topovskim pucnjem sa admiralskog broda "Sankt Georg" označen je početak pobune oko 6. 000 mornara u austrougarskoj ratnoj floti u Boki Kotorskoj. Pobuna je ugušena 3. februara, uhapšeno je 800 mornara i podoficira, a pred preki sud u Kotoru izvedeno je 40, od kojih su četvorica osuđena na smrt i potom streljani. Veliki broj oslobođen je nakon suđenja u septembru, a krivični postupak protiv ostalih prekinut je slomom Austro-Ugarske u Prvom svetskom ratu. 1920. - Kanadska federalna policija, 'Mauntis',(Royal Canadian Mounted Police - RCMP) promenila je ime, od prethodnog naziva 'North West Mounted Police'. 1924. - Prva laburistička vlada Velike Britanije priznala je SSSR, što je znatno doprinelo smanjenju diplomatske izolacije prve socijalističke zemlje u svetu. 1931. - Rodjen je Boris Jeljcin, bivši predsednik Rusije. 1933. - Rođena je Svetlana Velmar-Janković (Beograd 1. februar 1933) je srpska književnica i akademik SANU. Kćerka je Vladimira Velmar-Jankovića, srpskog pisca i člana Nedićeve Vlade nacionalnog spasa u Drugom svetskom ratu. Posle rata pohađala je Četvrtu žensku gimnaziju. Francusku književnost studirala je kod dr Miodraga Ibrovca i dr Nikole Banaševića, a latinski jezik je izučavala pod nadzorom dr Miše Đurića. Prvo je radila kao novinar y „Dečjoj štampi“ pa posle kao sekretar i urednik časopisa „Književnost“. Zatim je uređivala biblioteke za prozu i eseje domaćih pisaca y „Prosveti“. Objavila je romane Ožiljak, Lagum, Bezdno, Nigdina, Vostanije, zbirke kraćih i dužih proznih dela Dorćol, Vračar, Glasovi, knjige eseja Savremenici, Ukletnici i Izabranici, drame Žezlo i Knez Mihailo, priče za decu pod naslovom Knjiga za Marka, prvi deo autobiografske proze Prozraci i molitve Svetilnik. Od brojnih književnih nagrada izdvajaju se nagrade „Isidora Sekulić“, „Ivo Andrić', nagrada za najčitaniju knjigu Narodne biolioteke Srbije i NIN-ov nagrada. Pariski časopis Lire stavio je 1997. godine roman Lagum (koji je pariski izdavač Phébus izdao pod naslovom Dans le noir, y prevodu Alena Kapona) na deseto mesto među 20 najboljih knjiga domaćih i stranih pisaca objavljenih y toj godini y Francuskoj. Roman je bio y najužoj konkurenciji za nagradu „Femina“ i proglašen je „malim remek-delom“. Naručite knjigu slavljenice. 1942. - Vođa norveških nacista Vidkun Kvisling postao je u okupiranoj Norveškoj u Drugom svetskom ratu predsednik marionetske vlade. 1946. - Mađarska je proglašena republikom, s predsednikom Zoltanom Tildijem i premijerom Ferencom Nađom. 1946. - Norveški diplomata Trigve Li izabran je za prvog generalnog sekretara UN. 1966. - Umro je američki filmski glumac i režiser Baster Kiton, jedan od najpoznatijih komičara nemog filma. 1974. - U požaru koji je zahvatio novoizgrađeni soliter u brazilskom gradu Sao Paolo poginulo je više od 220 ljudi. 1979. - Iranski verski vođa ajatotah Ruholah Homeini vratio se u zemlju iz Pariza posle 15 godina izgnanstva, koje je proveo uglavnom u Iraku. Time je nastupila nova faza islamske revolucije kojom je u Iranu uspostavljena islamska teokratska država1990. - Da bi suzbila masovne demonstracije kosovskih Albanaca, Jugoslovenska narodna armija izvela je tenkove na ulice kosovskih gradova, a borbeni avioni nadletali su Prištinu. U sukobima demonstranata i policije poginulo je 27 demonstranata i jedan policajac, a ranjeno oko sto ljudi na obe strane. 1991. - U zemljotresu koji je pogodio pogranične oblasti Avganistana i Pakistana poginulo je više od 1. 200 ljudi. 1992. - Predsednici SAD i Rusije Džordž Buš i Boris Jeljcin potpisali su u Kejmp Dejvidu deklaraciju o prestanku neprijateljstava dve zemlje, cime je formalno završen "hladni rat". 1995. - Poplave u Holandiji su naterale oko 250. 000 ljudi da napuste domove, što je bio najveći egzodus u istoriji te zemlje. 1996. - Predsednik Žak Širak objavio je da je Francuska okončala nuklearne probe "jednom zauvek". 2000. - Zbog učestalih napada naoružanih Albanaca na policijske i druge objekte, srpske vlasti su pojačale prisustvo snaga bezbednosti i Vojske Jugoslavije na jugu Srbije u regionu opština Preševo, Bujanovac i Medveđa u kojima Albanci čine većinu stanovništva. 2002. - Na suđenju u Rijeci za ratne zločine počinjene nad Srbima 1991-92, bivši načelnik policije iz Gospića Ivan Dasović potvrdio je da je tadašnji politički vrh Hrvatske znao za ubistva Srba u Gospiću. 2003. - U nesreći Spejs šatl "Kolumbija" koji se zapalio i raspao na visini od oko 60 kilometara iznad Teksasa (SAD) poginulo je svih sedam astronauta. 2004. - U dvostrukom samoubilačkom napadu u Erbilu, na severu Iraka, na kancelarije dve glavne kurdske frakcije: Patriotske unije Kurdistana i Demokratske partije Kurdistana, poginulo je najmanje 117 osoba, među kojima i guverner Erbila Akram Mintik. 2004. - Najmanje 251 muslimanski vernik poginulo je u jurnjavi tokom godišnjeg hadžiluka u Mini, u blizini Meke, u Saudijskoj Arabiji. IZVOR.
 
