Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

 

Access

ALGORITMI

Alternativna učenja

Analiza podataka

Android

Animacija

Antropologija

Apple - MAC OS X

Arheologija

Arhitektura

Astrologija

Astronomija

Audio kursevi + knjige

Audio, Multimedia, Video

Autobiografija

AutoCad, ArchiCAD, SolidWorks, Catia, Pro/Engineer

Automobili

Bajke

Baze podataka

Biografija

Biološke nauke

Blockchain

Botanika

C, C++ i C#

ChatGPT

CSS

Dečije knjige

Delphi

Digitalna fotografija

Dizajn

Django

Domaće pripovetke

Domaći roman

Drama

E-knjiga

E-komerc

ECDL

Ekologija

Ekonomija

Elektrotehnika

Enciklopedija

Esejistika

Etika

Fantastika

Film

Filologija

Filozofija

Fizika

Fotografija

FULL STACK DEVELOPMENT

Funkcionalno programiranje

Generativna veštačka inteligencija

Geografija

Geologija

Git i GitHub

GOOGLE

GPT

Grafika, Dizajn, Štampa

Građevinarstvo

Hardver

Hemija

Hidrotehnika

Hobi

Horor

Humor

Internet

Intervju

Istorija

Istorija i teorija književnosti

Istorija umetnosti

Istorijski roman

Java

JavaScript

Joomla

jQuery

Knjiga posle posla - Beletristika i ostala izdanja

Knjižare i naše knjige

Književna kritika

Kuvari, hrana i piće

Leksikografija

Lingvistika

Ljubavni roman

logo

Magija

Marketing

Mašinsko učenje

Mašinstvo

Matematika

Medicina

Memoari

Menadžment

Modeliranje podataka

Monografija

Mreže

MS Office

Muzika

Nagrađivanje knjige

Naučna fantastika

Obrada teksta

OFFICE 2013

OpenOffice.org

Operativni sistemi

Oracle

Organizacione nauke

Pedagogija

PHP I MYSQL

Pisci u medijima

Ples

Poezija

Politika

Poljoprivreda

Popularna medicina

Popularna nauka

Popularna psihologija

Posao

Poslovanje

Pozorište

Pravo

Pravoslavlje

Primenjene nauke

Pripovetke

Prirodne nauke

Priručnik

Programiranje

Projektovanje softvera

Psihologija

Publicistika

Putopis

Python programiranje

Računarstvo u oblaku

Raspberry PI

Razvoj

Rečnici

Religija

Robotika

Roman

Ruby i Ruby on Rails

Satira

Saveti

Serija Roberta C. Martina

Sertifikati

Slikarstvo

Socijalna mreža - Facebook

Sociologija

Sport

Sport i hobi

SQL

Statistika

Strip

Tabele

Tableti

Tehnologija

Telekomunikacije

Triler

Turizam

Twitter

Udžbenici

Umetnost

Unix, Linux

Urbanizam

UX DIZAJN

Veštačka inteligencija

Visual Basic .NET, VBA, V. Studio

Web design

Windows

Windows 7

Windows 8

WordPress

Zaštita i sigurnost

Zoologija

 

Vesti – Internet

Ukupno: 1170, strana 9 od 59

Do 2010. godine, Apple bi mogao sustići Microsoft

 

 

 

Apple je čudo modernog sveta i to niko ozbiljan ne može da porekne; ipak, ako ćemo iskreno, ne bih se kladio da će ova kompanija ikada uspeti da po uspešnosti prestigne Microsoft. Izgleda, međutim, da će me neke najnovije vesti naterati da promenim svoj stav i uložim novac na Apple, jer ukoliko ova kompanija nastavi sa sadašnjim trendom rasta, onda će u narednih pet do šest godina Microsoft biti taj koji će zaostajati za njom. Znam da to danas zvuči krajnje neverovatno, zar ne! To sam isto i ja najpre pomislio kada sam pročitao izveštaj o analizi poslovanja ovih kompanija, koju je sprovela firma 10Layer. Stoga mi nemojte verovati na reč, već hajde da zajedno razmotrimo neke činjenice. . . Pre svega, treba naglasiti da su autori pomenute analize nastojali da budućnost predvide samo na osnovu stabilnog rasta koji su Apple i Microsoft ostvarili u poslednjih 5 godina. Zato od nje ne treba očekivati da predvidi sa kakvim će se uspehom prodavati iPhone, Windows Vista, ili ma koji budući proizvodi ovih dveju kompanija. Imajući, međutim, u vidu da ni Apple ni Microsoft nisu kompanije koje bi mogle preko noći da propadnu, hajde da pretpostavimo da će one održati sadašnje trendove rasta i da se usredsredimo na analizu tipa prošlost-budućnost. Dok je Microsoft karakterističan po linearnom rastu prihoda, zarada je u Apple-u eksponencijalno rasla tokom poslednjih 5 godina. Pazite samo ovo – za vreme dok su prihodi Bill Gates-ove kompanije narasli od nekih 30 milijardi na preko 44 milijarde dolara, Apple je sa nešto manje od 6 milijardi dostigao cifru od 21 milijarde dolara, što znači da je Apple ostvario petogodišnju stopu rasta od čak 250%, dok kod Microsoft-a ona iznosi približno 60%. Još jedna interesantna stvar koju sam uočio analizirajući uporedne dijagrame ostvarenih prihoda, jeste da prihodi kompanije Apple beleže mnogo veći rast tokom sezone zimskog raspusta i Božićnih praznika, u poređenju sa prihodima Microsoft-a u istom periodu. Ovakav trend će se verovatno nastaviti i u budućnosti, uprkos naporima Microsoft-a da svoj Zune servis učine konkurentnim Apple-ovom iTunes-u. Mada nisam neki naročiti ljubitelj statistike, izgleda da se iz ove studije firme 10Layer može izvući sasvim relevantna prognoza – Apple bi veoma lako mogao uzdrmati Microsoft, koji za sada još uvek bezbrižno drema na svom tronu. A ukoliko iPhone uspe da postane pravi hit na tržištu i ako prodaja iPod uređaja nastavi da raste istim tempom, moglo bi se lako dogoditi da mu Apple čak i oduzme krunu!
 
