Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

Sajt koji možda niste otkrili - Art-Anima ako volite fantastiku

Art-Anima

Link.

Pročitajte priču

Autor: Veselin Gatalo

Priča: Mirisi

Starost je sama po sebi opaka stvar. Ne kao sljepilo, ali opaka.

Heinrich Frei je imao nesreću da doživi oboje, sljepilo na Ruskom frontu a starost u garsonjeri u Baden-Badenu.

Djece nije imao, ženio se nije nikad. Od života nije tražio mnogo, ništa od onoga što mu skromna invalidska mirovina ne bi mogla priskrbiti.

Trošio je dobar dio mirovine na duhan za lulu i na pseću hranu. Često bi i sebi otvorio limenku hrane kupljene za njegovoga vodiča Flipa i pojeo nekoliko zalogaja. 

CELA PRIČA.

Svakog dana sveže vesti

GRAD I GRAD je izašao iz štampe.

Roman urbane fantastike "Grad i grad" britanskog pisca Čajne Mjevila, koji je prošle godine pobrao više značajnijih nagrada za žanrovsku književnost, kao što su "Hjugo", "Nagrada britanskog udruženja za naučnu fantastiku", "Svetska nagrada za fantastiku", te nagrade "Artur Č. Klark" i "Lokus", objavljen je i na srpskom jeziku u izdanju Lagune.

Priča romana prati policijsku istragu povodom ubistva u Beselu, jednom od rubnih evropskih gradova. Stvari počinju da se komplikuju kada, naizgled rutinski slučaj, prerasta u opasnu i krajnje čudnu misteriju, koja svoje krake pruža i na ulice sasvim drugačijeg grada, koji egzistira u istoj fizičkoj ravni u kojoj se nalazi i Besel.

Fantastika Čajne Mjevila odudara od ustaljenih standarda komercijalnih žanrovskih ostvarenja, nudeći visoki umetnički domet. Iako su Mjevilovi literarni uzori H.F. Lavkraft, Mervin Pik i Džin Vulf, ovog pisca mlađe generacije kritika najčešće poredi sa Francom Kafkom.

Čajna Mjevil je rođen 1972. godine u Noriču. Pripada grupi autora koja sebe naziva "Nju vird" a koja teži tome da fentezi žanr odmakne od komercijalnih tolkinovskih klišea. Takođe, aktivan je i u politici, kao pripadnik levice i Socijalističke radničke partije. U tom svojstvu je čak napisao i jednu knjigu o marksizmu i međunarodnom pravu. Predaje kreativno pisanje na Vorvik Univerzitetu, a želja mu je da napiše roman koji bi sadržao elemente svih literarnih žanrova.

Edukacija

Oto Oltvanji piše o Naslovima:

Svaki put kada se udubim u spisak uredno pobrojanih priča koje se takmiče na konkursu Znaka sagite, uviđam da ima malo onih koje bih voleo da pročitam isključivo na osnovu intrigantnosti naslova. Kod naših pisaca, “starih kuka” i “mladih nada” podjednako, u naslovu uglavnom nema udice, imena priča ne izazivaju instant slike u mozgu, sinapse se ne stavljaju u pogon. Svestan opasnosti da bi nekom drugom zaludnom proučavaocu ove tematike baš moji naslovi mogli da potpadnu pod grupu neopevano glupih, ipak moram da se zapitam:

Je li uopšte bitan taj naslov?

Da li zaista sve počinje i završava se njim?

Ako mene pitate, ja na to gledam ovako:
Kao u slučaju detektiva Majera Majera iz 87. policijske stanice Eda Mekbejna, koga je očeva neslana šala obeležila za čitav život, ukoliko kumujete imenu deteta, možda vam se učini da to ime nije bitno, ili da sa njim čak smete i da se sprdate. Sasvim je druga priča ukoliko ste vi ti kome ga daju. Bar dok se ne naviknete.

E, pa, slično je sa piscima i čitaocima.

LINK.

Art-Anima na Facebooku

LINK.

Knjiga iz vesti

Naručite već danas.

 

         
Twitter Facebook Linkedin Pinterest Email
         

Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Ostavite komentar Ostavite komentar

 

 

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272