   

Na današnji dan, 1. januara Ćopić i Selindžer

 

 

 

-45. - p. n. e. Stupio na snagu novi, Julijanski kalendar, kojim je Gaj Julije Cezar, prema savetima grčkog astronoma iz Aleksandrije Sosigena, reformisao računanje vremena tako što je za početak godine odredio 1. januar umesto 1. marta. Papa Grgur XIII reformisao taj kalendar 1582, što je najveći broj zemalja prihvatio, dok su Julijanski zadržale srpska, ruska i još neke pravoslavne crkve. 404. - Održane su poslednje gladijatorske igre u Rimu. 1438. - Albert II Habsburški krunisan kao kralj Madjarske. 1498. - Na putu ka Indiji, portugalski moreplovac Vasko da Gama (Vasco) iskrcao se, kao prvi Evropljanin, na obale današnje afričke države Mozambik. 1502. - Portugalski moreplovci uplovili u zaliv Guanabara i nazvali to mesto Rio de Žaneiro. Grad koji je potom nastao bio prestonica Brazila od 1763. do 1960, kada je za glavni grad određena novoizgrađena Brazilija. 1526. - Hrvatsko plemstvo na saboru u gradu Cetinu izabralo za kralja Ferdinanda Habsburga, nadajući se da će im nadvojvoda Ferdinand obezbediti bolju odbranu od Turaka nego erdeljski knez Ivan Zapolja. Hrvatska postala deo Habsburške monarhije. 1552. - U Beogradu je štampana prva knjiga ćirilicom, poznata kao "Beogradsko četvorojevanđelje". Knjigu, koja predstavlja dragocen izvor za upoznavanje prilika u Beogradu sredinom 16. veka, štampao je Trojan Gundulić, pripadnik dubrovačke kolonije u Beogradu. LINK. 1562. - Katolici su u Francuskoj masakrirali preko hiljadu hugenota (protestanata) tokom njihove molitve u Vasiju, što je bio početak dugotrajnih borbi i ratova, poznatih pod imenom "hugenotski ratovi", koji su uz prekide 36 godina razdirali Francusku. 1629. - Rođen je Jan Sobjeski, poljski kralj (1674-96),nacionalni heroj koji se uspešno borio protiv Švedske, Turske, Tatara i Kozaka. Slavljen je kao spasitelj Evrope, kada je 1683. oslobodio Beč turske opsade i time sprečio prodor Turske u srednju Evropu. 1673. - Ustanovljena redovana poštanska služba izmedju Njujorka i Bostona u SAD. 1700. - Rusija prihvatila upotrebu Julijanskog kalendara. 1767. - Španski kralj Karlos III (Carlos) proterao je iz zemlje rimokatolički jezuitski red. 1781. - Prvi most u potpunosti napravljen od gvoždja, otvoren je u mestu Ajronbridž (Ironbridge, Gvozdeni most) u Engleskoj. 1797. - Grad Albany postao je glavni grad države Njujork, umesto dotadašnje prestonice Njujorka (New York City). 1801. - Donesen je zakon o ujedinjenju Kraljevine Velike Britanije i Kraljevine Irske u Ujedinjeno kraljevstvo (United Kingdom). 1801. - Astronom Djuzepe Piaci (Giuseppe Piazzi) otkrio prvi asteroid, nazvan Ƈ Ceres' 1803. - Danska zabranila uvoz robova u dansku Zapadnu Indiju i postala prva zemlja koja je zabranila ropstvo. 1804. - Francuska vlast se završila na ostrvu Haiti, u Karibima. 1808. - Zabranjen uvoz robova u SAD. 1809. - Švedska je, kao prva zemlja u svetu, uspostavila ombudsmana, lice koje vrši nadžor nad radom organa uprave i javnih službi, a postavlja ga parlament. Prvi ombudsman bio je Lars Avgust Manerhajm (August Mannerheim). 1811. - Egipatski vladar Mohamed Ali (Mohammed) izvršio je pokolj nad mamelučkim vođama i time dokrajčio vlast mameluka u Egiptu. Mameluci, potomci ratnih zarobljenika koje su persijski i egipatski vladari uvrštavali u svoje vojske, pretežno telesnu gardu, zavladali su Egiptom 1250. kada su oborili dinastiju Ajbeka. 1815. - Napoleon Bonaparta vratio se u Francusku sa ostrva Elba, gde je bio prognan nakon abdikacije u aprilu 1814. Ušavši trijumfalno u Pariz preuzeo je vlast u zemlji, čime je počelo razdoblje "sto dana", koje je okončano vojnim porazom kod Vaterloa. Posle druge abdikacije, 22. juna, predao se Englezima koji su ga internirali na ostrvo Sveta Jelena, gde je umro 5. maja 1821. 1823. - Rođen mađarski pesnik Šandor Petefi, jedan od vođa nacionalnog pokreta 1948. Otac mu bio Srbin Stevan Petrović, a Šandorovo kršteno ime Aleksandar. Smatra se najtalentovanijim i najboljim mađarskim lirskim pesnikom XIX veka. Njegova poezija imala veliki uticaj na južnoslovenske pesnike, posebno na Đuru Jakšića i Jovana Jovanovića Zmaja. Poginuo 1849. u bici kod Šegešvara. 1833. - Velika Britanija proglasila suverenitet nad Foklandskim ostrvima u Atlantiku, koja su pre toga bila pod španskom kolonijalnom vlašću. 1863. - Tokom Američkog grašanskog rata predsednik SAD Abraham Linkoln potpisao Zakon o oslobađanju robova. 1872. - U planinskom području Jelouston u SAD osnovan je prvi nacionalni park u svetu. 1877. - Britanska kraljica Viktorija I proglašena za caricu Indije. 