   

Dodaci za Firefox - Cooliris Previews

 

 

 

Ova interesantna ekstenzija vam omogućava da prikažete web stranicu ka kojoj vodi link pre nego što odete sa web stranice na kojoj se trenutno nalazite. Nakon što instalirate Cooliris Previews, mala plava ikona će se pojaviti pored bilo kog linka na koji postavite miša. Prevucite miša na tu ikonu i iskočiće prozor koji sadrži ciljnu web stranicu. Za sve namere i namene, vi se nalazite na toj stranici, ali ako pomerite miša sa ikone ili pop-up prozora, prikaz web stranice će nestati. U vrhu iskačućeg prozora nalaze se dodatne ikone koje vam omogućuju da zaključate otvoreni prozor, otvorite njen prikaz u novoj kartici, pošaljete je prijatelju putem e-maila (ovo zahteva registrovanje na Cooliris Web sajtu), zatvorite prozor ili upotrebite Back dugme (vi možete i da surfujete u iskačućem prozoru, zato i postoji Back dugme). Na neki način ovaj dodatak je više interesantan nego što je stvarno koristan, ali na određenim sajtovima, kao što je YouTube, prikaz je poboljšan. Ako prikažete link ka YouTube stranici, otvoriće se samo video u prozoru za prikaz. Pored funkcije za prikaz, Cooliris dodaje funkciju pretrage koja je osetljiva na kontekst. Obeležite reč ili frazu na stranici, kliknite desnim tasterom miša, izabeirte Cooliris Search i izaberite thefreedictionary. com, Google Images, Google Search ili Wikipedia da biste sproveli pretragu za izabrani termin. Ako postavite miša na bilo koju od ove četiri selekcije, rezultat pretrage će se pojaviti u prozoru prikaza. Ako kliknete, oni će se otvoriti na novoj kartici. Ako vremenom počne da vam smeta ikona za prikaz, vi možete lako da isključite prikaze tako što ćete kliknuti na ikonu u statusnoj liniji. Takođe možete da isključite prikaze od sajta do sajta. Adresa dodatka: addons. mozilla. org/firefox/2207
 
   

Dodaci za Firefox - Firefox Showcase

 

 

 

Firefox Showcase je odlična ekstenzija kako zbog njene upotrebljivosti tako i zbog toga što daje Firefoxu jedinu funkciju koju Internet Explorer 7 ima a "suvi" Firefox nema: sposobnost da prikaže umanjene prikaze svih otvorenih prozora i kartica. Nakon što instalirate ekstenziju imaćete novi Showcase podmeni u View meniju. Odatle vi možete da izaberete da prikažete umanjene prikaze svih kartica u aktuelnom prozoru ili sve kartice u svim prozorima (sa druge strane, IE7 prikazuje samo umanjene prikaze kartica u određenom prozoru). Pored toga, možete da izaberete da prikažete ove umanjene prikaze stranica u novoj kartici ili u plutajućem prozoru. Takođe dobijate nove opcije pod Sidebar podmenijem: mogućnost da birate da li želite da otvorite kartice iz aktuelnog prozora , ili iz svih prozora u Firefox Sidebar-u. Bez obzira kako izaberete da prikažete umanjene prikaze, kada ih prikažete, kliktanjem na bilo koji umanjeni prikaz bićete prebačeni na dati sajt. Na određeni način ova ekstenzija je malo previše zakomplikovana. Slobodno možete da zaboravite na većinu opcija i koristite ovaj dodatak u njegovoj standardnoj konfiguraciji. Ako se tokom surfovanja izgubite u gomilama kartica, Firefox Showcase će vam uštedeti mnogo živaca. Adresa ekstenzije: addons. mozilla. org/firefox/1810
 