1878. - Završen je drugi srpsko-turski rat koji je Srbiji doneo teritorijalno proširenje za četiri okruga i međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu koji je održan u junu iste godine. 1880. - U Srbiji uvedene obavezne metarske mere, merna jedinica za dužinu postao metar. Zvanično prestale da važe mere poput aršina, lakta, pedlja. 1887. - Britanska kraljica Viktoria proglašena za vladara Indije u Delhiju. 1891. - Rođen je Stanislav Vinaver, jedan od najznačajnijih protagonista moderne srpske književnosti posle Prvog svetskog rata. Autor je Manifesta ekspresionizma i pokretač mnogih zajedničkih poduhvata mladih pisaca, a bio je i novinar, feljtonist, polemičar i prevodilac. Najpopularnijim njegovim delom smatra se "Pantologija novije srpske pelengirike" (1922) u kojoj je parodirao "Antologiju novije srpske lirike" Bogdana Popovića. 1892. - Otvorena imigraciona kancelarija na ostrvu Elis (Ellis Island), ispred Njujorka, kao administrativni centar za prihvat novodošlih imigranata u Ameriku. 1896. - Bosonogi ratnici abisinskog cara Menelika II potukli su italijanske trupe kod Adue, posle čega je Italija morala da prizna nezavisnost Abisinije (Etiopija). 1899. - Okončana španska vladavina na Kubi. 1901. - Nigeria postala britanski protektorat. 1901. - Države Novi Južni Vels, Viktorija, Kvinslend, Južna Australija, Zapadna Australija i Tasmanija osnovale australijsku zajednicu sa Edmundom Bartonom kao prvim premijerom, koja je te godine u statusu dominiona postala član Britanskog komonvelta. 1908. - Po prvi put, spuštena je u ponoć 31. decembra velika lopta na Njujorškom Tajms skveru (Times Square), obeležavajući na taj način početak Nove godine. 1912. - Formirana je Republika Kina. 1913. - U Velikoj Britaniji počelo cenzurisanje filmova. 1915. - Rođen srpski pisac Branko Ćopić, nastavljač tradicije seoske pripovetke srpskog realizma. Humorista, autor rodoljubive i dečije poezije, jedan je od najplodnijih i najpopularnijih jugoslovenskih pisaca u periodu posle II svetskog rata. 1984. izvršio samoubistvo. 1919. - Rođen je Džerom Dejvid Selindžer (engl. Jerome David Salinger, Njujork 1. januar 1919. — Nju Hempšir, 27. januar 2010. ), bio je američki romanopisac i pripovedač. Objavio je jedan roman i nekoliko zbirki pripovedaka između 1948. i 1959. godine. Njegovo najpoznatije delo je „Lovac u žitu“, a knjiga se može naći i pod naslovom „Lovac u žitu“. Naručite knjigu. 1919. - U Beogradu se sastao prvi jugoslovenski parlament - Privremeno narodno predstavništvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, u kojem je bilo 296 poslanika, postavljenih ukazom vlade. Poslanici su mahom bili iz ranijih parlamenata jugoslovenskih zemalja, izabrani pre Prvog svetskog rata. 1925. - Naziv glavnog grada Norveške Kristijanija promenjen u Oslo. 1932. - Kidnapovan je 20-mesečni sin američkog pilota Čarlsa Lindberga (Charles Linbergh), prvog pilota koji je preleteo Atlantik 1927. Beba je nađena mrtva u maju, a taj događaj je podstakao donošenje tzv. Lindbergovog zakona kojim je na području SAD za otmicu predviđena smrtna kazna. 1934. - Na ostrvu Alkatraz, u sredini zaliva ispred San Franciska u Kaliforniji, napravljen je savezni državni zatvor. 1940. - Umro je američki pisac Frensis Skot Ficdžerald (Francis Scott Fitzgerald). Proslavio se već prvim delima u kojima je opisao "godine džeza", a njegov roman "Veliki Getsbi" smatra se jednim od remek dela o "izgubljenoj generaciji". 1941. - Bugarska je u Drugom svetskom ratu pristupila Trojnom paktu i dopustila nemačkim trupama da uđu u zemlju. 1941. - Rodjena je Eva Ras, srpska glumica, slikarska i spisateljica. 1942. - Rođen je Kornelije Bata Kovač, srpski kompozitor i muzičar. Naručite danas knjigu. 1943. - Britansko ratno vazduhoplovstvo je u Drugom svetskom ratu počelo da sistematski bombarduje evropske železničke sisteme na teritorijama pod kontrolom nacističke Nemačke. 1945. - Umro je američki general Džordž Smit Paton (George Smith Patton), posle saobraćajne nesreće u Nemačkoj. U Drugom svetskom ratu istakao se kao briljantan komandant oklopnih jedinica u bitkama u severnoj Africi, na Siciliji, u Ardenima. Posmrtno je objavljen njegov dnevnik "Rat kako sam ga ja video". 1948. - U Irskoj je potpisan zakon o konstituisanju Irske Republike. Irska je 1949. proglasila punu nezavisnost od Velike Britanije i istupila je iz Komonvelta. 1948. - Rođen je Zoran Živković, najpoznatiji srpski pisac fantastike Naručite knjigu. 1994. - Rast cena u SR Jugoslaviji dostigao fantastičnih 315. 563. 558%, cene su se u proseku povećavale 62% dnevno, 2% na sat i 0,029% u minuti. IZVOR.
 
   

Na današnji dan, 1. jula

 

 

 

69. - Trupe u Egiptu proglasile Vespazijana za devetog rimskog cara. 1569. - Stvorena je Lublinska unija kojom su se ujedinile Litvanija i Poljska. Deobom Poljske 1795. veći deo Litvanije pripao je Rusiji. 1646. - Rođen je Gotfrid Vilhelm Lajbnic, nemački filozof, matematičar, fizičar i diplomata. († 1716. ) Gotfrid Vilhelm Lajbinc: Novi ogledi o ljudskom razumu Verovao je u „urođene ideje", suprotno od Loka, i to svoje shvatanje izneo u delu Novi ogledi o ljudskom razumu (1704-1765), čime će u narednim stolećima biti naznačen put transcendentalnog idealizma (Kant), odnosno Hegelova dijalektika. LINK   1804. - Rođena je Žorž Sand, francuska književnica. Žorž Sand: Leone Leoni Strasni zanos i žudnja nagone mladu Žilijetu da sa svojim ljubavnikom Leone Leonijem pobegne iz kuće svoga oca, bogatog draguljara. LINK Žorž Sand: Kraljica Kvak Bajke, pustolovine, najveci lažovi na svetu, nepostojeci decji prijatelji - sve to nudi svet mašte kojem nekada i odrasli pribegavaju. LINK 1835. - U Pešti je štampan prvi broj „Serbskog narodnog lista“, ilustrovanog književnog nedeljnika Srba u Mađarskoj, koji je pokrenuo publicista i urednik „Letopisa“ Matice srpske Teodor Pavlović. List je s kraćim prekidima izlazio do 1848. 1839. - Umro je Mahmud II, turski sultan, poslednji vladar iz dinastije Osmana Osvajača. 1853. - Umro je Branko Radičević, veliki srpski pesnik. 1860. - Umro je Čarls Gudjer, američki industrijalac. 1867. - Ontario, Kvebek, Nova Škotska i Nju Branzvik proglasile su federalnu uniju Kanada, koja je „Severno američkim zakonom“ britanskog parlamenta dobila status dominiona. 1872. - Rođen je Luj Blerio, francuski inženjer i pilot. 1876. - Umro je Mihail Aleksandrovič Bakunjin, ruski revolucionar anarhist. 1881. - Umro je Rudolf Herman Loce, nemački filozof. (*1817). 1887. - Počela je da radi prva astronomsko-meteorološka stanica u Srbiji, koju je u svojoj kući na Vračaru u Beogradu organizovao profesor Velike škole Milan Nedeljković. Godine 1902. on je počeo da izdaje i prvu opštu prognozu vremena. 1894. - Rođen je Isak Babelj, ruski književnik. († 1940. ) 1902. - Rođen je Vilijam Vajler, američki filmski režiser. 1921. - Na tajnom sastanku u Šangaju osnovana je Komunistička partija Kine, koja je 1949. preuzela vlast u Kini. 1921. - Prvi put je primenjena vakcina za zaštitu dece od tuberkuloze (BCG). 1896. - Umla je Herijet Elizabet Bičer Stou, američka književnica. 1928. - Umro je Vjekoslav Klaić, hrvatski istoričar i pisac. (* 1849. ) 1942. - nemačke trupe su u Drugom svetskom ratu, posle osmomesečne opsade, zauzele Sevastopolj, najvažniju rusku crnomorsku luku na poluostrvu Krim. 1946. - SAD su izvršile probu atomske bombe na atolu Bikini u Pacifiku. 1946. - Rođen je Slobodan Santrač, bivši fudbaler, danas trener. 1957. - Umro je Drago Gervais, hrvatski književnik. (* 1904. ) 1960. - Gana je postala republika, s prvim predsednikom Kvame Nkrumahom. 1961. - Rođen je Karl Luis, američki atletičar. 1962. - Afrička republika Ruanda i kraljevina Burundi su stekle nezavisnost, nakon što je Generalna skupština UN u februaru ukinula nadzor nad ove dve države. 1965.  Milan Ohnisko (češ. Milan Ohnisko; rođen 1. jula 1965. u Brnu, Čehoslovačka) je češki pesnik i prevodilac. Posle napuštanja škole dva razreda pre maturiranja, radio je mnogo poslova. Imao je svoju prodavnicu knjiga i izdavačku kuću. Trenutno radi kao slobodni izdavač. 1966. - Održan je „Brionski plenum“ Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, na kojem su iz rukovodstva partije uklonjeni Aleksandar Ranković, potpredsednik SFR Jugoslavije i Svetislav Stefanović Ćeća, savezni sekretar za unutrašnje poslove, što je značilo i uklanjanje sa državnih funkcija. Kao ličnosti odgovorne za rad Službe državne bezbednosti oni su optuženi za prisluškivanje predsednika SFRJ Josipa Broza Tita i za šovinističku politiku prema Albancima na Kosovu. 1967. - Rođena je Branko Zorko, hrvatski atletičar. 1967. - Rođena je Pamela Anderson, kanadska glumica. 1972. - Rođena je Kler Forlani, engleska glumica. 1974. - Umro je Huan Domingo Peron, argentinski general i političar. 1982. - Rođena je Hilari Barton, američka glumica. 1991. - Na sastanku u Pragu lideri istočnoevropskih zemalja ukinuli su vojni savez Varšavski pakt, osnovan 1955. 1991. - Stipe Mesić, posle mesec i po dana zakašnjenja, izabran za predsednika Predsedništva SFRJ. 1994. - Vođa Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser Arafat vratio se u Palestinu, nakon 27-godišnjeg izbeglištva. 1997. - Hongkong je, nakon što je 150 godina bio pod engleskom upravom ponovo vraćen pod kinesku jurisdikciju, kao njen specijalni administrativni region. 1999. - Umro je Džošua Nkomo, južnorodezijski političar. 2000. - Nakon sastanka šefova država u Pjongjangu (13-15. juna) predstavnici dve Koreje potpisali su sporazum o spajanju porodica, koje su zbog rata bile razdvojene skoro pola veka. 2000. - Pušten je u saobraćaj najduži most na svetu koji je povezao Švedsku i Dansku.   Most Oresund 2001. - U Acehu u Indoneziji, pronađeno je 27 izmasakriranih tela. Tokom separatističkog rata pobunjenika, članova Pokreta za oslobođenje Aceha, u tom mestu je od sredine sedamdesetih ubijeno preko 870 ljudi. 2002. - 72 osobe poginule su u sudaru putničkog i teretnog aviona iznad južne Nemačke. 2002. - U Hagu je formalno označen početak rada Međunarodnog krivičnog suda, koji osporavaju SAD. Taj sud je osnovan 17. jula 1998. u Rimu i do početka rada Rimski statut je ratifikovalo 86 država, uključujući i SRJ. 2003. - SAD su ukinule vojnu pomoć za oko 50 zemalja, uključujući i Srbiju i Crnu Goru. Te zemlje nisu do određenog roka, sa Vašingtonom potpisale bilateralni sporazum o neizručivanju američkih državljana Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu. 2004. - NASA-ina svemirska letelica Kasini ušla je u Saturnovu orbitu nakon sedmogodišnjeg putovanja. IZVOR
 