   

Dodaci za Firefox - Stumble Upon

 

 

 

Sveže instalirana kopija Firefoxa predstavlja odličan softverski paket, ali ono što ovaj pretraživač otvorenog koda čini specijalnim je sposobnost da se on dalje proširuje pomoću ekstenzija i tema kako bi na kraju stvarno bio vaš web pretraživač. Problem je u tome što postoji jako mnogo dostupnih plug-inova, tako da je veoma teško i vremenski zahtevno šta vredi instalirati a šta đe vam samo nepotrebno zagušiti i opteretiti sistem. Zato ćemo vam mi pomoći serijom ćlanaka u kojima ćemo obraditi dvadesetak najboljih ekstenzija i dodataka koje supreporučili iskusni Web surferi. Bez obzira da li samo želite glatko da surfujete, poboljšate izgled pretraživača, bavite se ozbiljnim web razvijanjem ili dizajniranjem, biće ovde po nešto za svakoga. A ako znate za neke dobre ekstenzije i dodatke koje smo zaboravili da opišemo obavezno nas obavestite. Alat za pretraživanje webaStumbleUponPrvo da vas upozorimo da će StumbleUpon biti poguban za vašu produktivnost! StumbleUpon je jedna od web aplikacija za razvijanja socijalnih mreža koje su u zadnje vreme sve popularnije. Ovaj dodatak obezbeđuje način za pronalaženje novih web sajtova koji će vam biti zanimljivi ili korisni. Ova ekstenzija dodaje StumbleUpon liniju alatki u Firefox. Do celokupne funkcionalnosti StumbleUpon-a možete doći preko ove linije sa alatkama, uključujući podešavanje i nalog. Vi birate neke početne kategorije sajtova koji vas interesuju (primeri kategorija: Ancient History, Humor, Self-improvement) tokom procesa registracije, a posle možete da ih prepodesite po želji. Kada je sve podešeno, kliknite na Stumble! dugme u liniji sa alatkama i bićete prebačeni na nasumično izabran sajt koji ima veze sa kategorijama koje ste izabrali. ako vma se sajt ne svidi, kliknite na dugme Thumbs Down da biste mu dali negativnu ocenu. ako vam se sajt svidi, kliknite na dugme Thumbs Up da biste mu dali pozitivnu ocenu. Što više sajtova rangirate, tim će više izbori Stumble dodatka odgovarati vašem ukusu. Ako ocenite sajt koji se još ne nalazi u StumbleUpon bazi podataka, vi možete da unesete neke osnovne informacije o njemu tako da drugi koji koriste ovu ekstenziju mogu da nalete na njega. StumbleUpon nije praktičan dodatak, ali je veoma zabavan i može da vas vrati u vremena kada ste dokono surfovali webom i otkrivali svakakve interesantne stvari.
 
   

Dodatak za Firefox - Kreirajte i snimajte YouTube playliste

 

 

 

Samo za Windows: Kreirajte, snimajte i puštajte YouTube playliste (one su čak snimljene u klasičnom Winamp M3U formatu) u vašem Firefox panelu sa ekstenzijom namenjenom samo za Windows koja se zove YouPlayer. Nakon što instalirate ekstenziju, samo otvorite YouPlayer panel da biste počeli. Sa YouTube-a, vi možete da prevlačite i puštate (drag and drop) url bilo kog videa sa YouTube-a (kao stranica sa rezultatima pretraživanja) i on će istog trenutka biti dodat u playlist-a. Naravno, YouTube ima svoju sopstvenu ugrađenu funkciju za playliste, ali sa YouPlayer ekstenzijom lako je pretraživati YouTube i kreirati playliste u letu dok se video klipovi vrte u panelu - čineći ovo idealnim za kreiranje muzičkih playlist-a sa YouTube-a. YouPlayer je besplatan za preuzimanje i trenutno postoji samo verzija za Windows. Adresa: YouPlayer
 
   

Dodelite nazive kablovima kako biste sprečili konfuziju

 

 

 