   

Na današnji dan, 1. juna

 

 

 

193. - Rimski car Didije Julijan ubijen nakon svega dva meseca vladavine. 987. - Igo Kapet izabran za kralja Francuske. 1198. - Vizantijski car Aleksije III Anđeo odobrio srpskom velikom županu Stefanu Nemanji i njegovom sinu monahu Savi da na ruševinama Hilandariona podignu novi manastir Svete gore, srpski manastir Hilandar. 1479. - Osnovan univerzitet u Kopenhagenu. 1562. - Car Svetog rimskog carstva Ferdinand I i otomanski sultan Sulejman II Veličanstveni potpisali mirovni sporazum kojim se Ferdinand odrekao Erdelja (današnji Banat) u korist turskog vazala Jovana Zapolje. 1671. - Turska je objavila rat Poljskoj. 1780. - Rođen je Karl Marija fon Klauzevic, pruski general. 1803. - Rođen je Mihail Ivanovič Glinka, ruski kompozitor. 1839. - Srpski knez Miloš Obrenović abdicirao u korist sina Milana i napustio Srbiju. Posle smrti Milana, nekoliko nedelja nakon preuzimanja vlasti, knez je postao mlađi sin Mihailo.   Ana Stolić: Beograd u doba kneza Miloša Obrenovića Saznajte kako se živelo u Beogradu nakon Drugog srpskog ustanka.  Poručite   1869. - Španija donela novi ustav kojim je proglašena sloboda veroispovesti i štampe, uveden je sud sa porotom i građanski brak. 1880. - U SAD instalirana prva javna telefonska kabina u svetu, u zgradi „Jejl banke“ u Nju Hejvnu. 1898. - Počeo šahovski turnir u Beču, Austrija. 1907. - Rođen je Frenk Vitl, engleski pronalažač. 1910. - Rođen je Erik Džordž Lapthorn Bivater, engleski reumatolog i patolog 1926. - Rođena je Merilin Monro, američka filmska glumica. (†1962. ). Nijedna knjiga nije objavljena na srpskom, ali evo nekoliko zapisanih rečenica. Nijedna osoba niti studio nisu me učinili zvezdom. To je učinila publika. Seks simbol vremenom postaje stvar. Ja ne želim da postanem stvar. Psi me nikada nisu ujeli. Samo ljudi. Holivud je mesto gde će vam platiti hiljadu dolara za poljubac i pedeset centi za vašu dušu. Ne znam ko je izmislio visoke potpetice, ali mu žene duguju mnogo. Telo je stvoreno da bi bilo golo, a ne pokriveno. Ja sam definitivno žena i u tome uživam. Šta nosim u krevetu? Pa Šanel 5, naravno. 1936. - Rođen je Bekim Fehmiu, jugoslovenski glumac (†2010. ).   Bekim Fehmiu: Blistavo i strašno Knjiga sećanja na detinjstvo provedeno u Sarajevu, Skadru i Prizrenu. Poručite     1937. - Rođen je Morgan Friman, američki glumac. 1941. - Jugoslovenski kralj Petar II Karađorđević potpisao je ukaz o imenovanju za predsednika jugoslovenske vlade u izbeglištvu bivšeg hrvatskog bana Ivana Šubašića. 1941. - Nemci u Drugom svetskom ratu potukli britanske trupe i osvojili Krit, čime su obezbedili važnu bazu za operacije na Bliskom istoku i u Severnoj Africi. Britanci su se povukli s velikim gubicima, a prilikom evakuacije poginulo je i oko 3. 000 Australijanaca. 1946. - Umro je Jon Antonesku, rumunski general. 1948. - Umro je Jaša Prodanović, srpski političar i pisac. 1958. - General Šarl de Gol postao je francuski premijer u jeku krize oko budućnosti francuskih kolonija u severnoj Africi. U decembru te godine De Gol je prvi put izabran za predsednika države. Drugi predsednički mandat dobio je na izborima 1965. 1969. - Kandidat degolista Žorž Pompidu izabran je za predsednika Francuske nakon što je Šarl de Gol podneo ostavku. 1972. - Rođen je Daniel Kejsi, engleski glumac. 1973. - Britanski Honduras promenio naziv u Belize. 1973. - Rođena je Jadranka Nanić Jovanović, srpska glumica. 1973. - Predsednik grčke vojne vlade Georgios Papadopulos ukinuo monarhiju i proglasio republiku. 1978. - Rođen je Aleksandar Šapić, srpski vaterpolista. 1980. - Američka kablovska TV mreža CNN počela sa radom. 1982. - Rođena je Žistin Enen Arden, belgijska teniserka. 1987. - Umro je Rašid Karami, libanski premijer. 1987. - U eksploziji bombe podmetnute u helikopter kojim se prevozio iz Bejruta u Tripoli ubijen libanski premijer Rašid Karami. 1990. - Predsednici SSSR-a i SAD Mihail Gorbačov i Džordž Buš potpisali su sporazum o prestanku proizvodnje hemijskog oružja i o uništavanju tog oružja do kraja 1992. 1993. - Smenjen predsednik SR Jugoslavije Dobrica Ćosić, prvi predsednik SRJ izabran u junu 1992. Njegovo smenjivanje izazvalo je revolt nekoliko hiljada Beograđana okupljenih ispred zgrade Skupštine.   Dobrica Ćosić: Vreme zmija Piščevi zapisi 1990-2000. Poručite   Dobrica Ćosić: Prijatelji moga veka Intimno Ćosićevo svedočanstvo u kojem su reči i argumenti, sloboda mišljenja i poricanja najjače oružje.  Poručite   1994. - Armando Kalderon Sol postao prvi predsednik Salvadora nakon gotovo desetogodišnjeg građanskog rata. 1994. - Južna Afrika se nakon 33 godine ponovo vratila u Komonvelt. 1997. - Na parlamentarnim izborima u Francuskoj pobedila je udružena levica, a premijer je postao lider Socijalističke partije Lionel Žospen. 2000. - Haški tribunal za zločine počinjene u Ruandi 1994. godine, osudio je belgijskog novinara na 12 godina zatvora jer je podsticao zločine u svojim radio emisijama. 2001. - Nepalski prestolonaslednik princ Dipendra ubio je u palati u Katmanduu svoje roditelje, kralja Birendru i kraljicu Ajsvaraju i još šest članova porodice, a potom izvršio samoubistvo. Državna komisija saopštila da je princ bio pod uticajem alkohola i droge. 2001. - U eksploziji bombe u noćnom klubu u Tel Avivu, koju je aktivirao palestinski bombaš samoubica, poginula je 21 osoba. 2003. - Predsednik Rusije Vladimir Putin doputovao je u posetu Velikoj Britaniji na poziv britanske kraljice Elizabete Druge. On je prvi šef ruske države koji je kao zvanični gost ušao u kraljevsku palatu u Londonu, posle cara Aleksandra Drugog 1874. IZVOR  
 