Koliko puta se to desilo? Sagnuli ste se da izvučete jedan kabl iz cele gomile koja je utaknuta u vaš PC i pratili ste ga rukom skroz nazad do zadnjeg dela računara provlačeći se kroz gomilu drugih kablova da biste na kraju izvukli pogrešan. Ako sada ne znate o čemu govorim, znaćete čim budete trebali da zamenite jedan od perifernih uređaja na vašem računaru. Naravmo, vi možete žicama i kablovima da dodelite nazive pomoću lepljive trake i flomastera. Ali, ja sam pronašao jednostavno, efikasno rešenje na Uber Review: ID Pilot Wire Identification Labels, u obliku malih lepljivih stikera koji na sebi imaju crteže velikog broja ure]aja koji se povezuju preko kabla. Za svega 6 dolara možete da kupite set nalepnica za kancelariju, elektroniku ili kućne aparate (Ako kupujete sva tri seta, možete da ih dobijete za 15 dolara). Kancelarijski set sadrži nazive 22 računarska i kancelarijska uređaja. Elektronski nazivi uključuju 16 nalepnica koje su vezane za računarsku opremu, 16 audio/video naziva i osam naziva punjača za bežične uređaje. Pretpostavljam da sve ovo možete i sami da improvizujete pomoću selotejpa i flomastera, ali su ove nalepnice baš odgovarajuće veličine a i ikonice vam omogućuju lako identifikovanje koji kabl pripada kojem uređaju. Ne vidim veliku potrebu da se ove nalepnice koriste i za kućne aparate osim za elektroniku, ali ako mogu brzo da reše misteriju kuda-vodi-ovaj-kabl ispod vašeg pisaćeg stola, ja sam onda svesrdno za njihovu upotrebu.
 
   

Dopustite Googleu da radi!

 

 

 

Googleov knjiški rat sa vlasnicima autorskih prava je kulminirao sudskom tužbom koju su uložili Writers Giuld of America. Sud bi trebalo da iskoristi ovu priliku i ublaži nepotrebne restrikcije koje ograničavaju inovacije bez jasne koristi za javnost ili vlasnike autorskih prava. U ovoj tužbi je Google optužen za nelegalno umnožavanje zaštićenog materijala u komercijalne svrhe, bez prethodnog dobijanja dozvole od vlasnika autorskih prava. Tužba je sudstvu ponudila šansu da preispita do sada važeća pravila zakona o autorskim pravima, koja su pod sve većim pritiskom zahvaljujući digitalnoj tehnologiji. Sud može ili da izmeni zakon o autorskim pravima na bolje, ili da nastavi sa ustaljenom praksom i tako spreči inovacije od kojih bi, kroz spašavanje knjiga od zaborava, imali koristi na hiljade pisaca i milioni čitalaca. Google je započeo saradnju sa univerzitetima Stanford, Harvard, Oxford i univerzitetom u Michiganu, kao i javnom bibliotekom u New Yorku, na digitalizaciji glavnih delova njihovih kolekcija i stavio ih je u bazu podataka kojoj se može pristupiti preko Interneta. Google za ovu akciju nije tražio dozvolu od vlasnika autorskih prava, ali je ponudio svakome ko to želi da se povuče iz programa. Kompanija Google je pristala da se strogo ograniči koliki deo knjige će se prikazati čitaocima, što bi ih oslobodilo obaveze traženja dozvole od vlasnika autorskih prava. Međutim, Google je bez dozvole kopirao čitave knjige i stavio ih u bazu podataka, a planira i da zaradi novac prodavanjem reklama. To je kombinacija koja je Google dovela u nevolju. Sud je ranije bio razočaravujuće strog kada se radilo o slučajevima komercijalne upotrebe kopija bez dozvole, čak i u slučajevima kada su kompanije uložile izuzetan napor da se sačuvaju prava vlasnika. Na primer, 2000. godine je MP3. com proglašen krivim za neopštovanje autorskih prava Universal Music Group na svom servisu My. MP3. com. Ovaj servis je dopuštao vlasnicima CD-a da svojoj muzici pristupaju online kako bi izbegli troškove i nevolje da sami čuvaju svoje fajlove. Ovaj servis je kopirao materijal bez dozvole vlasnika autorskih prava, ali je od svakog svog klijenta tražio dokaz o vlasništvu da bi mogli da pristupe traženom materijalu. Google bi takođe mogao da bude optužen po istom osnovu zato što su kopirali knjige bez dozvole, bez obzira što bi se pridržavao zakona o autorskim pravima kada bi stvarno započela upotreba ovih informacija. Verujemo da bi to bila greška. Postoji suštinska razlika između kopiranja analognog materijala u digitalni format u svrhu piraterije, i kopiranja istog materijala da bi se napravio servis koji će se povinovati zakonu o autorskim pravima kada ti podaci postanu dostupni javnosti. Šta će se desiti pre toga ne treba da interesuje vlasnike autorskih prava sve dok se zakon poštuje na kraju, to jest kada podaci zaista postanu dostupni javnosti.       Ako sud odbije da prepozna ovu razliku, onda bi ovim pitanjem trebalo da se pozabavi Kongres.
 
   

Dosadne ali važne stvari

 

 

 

Adobe želi da raščisti sve male nesporazume. Neki ljudi su počeli da govore da će Adobe isporučiti Creative Suite 27. marta. Ono što su oni u stvari mislili je da će ga objaviti 27. marta, a izdati ga kasnije u proleće. Dakle to je to, nema za sada novog Photoshopa, tek posle 27. marta. Rivalstvo Microsofta i Googlea izgleda da je u lepom progresu. MS se naljutio zato što Google nije ispoštovao zakone o autorskim pravima u svom projektu skeniranja knjiga. Šta je ovo? Microsoft se naljutio zato što konkurent ne poštuje pravila? Hmm. . . Sa druge strane Microsoft spektra, oni su objavili da sada njihov Xbox Live servis ima 6 miliona korisnika. Mada ovaj broj uključuje i korisnike Xbox i Xbox 360. Prošle godine je napravljeno 161 eksabajta digitalnog sadržaja. To otprilike ispada kao 2 milijarde iPod-ova od 80 GB koji su prepuni filmova, fotografija, emailova i čega sve ne.
 
   

Dosadno vam je? Befuddlr-ujte vaše fotografije

 

 

 

  Jedna od igara koje sam oduvek voleo da igram su slagalice od slika, gde dobijete sliku podeljenu na pomešane parčiće koje treba ponovo da složite u celinu. Često ove slagalice imaju samo jedno prazno mesto koje možete da upotrebite za pomeranje delova slagalice, nešto slično ovoj igri. Novi web sajt po imenu Befuddlr, je skoro identičan datoj igri osim što ovde radite sa Flickr fotografijama! Ponuđeno vam je nekoliko različitih galerija fotografija među kojima možete da birate, od kojih su neke stvarno izazovne. Nakon što ste izabrali fotografiju sa kojom želite da se poigrate, trebaćete da je memorišete, a onda kliknite na dugme “Befuddle it!”. To će istog trenutka da pomeša delove fotografije i sada je na vama da pravilno poređate deliće u celinu. Ova slagalice su malo lakše od pomenutih slagalica sa jednim praznim mestom pošto niste ograničeni na pomeranje komadića po jednom jedinom praznom polju, ali u svakom trenutku svi komadići moraju da ostanu u slici, što čini skoro nemogućim njihovo organizovanje. Ako ste zaboravili kako izgleda original u bilo kom trenutku možete da kliknete na link “View original on Flickr” koji se nalazi iznad slike kako biste videli sa čim ste počeli. Kada ste sve delove složili kako treba Befuddlr će vas obavestiti i reći će vam koliko vam je vremena trebalo da završite slagalicu. Napomena: Ova  naizgled naivna zabava veoma brzo će vam potrošiti veći deo slobodnog vremena bez ikakvog upozorenja. Igrajte na sopstveni rizik!
 
   

Dostupan Firefox 2.0.0.5

 

 

 

U neprestanom traganju za povećanjem bezbednosti u Firefoxu, Mozilla Corporation je upravo ažurirala Firefox na čudan broj verzije (2. 0. 0. 5). U ovom izdanju ispravljeno je osam grešaka – od kojih su tri obeležene kao kritične. Oni koji čekaju da saznaju koje su tačno greške ispravljene možda će želeti da pogledaju stranicu grešaka na Mozilla home stranici. Ako već imate Firefox 2. 0. 0. x onda će vas mehanizam za automatsko ažuriranje informisati o ažuriranju “u roku od 24-48 sati”. Ljudi u Mozilla-i takođe podsećaju korisnike da su prekinuli podršku za Firefox 1. 5. 0. x uz izjavu “da vam preporučuju da nadgradite pretaživač na Firefox 2 seriju”.
 
   

Dostupan je neograničeni i besplatni servis za slanje SMS poruka

 

 

 

SIPphone Inc. , kreatori Gizmo Projecta i Gizmo Call-a, objavili su ove nedelje pokretanje svog web zasnovanog SMS servisa Gizmo SMS, koji se nalazi ovde. Gizmo SMS omogućava ljudima da lako pošalju SMS tekstualne poruke na mobilne telefone širom sveta, sa bilo kog web pretraživača, i to besplatno. Nije potrebna registracija niti podešavanje naloga. Korisnici treba da odu na web sajt projekta, da unesu broj mobilnog telefona, da selektuju državu odakle potiče broj, ukucaju poruku i da kliknu na Send. Gizmo SMS omogućava korisnicima da sastave poruke pomoću cele tastature, umesto mobilnog uređaja, i tako olakšaju pisanje dugih poruka. Gizmo SMS na ovaj način obezbeđuje jedan od najlakših i najbržih načina slanja tekstualnih poruka. Gizmo SMS omogućava korisnicima da šalju tekstualne poruke na mobilne telefone u više od 65 država na preko 215 mobilnih mreža. Većina SMS servisa rade samo unutar jedne države. Gizmo SMS ne zahteva da pošiljalac zna mobilnog operatera broja mobilnog telefona na koji šalje poruku. Za razliku od suparničkih web zasnovanih SMS serrvisa, kao što je Google SMS, Gizmo SMS automatski locira ispravnog operatera mobilne telefonije za brojeve telefona koji se koriste širom sveta. Pa šta onda čekate?
 