   

Na današnji dan, 1. maja

 

 

 

305. - Rimski car Dioklecijan i njegov savladar Maksimijan dobrovoljno se povukli sa vlasti i prepustili položaj avgusta Galeriju i Konstanciju I Hloru 408. - Umro je Arkadije, istočnorimski (vizantijski) car (r. oko 377. ) 1218. - Rođen je Rudolf I Habzburg, kralj Nemačke. († 1291. ) 1707. - Stupio na snagu Zakon o Uniji kojom su se kraljevine Škotska i Engleska ujedinile u Veliku Britaniju. 1778. - U Somboru otvorena prva srpska učiteljska škola. 1851. - Rođen je Laza K. Lazarević, srpski književnik. († 1891. ) 1858. - Crnogorci, na Grahovu, potukli znatno jače turske trupe. Posle te pobede, uz podršku Francuske, međunarodna komisija je 1860. odredila granice između Osmanskog carstva i Crne Gore, kojoj su pripojeni Grahovo, Rudine, Nikšićka Župa i Gornji Vasojevići. 1866. - U Srbiji puštene u promet prve poštanke marke. Istog dana 1874. prve poštanske marke puštene su u promet u Crnoj Gori. 1873. - Umro je Dejvid Livingston, škotski lekar, misionar i istraživač Afrike (r. 1813. ) 1876. - Britanski parlament usvojio Zakon o kraljevskim titulama na osnovu kojeg je kraljica Viktorija I proglašena caricom Indije. 1886. - U Čikagu je 50. 000 radnika stupilo u štrajk, zahtevajući bolje uslove rada, izražene u paroli „tri osmice“ - po osam sati rada, odmora i kulturnog uzdizanja. U sukobu s policijom ubijeno je 6 i ranjeno oko 50 radnika. Od 1889. ovaj dan se slavi kao Međunarodni praznik rada. U Srbiji je prvi put proslavljen 1894. 1904. - Umro je Antonjin Dvoržak, češki kompozitor (r. 1841. ) 1923. Džozef Heler (1. 5. 1923 – 12. 12. 1999. ) bio je američki satirički romanopisac i dramatičar. Napisao je roman "Kvaka 22" , hvaljeni i uticajni roman o američkim vazduhoplovcima u drugom svetskom ratu. To je delo postalo tako uticajno da je naslov knjige (Kvaka 22 na srpskom) ušao u engleski i mnoge druge rečnike kao sinonim za situacije kada različiti izbori dovode do aspurdnih situacija. 1924. - Rođen je Enriko Josif, srpski kompozitor. († 2003. ) 1925. - Kipar zvanično postao britanska kolonija. Velika Britanija je 1878. Kipar preuzela od Turske, a 1914. je izvršila aneksiju ostrva. 1929. - Rođen je Ralf Darendorf, nemački političar, sociolog i filosof. 1931. - Zvanično je otvoren "Empajer stejt bilding", 102 sprata visok njujorški oblakoder, tada najviša zgrada u svetu. 1945. - Umro je Jozef Gebels, nemački nacistički političar. (r. 1897. ) i njegova žena Magda Gebles (r. 1901) 1960. - Na teritoriji Sovjetskog Saveza oboren američki špijunski avion "U-2". Pilot Frensis Pauers, koji se spasao iskakanjem, zarobljen je i u februaru 1962. razmenjen za jednog sovjetskog špijuna. 1964. - 1964: Dva profesora sa Dartmouth koledža pokrenuli su prvi program u njihovom novom programskom jeziku Bejzik. Matematičari John G. Kemeny i Thomas E. Kurtz pokušavali su da približe računarstvo njihovim studentima. Fortran i Algol programski jezici koji su tada bili u upotrebi, bili su vrlo složeni i bilo je potrebno da budete profesionalac kako biste ih koristili. Dva profesora su počela da pišu programski jezik koji je lak za upotrebu 1956. godine. Prvo su napravili Dartmouth Simplified Code ili Darsimco. Sledeći je bio Oversimplified Programming Experiment ili Dope, koji je bio isuviše jednostavan i nije bio koristan. Ali Kemeny i Kurtz su upotrebili svoje znanje i veštinu da napišu Beginner's All-Purpose Symbolic Instruction Code, ili Bezjik (Basic). Novi programski jezik bio je jednostavan za upotrebu a dovoljno moćan. 1978. - Japanski istraživač Naomi Uemura postao prvi čovek koji je sam stigao na Severni pol, prešavši 950 kilometara na sankama s psećom zapregom. 1982. - U Poljskoj, 50. 000 pristalica "Solidarnosti" demonstriralo protiv vojne vlasti. Ratno stanje u zemlji uvedeno je 13. decembra 1981, kada je general Vojćeh Jaruzelski suspendovao civilne vlasti. "1993. - Bankrotirala ""Dafiment banka" 1993. - U atentatu u Kolombu tokom prvomajske proslave ubijen je predsednik Šri Lanke Ranasingea Premadasu. 1993. - Umro je Ranasingea Premadasu, predsednik Šri Lanke (r. 1924. ) 1994. - U trci za "Veliku nagradu San Marina" poginuo brazilski automobilski as Ajrton Sena jedan od najboljih vozača formule 1. 1994. - Umro je Ajrton Sena, brazilski vozač formule 1. (r. 1960. ) 1995. - Artiljerijskim napadom na Pakrac počela je ofanziva hrvatskih snaga na zapadnu Slavoniju pod nazivom "Bljesak". Nekoliko dana kasnije Hrvatska je zauzela celo područje, a desetine hiljada Srba izbeglo je u Bosnu i Srbiju. 1997. - Laburistička partija Tonija Blera pobedila na parlamentarnim izborima u Velikoj Britaniji, nakon 18 godina vladavine konzervativaca. 1999. - U vazdušnim udarima NATO na SR Jugoslaviju pogođen putnički autobus na mostu u Lužanima. Poginulo je najmanje 60 ljudi. 2001. - Makedonci u Bitolju spalili su i kamenovali oko 40 kuća, firmi i prodavnica čiji su vlasnici Albanci u znak odmazde zbog pogibije osam pripadnika makedonskih snaga bezbednosti u napadu albanskih terorista kod tetovskog sela Vojce. 2001. - Predsednik SAD, Džordž Buš zatražio je izmenu ugovora koji su 1972. SAD sklopile sa Moskvom o antibalističkim raketama, što bi otvorilo put ka novom odbrambenom planu SAD. 2003. - U zemljotresu u Turskoj poginulo 176 osoba, među kojima i 25 đaka tokom spavanja u internatu koji se srušio. 2004. - Evropska unija proširena je za deset novih članica, čime se broj zemalja koje čine tu najveću ekonomsko-socijalnu integraciju popeo na 25 sa 450 miliona stanovnika. Punopravne članice EU zvanično su postale: Mađarska, Poljska, Češka, Slovačka, Slovenija, Kipar, Malta, Estonija, Letonija i Litvanija. To je najveće proširenje EU od osnivanja 1957. godine. IZVOR.
 
   

Na današnji dan, 10. februara Puškin i Breht

 

 

 

Na današnji dan, 10. februara 1996. godine, zabeležen je istorijski trenutak u svetu šaha i veštačke inteligencije. U prvoj od šest partija u meču koji je privukao svetsku pažnju, IBM-ov šahovski računar Deep Blue ostvario je pobedu nad tadašnjim svetskim prvakom, legendarnim šahistom Garijem Kasparovom. Ovo je bio prvi put da računar pobedi svetskog pravaka u regularnoj partiji šaha, što je predstavljalo prekretnicu u razvoju veštačke inteligencije i kompjuterske obrade šahovskih partija.   Deep Blue je bio računar specijalno dizajniran za igranje šaha na visokom nivou, opremljen sposobnošću da analizira ogroman broj mogućih poteza i njihovih ishoda. Njegova pobeda nad Kasparovom nije samo potvrdila mogućnosti veštačke inteligencije u rešavanju kompleksnih zadataka, već je i zauvek promenila način na koji ljudi razmišljaju o sposobnostima kompjutera.   Iako je Kasparov izgubio tu prvu partiju, uspeo je da se vrati i pobedi u meču sa ukupnim rezultatom 4-2. Međutim, izgubljena partija ostavila je neizbrisiv trag i pokazala je da je era u kojoj kompjuteri mogu ozbiljno izazvati ljudsku dominaciju u intelektualnim igrama već na pomolu.   Revanš meč koji se odigrao godinu dana kasnije, 1997. godine, dodatno je potvrdio sposobnosti veštačke inteligencije. U ovom istorijskom susretu, unapređeni Deep Blue nije samo izazvao Kasparova, već je i trijumfovao, postavši prvi računar koji je pobedio svetskog šahovskog pravaka u meču pod standardnim turnirskim uslovima. Ovaj događaj ne samo da je promenio percepciju veštačke inteligencije u javnosti, već je i inspirisao dalja istraživanja i razvoj u oblasti računarskih nauka i šaha. 1258. - Mongoli su zauzeli Bagdad, tadašnji centar islamskog sveta, spalili grad i pobili 10. 000 ljudi. 1763. - Pariskim mirovnim ugovorom, Kanada je pripala Velikoj Britaniji. 1763. - Mirovnim ugovorom u Parizu završen je Sedmogodišnji rat, prvi oružani sukob svih evropskih sila. Sporazumom, koji su potpisale Velika Britanija, Francuska i Španija, Francuska se gotovo sasvim povukla iz Indije, a Velikoj Britaniji je prepustila i Kanadu. Španija je dobila Luizijanu i Kubu, a Pruska je zadržala Šleziju, koju je preuzela od Austrije. 1837. - U dvoboju je ubijen ruski pisac Aleksandar Sergejevič Puškin, začetnik realizma u ruskoj prozi i jedan od najvećih liričara svetske književnosti ("Evgenije Onjegin", "Boris Godunov", "Pikova dama", "Kapetanova kći"). Naručite knjigu. Naručite knjigu. 1878. - Konvencijom u El Zanjonu okončan je desetogodišnji ustanak protiv španske kolonijalne vlasti na Kubi. 1879. - U Velikom Trnovu otvoreno je zasedanje prvog bugarskog parlamenta posle oslobođenja od Turaka. 1891. - Zaslugom čuvenog srpskog geologa Jovana Žujovića, na Velikoj školi u Beogradu osnovano je Srpsko geološko društvo, jedno od najstarijih naučnih društava u Srbiji. 1894. - Rodjen je britanski političar Harold Makmilan (Macmillan). 1898. - Rodjen je Bertolt Breht (Brecht), nemački pesnik i dramski pisac. 