   

Dođite vernici, imate besplatan bežični pristup Internetu i bogu - malo smeha

 

 

 

Smešna strana života. Interneta, i onih koji smišljaju poruke za vernike. Kako ih privući. Tako što ćete jedno da mislite a drugo da uradite, kao u sledećoj poruci: Neverinici moraju da koriste dial-up. Kamasutra za servisere: Kada imate ovakvog servisera, trebate odmah da se bogu pomolite. Postoje neka pitanja na koja ne može da odgovori Google: Na primer?
 
   

Društvene mreže budućnosti će biti zasnovane na elektronskoj pošti

 

 

 

Dok su trenutno velika imena u društvenim mrežama Facebook, Friendster i MySpace, društvene mreže budućnosti bi mogli da budu Yahoo! i Google. A mi sada ne govorimo o Google-ovoj OpenSocial platformi. The New York Times-ov čovek Saul Hansel tvrdi da Yahoo! i Google rade na tome da donesu funkcije društvenih mreža u vaš nalog za poštu. Razmislite o ovoj ideji. Koja je prva stvar koja se desi kada se prijavite na Facebook? Servis skenira vaš e-mail adresar kako bi pronašao vaše prijatelje koji su već članovi Facebook-a. Postoji mnogo korisnih informacija u vašem inboxu. Zato ima smisla da kompanije koje vam obezbeđuju e-mail servise žele da nadgrade te podatke i daju vam još više razloga da provodite vreme na njihovom sajtu. Yahoo! Radi na "Inbox 2. 0," ili načinu da svoj inbox naprave društvenijim mestom za vas. Na primer, korisnici će moći da grade svoje profile tako da ako kliknete na ime osobe koja ja poslala e-mail, moći ćete da saznate još nešto o njima. Yahoo! takođe radi na tehnologiji koja će analizirati odnose između ljudi sa kojima razmenjujete poštu. Umesto da vaša elektronska pošta bude prikazana hronološki možda ćete moći da sortirate vašu elektronsku poštu na osnovu vašeg odnosa sa pošiljaocima. Google-ovi planovi sa maglovitiji, ali Hansel javlja da se i kod njih definitivno nešto sprema.
 
   

Dugo očekivani BioShock je stigao

 

 

 

BioShock je igra koju veliki broj gejmera nestrpljivo čeka i koju većini zagriženih igrača ne treba posebno predstavljati. Ali izgleda da je iščekivanju došao kraj. BioShock je krenuo u pohod po svetskim prodavnicama. Na žalost, ako ne živite na području Severne Amerike moraćete da pričekate par dana da se ova igra pojavi i u našim krajevima. Dok čekate celu igru, možete da se zamajavate sa demo verzijom BioShocka za PC platforme koja je sada dostupna za preuzimanje. Demo je težak čitavih 1. 85 GB. Ako vam ovolika količina podataka ne predstavlja problem demo možete da skinete sa ovog linka. Trenutno su svi linkovi za preuzimanje demoa preopterećeni. Koliko dugo će trajati ovakva situacija niko ne zna. Izdavanje demo verzije BioShocka su adekvatno propratila i dva najveća proizvođača grafičkih kartica. Nvidia je izbacila beta verziju drajvera, ForceWare 163. 44. Ako želite da isprobate demo bez problema Nvidia preporučuje da instalirate ove drajvere. Drajvere za Nvidia grafičke kartice možete da preuzmete ovde. ATI je takođe izdao zakrpe za Windows XP i Vistu koje rešavaju moguće probleme u igri.
 
   

Dva web servisa za deljenje PowerPoint prezentacija su stavila katanac

 

 

 

Da li ovo predviđa kraj Web 2. 0 žurke? U veoma kratkom vremenskom intervalu (samo tri dana) najmanje dva web zasnovana PowerPoint klona su odlučila da potpuno prestanu da nude svoje usluge. Slideaware. com, PowerPoint servis za hostovanje koji je omogućavao da se prezentacije isporučuju uživo, poslao je postojećim klijentima e-mail u kojem ih obaveštava da prestaju sa servisom zbog "promene poslovnih planova". Drugi servis koji zatvara prodavnicu zove se Spresent. com. Ovo je u stvari bila veoma impresivna web zasnovana alternativa za PowerPoint koja takođe nije uspela da dostigne kritičnu masu. U slučaju da imate slajdove PowerPoint prezentacije na nekom od ovih sajtova, vreme je da vaš materijal daunlodujete nazad na računar i potražite neki drugi servis - možda je Google Docs Presentations dobar izbor.
 
   

Dvanaest užasnih E-grehova

 

 

 

Kao mnogi raniji usvojitelji ove Web 2. 0 ere koja je ispunjena socijalnim mrežama, blogovanjima, i pravljenjem videa, Richard Fisher, novinar New Scientista priznao je da on ima egosurfing naviku. Otkrio je kako on hrani svoju taštinu kroz pretraživanje Interneta za svojim imenom, i često je preokupiran time koliko je visoko ocenjen njegov članak na Google-u. Ali on nije jedini koji pati od novog seta "modernih boljki" izjavio je on u svom članku koji je objavio nedeljni časopis New Scientist. U stvari, i ja sam pokupila neke loše virtuelne navike uz put, kao što je sajberhondrije, informografija, i kopanje Google-a. A vi? Da li ste i vi prihvatili neku od ovih loših tehno navika?   Blogovanje: Otkrivanje tajni ili ličnih informacija na Internetu, što bi za svačije dobro bilo najbolje čuvati pod krevetom. Crackberry: Prokletstvo modernih direktora, koji su nesposobni da se zaustave i stalno proveravaju svoj BlackBerry. Sajberhondrija: Glavobolja i određene ospice u isto vreme? Prošireno onlajn istraživanje vam kaže da to mora da bude rak. Egosurfovanje: Kada se “samo proveravam” otme kontroli. Informografija: Daleko ste iza zdravog informisanja: tražnja i deljenje informacija je za vas postala loša navika. Kopanje Google-a: Njuškanje na Internetu za starim prijateljima, kolegama ili prvom ljubavi. MySpace pretvaranje: Na Internetu se pretvarate da ste neko drugi ili poznata ličnost. Powerpointlessness: Previše fleš slajdova. Foto voajerizam: Čačkanje foto albuma nekoga koga nikada niste upoznali. Wikipedializam: Prekomerna odanost navedenoj kolaborativnoj enciklopediji na Internetu. Ovde proverite da li je to loša navika. YouTube narcisoizam: Čak ni vaša najbliža rodbina ne želi da gleda sate video snimaka sa vašeg odmora. Informacije o nama su toliko javno pristupačne, da je teško odupreti se izazovu da samo proverite prijatelje, rodbinu, bivše partnere ili čak saradnike. Čak je lakše pretvarati se da budemo neko drugi na Internetu, često sebi dozvoljavajući da postanemo ekstravertnija osoba. Jeff Hancock, specijalista u računarsko posredničkim komunikacijama pri Cornell University kaže “način na koji se ponašamo i reagujemo na Internetu je implikacija nas samih van Interneta”. On je nedavno vodio studiju koja je dokazala da izigravanje određene ličnosti na Internetu utvrđuje vaše ponašanje u realnom životu.
 
   

Dve nove semantičke alatke - Cognition i Eeggi

 

 

 

Prvi je Cognition. "Dati tehnologiji novo značenje", moto je ove kompanije. Semantičko mapiranje Engleskog jezika. Druga, manja i mlađa je eeggi: Kada se upiše "Mary kissed John", demo prikazuje kako tradicionalne mašine za pretraživanje pronalaze rezultate, a kako njegov sistem. Javite nam o vašim utiscima.
 
   

E-TEN-ov prvi 3G Smartphone

 

 

 

E-TEN je objavio u vestima na svom web sajtu lansiranje svog prvog 3G smartphone-a u toku CeBIT internacionalnog trgovačkog skupa koji će se održati u Hanoveru, u Nemačkoj, od 15. do 21. marta. Po vestima, uređaj će biti lansiran u krajem 2007. godine pod E-TEN-ovim komercijalnim brendom Glofiish. Prenosivi uređaj će biti predstavljen na javnoj demonstraciji i verovatno će ga pokretati Windows Mobile 6 Crossbow Professional operativni sistem koji će omogućiti korisniku prenosivog uređaja da upotrebi bogatije načine editovanja emailova i dokumenata i da ima koristi od još moćnijih mobilnih funkcija i poboljšanu upotrebljivosti operativnog sistema. Spomenuti uređaj će takođe imati u svojoj specifikaciji WCDMA, GSM i HSPDA radija, WLAN Wi-Fi tehnologiju, ugrađene GPS mogućnosti, 400 MHz Samsung CPU i 128 MB ROM. To je sve što je E-TEN rekao o svom prvom 3G omogućenom prenosivom uređaju tako da nemamo ideju kako će se zvati niti kako će telefon izgledati. Ako idete na CeBIT da biste videli demonstraciju uživo takođe ćete imati priliku da bliže pogledate još dva teltfona iz reprezentativne Glofiish linije telefona, konkretno X500, njihov najtanji Pocket PC i M700 koji ima klizeću QWERTY tastaturu. To je sve što može da se kaže o buduđem izdanju E-TEN 3G smartphone-a. Čak se ne spominje ni cena ni datum izdavanja.
 