1901. - U Beču je umro srpski državnik Milan Obrenović, knez (1872-82), a potom kralj Srbije (1982-89). Tokom njegove vladavine Srbija je stekla međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu 1878, kada su joj pripojena i četiri okruga. Zaključio je s Bečom Tajnu konvenciju 1881. kojom je ograničena nezavisnost Srbije u korist Austro-Ugarske. Abdicirao je 1889. u korist maloletnog sina Aleksandra. 1913. - Pronadjeni su smrznuti ostaci istraživača Antarktika, Kapetana Skota (Captain Scott) i njegove grupe koji su stradali u nevremenu u ekspediciji na Južni pol. 1931. - Nju Delhi (New Delhi) postao glavni grad Indije. 1940. — Premijerno prikazana prva epizoda crtanog serijala Tom i Džeri pod nazivom Maca je dobila otkaz. 1942. - Američki džez muzičar Glen Miler (Glenn Miller) postao je prvi muzičar koji je dobio "zlatnu ploču" za prodaju milionitog primerka kompozicije "Chattanooga Choo Choo". 1947. - U Parizu su potpisani mirovni ugovori zemalja pobednica u Drugom svetskom ratu i bivših saveznika Hitlerove Nemačke. 1950. - Rodjen je Mark Spitz, američki vičestruki olimpijski pobednik u plivanju. 1954. - Rođen je  Dragoljub Đuričić, jugoslovenski bubnjar. 1962. - Američki pilot Frensis Geri Pauers (Francis Gary Powers), oboren 1960. dok je preletao SSSR špijunskim avionom U-2, u Berlinu je zamenjen za sovjetskog obaveštajca Rudolfa Abela. 1964. - U sudaru dva australijska ratna broda u zalivu Džervis potonuo je razarač "Vojadžer" i poginulo je više od 80 mornara. 1979. Umro je Edvard Kardelj, slovenački političar (* 1910. ) 1986. - Do tada najveći sudski proces članovima Mafije, ordžan je u Palermu, na Siciliji u Italiji. 1996. - IMB kompjuter nazvan "Duboko plavo" ušao je u istoriju šaha pobedom nad svetskim prvakom Garijem Kasparovom. 1997. - Hrvati iz zapadnog dela Mostara otvorili su vatru na Muslimane iz istočnog dela grada koji su na hrvatsku stranu došli da posete groblje. Dve osobe su poginule, a 38 je ranjeno. Mostar je u bosanskom ratu, nakon što su Srbi bili prisiljeni da napuste grad, podeljen 1993. na muslimanski i hrvatski deo. 1998. - Umro je bivši francuski ministar inostranih poslova Moris Šuman (Maurice Sćuman), tvorac projekta Evropske unije ("Šumanov plan"). 2000. - Lider Srpske radikalne stranke i potpredsednik Vlade Srbije Vojislav Šešelj optužio je nezavisne medije da su "američki plaćenici" i "kriminalci", čime je najavio početak žestoke režimske kampanje protiv nezavisnih medija u Srbiji. 2001. - Tokom antivladinih protesta u Teheranu, u sukobu s policijom ranjeno je više desetina studenata, a oko 100 je uhapšeno. 2004. - SAD su obnovile svoje diplomatsko predstavništvo u Tripoliju, posle desetogodišnjih neprijateljskih odnosa dve zemlje, a nakon odluke Libije da napusti program za razvoj oružja za masovno uništenje. Zvanični Vašington je opozvao svog ambasadora u Libiji 1980. godine. 2005. - Umro je poznati televizijski i radijski novinar Milovan Ilić Minimaks (67).   2006. Fatmir Sejdiju izabran je za novog predsednika Kosova. 2006. Svečanom ceremonijom u Torinu su otpočele 20. Zimske olimpijske igre.
 
   
Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272