   

E-trgovina - Kako da budete u toku sa elektronskom trgovinom

 

 

 

Iz programa E-trgovina 2008 u prvoj najavi izdvajamo sledeće teme:- Internet i el. plaćanja DinaCard karticomBranislav Popović, Pexim Cardinfo- Korišćenje Google Analytics u e-trgoviniVladimir Živaljević - Pakom Internet- Početak rada . RS domena i planovi za dalji razvojSlobodan Marković, RNIDS- Analiza tržišta Internet oglašavanja u SrbijiRade Tričković, Httpool- Primer uspešne implementacije Pay-Per-Click marketinga u Srbiji,ETARGET,Beograd- Klik Internet Marketing servis, Nenad Orlić, Madnet Pančevo- Prednost digitalnog PR-a za kompanijski nastup na InternetuTanja Gligorović,Sektor za Internet, Podravka d. d. - Korišćenje Interneta za unapredjenje odnosa s klijentimaOlga Mirković - Link group- Implementacija funkcije odnosa s javnošću na internetu (online pr) u neprofitnom sektoruDanijela Lalić - FTN, Novi Sad- Social Media Optimization as the Segment of Online Reputation ManagementDragan Varagić - P2 Internet- Eksterni korporativni blogovi i njihova višestruka uloga u e-poslovanjuJelena Mickić - barterspinks. com- Medjunarodni pravni okviri u oblasti eTrgovineAna Savić, Mirjana Popović, VSSS za IKT- Predstavljanje Creative Commons licenciNena Antić, creativecommons. org. yu- Copyright, mitovi i zabludeIgor Marinović, Gordana Gabrić, Manufaktura doo- Web 2. 0 - tehnološki limiti i trendovi koji ih otklanjajuStevan Majstorović, Majlab d. o. o, Novi Sad- Service-Oriented eBusiness Systems ReeingineeringDoc. dr Angelina Njeguš, Singidunum University- Interoperabilnost poslovnih procesa u elektronskoj trgoviniDamir Trninić - danetsol. com- Tehnike napada na učesnike u e-poslovanjuNenad Kojić, Stevan Veličović, Visoka škola strukovnih studija za IKT- Napredne tehnike poslovne inteligencije u elektronskom bankarstvuBranko Živanović - S&T Serbia- Sistemi plaćanja u digitalnom zlatu (DigiGold, eGold, GoldMoney…)Dr Vojkan Vasković - Beogradska poslovna skola- Uloga i značaj e-government centra za razvoj koncepta e-upraveu zemljama jugoistocne Evrope. Prof. Dr Marijana Vidas-Bubanja, BPS Beograd Izvor: www. etrgovina. org
 
   

EA izdaje The Sims Bowling za mobilne telefone

 

 

 

EA donosi još jednu privlačnu igru u The Sims seriji. Ovaj put govorimo o igri kuglanja koja donosi sve poznate karaktere originalne PC igre koja se u prošlosti pokazala kao veliki uspeh. Sims Bowling se sama po sebi značajno razlikuje od onoga što smo mi navikli od igara iz ove serije. Razlika je to da se ovoga puta manje radi o socijalizaciji a više je stavljen naglasak na samo kuglanje. Ipak, igrač ima opciju da izabere i podesi lični Sim kao što može i u originalnoj igri. Nakon toga, može da ga povede u kuglanu i da mu pomogne da tamo postane popularniji igrač. Što veću popularnost Sim dobije, teže je napredovati u igri pošto se povećavaju i teškoće. Igra može da se igra u tri režima: Classic, Spare-O-Thon i Strike-O-Thon. Sims Bowling ima nekoliko karakteristika koje će joj najerovatnije omogućiti da postane veoma popularna igrica za mobilne telefone. Pre svega EA je vredno radio da bi grafički izgled bio odličan na ekranima mobilnih telefona kao što je na PC-jima. Sims je visoko izražajan i trudi se da iskustvo kuglanja učini realističnim i šarenim. Jedan aspekt koji jedni cene a drugi ga smatraju manom je da igra ima samo jedno kontrolno dugme. To možda ukazuje na lako rukovanje ali može predstavlja ograničenje za one koji su navikli da koriste veliki broj tastera na tastaturi dok igraju igricu na mobilnom telefonu. Sims Bowling igrica za mobilne telefone je sada dostupna za preuzimanje od svih velikih operatera u Evropi a uskoro će izaći i na SevernoAmeričkom tržištu. Igra radi na velikom broju uređaja i dostupna je kod svih glavnih telekomunikacionih operatera kao što su O2, Orange, T-Mobile i Vodafone.
 
   
Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272