Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

Softverski paket Maya

Maya je Aliasov 3D grafički softverski paket koji se koristi u filmskoj i TV industriji, kao i za kompjuterske i video igrice.

Opšti pregled
Naziv Maya potiče od sanskritske reči sa značenjem “iluzija” i to je 3D programski paket sa industrijskim standardom, proistekao iz Alias Power Animatora. Maya se može naći u dve glavne verzije, Maya Complete (slabiji softverski paket) i Maya Unlimited. Softver Maya Unlimited je ranije bio suviše skup za kućnu upotrebu, ali danas je njegova cena slična cenama ostalih 3D programa. Maya Personal Learning Edition (PLE) je dostupna za nekomercijalnu upotrebu i potpuno je besplatna.

Maya je proizvod Aliasa i može se koristiti na operativnim sistemima Microsoft Windows, Linux, IRIX i Mac OS X. Poslednja verzija softvera Maya, verzija 7.0, se pojavila 2005. godine. Verzija 6.5 je bila poslednja verzija koja je podržavala IRIX zato što je popularnost ove platforme značajno opala poslednjih godina.

Najvažnija osobina softvera Maya je otvorenost prema softverima nezavisnih proizvođača, što softveru Maya može potpuno da promeni njegov standardni izgled i, zadržavajući samo Maya jezgro, može da transformiše ovaj softver u potpuno prilagođenu vlasničku verziju.

Pored ove otvorenosti, softver Maya karakteriše i jezik za skriptovanje pod nazivom Maya Embedded Language (MEL), koji je vrlo sličan PHP-u, a konceptualno podseća na programski jezik C. Ovo nije samo jezik za skriptovanje, već i sredstvo za prilagođavanje osnovne funkcionalnosti softvera (najveći deo Maya okruženja i alata je napisan u ovom jeziku). Pored toga, korisnički interfejsi se implementiraju i beleže kao MEL skriptovan kod koji korisnik može da prikaže i prevuče u paletu alata da bi napravio nove “makro alate”.

Od posebne je važnosti napomenuti činjenicu da se projektni fajlovi, uključujući sve geometrijske i animacijske podatke, smeštaju kao sekvence MEL operacija koje se opciono mogu snimiti kao fajlovi za čitanja (.ma za Maya ASCII), a mogu se uređivati u svakom tekstualnom editoru izvan Maya okruženja što omogućava izuzetnu fleksibilnost kada radite sa eksternim alatima. Mogu se čak preurediti tako da dopuštaju otvaranje fajla u prethodnim verzijama softvera.

Neke od osobina softvera Maya

  • Moćni alati za pravljenje objekata i, u najnovijoj verziji, alati za neograničeno konvertovanje objekata u različite geometrijske formate.
  • Simulacija efekata partikula (na primer dima ili kapljica vode).
  • Realistični fluidni simulator (dim, vatra, oblaci i eksplozije, osobina dodata u Maya 4.5).
  • Inverzna kinematika (za realistično simuliranje pokreta ljudskih udova, na primer).
  • PaintEffects integrišu 2D alate za slikanje u 3D okruženje. Biblioteke obuhvataju različito drveće, travu i biljke koji se mogu naslikati tako da “izrastaju'' iz površine objekta.
  • Krzno (koristi se za predstavljanje krzna i kratke kose)
  • Kosa, simulator za ljudsku kosu koji se implemntira upotrebom krivih i PaintEffects.
  • Fizički efekti (simuliraju sudaranje objekata, objekata deformisanih usled udarca).
  • Uklapanje CG-a u živi footage preko Maya Live.
  • Mental ray renderovanje.
  • Korisnički interfejs koji se može u potpunosti prekonfigurisati.
  • Aktivni okviri pružaju neposredni pristup večini osobina softvera Maya preko velikog menija koji se pojavljuje oko pokazivača miša svaki put kada korisnik drži pritisnut taster za razmak.

Sve verzije softvera Maya

  • 7.0: avgust 2005.
  • 6.5: januar 2005.
  • 6.0: maj 2004.
  • 5.0: maj 2003.
  • 4.5: jul 2002.
  • 4.0: jun 2001.
  • 3.0: februar 2000.
  • 2.5: novembar 1999.
  • 2.0: jun 1999.
  • 1.5: oktobar 1998.
  • 1.0: februar 1998.

http://www.alias.com/

Istorija pre pojave prve verzije softvera Maya
Maya je kulminacija tri 3D softverske linije: Wavefront Advanced Visualizer (Kalifornija), Thompson Digital Images (TDI) Explore (Francuska) i Alias Power Animation (Kanada). Godine 1993. Wavefront je kupio TDI, a 1995. je Silicone Graphic Incorporated (SGI) kupio obe kompanije, Alias i Wavefront, (usled pritiska koji je nametnuo Microsoft kada je nešto ranije iste godine kupio Softimage), i iskombinovao ih u jednu kompaniju koja proizvodi softverski paket za njihov zajednički izvorni kod. Pre ovog spajanja, TDI Explore je bio najpopularnija 3D aplikacija u Evropi (koristila sa u filmu “City of Lost Children”), Eavefront TAV je bio najpopularniji Scientific Visualization softverski paket koji su koristili naučnici i istraživači, a Power Animator se koristio u filmskoj industriji za filmove poput The Abyss i Terminator 2: Judgment Day. Kada je SGI objavio spajanje kompanija Wavefront i Alias upotrebili su reči “Gledajte kako lete varnice” kako bi se našalili na račun rivaliteta i nacionalnosti između ove dve kompanije. Dve godine kasnije, kompanija Alias/Wavefront je predstavila softverski paket Maya.

U vreme spajanja obe kompanije, Alias i Wavefront, su radile na svojim softverima sledeće generacije. Alias je preuzeo Macintosh proizvod, “Alias Sketch!”, premestio ga na SGI platformu i dodao mu puno novih osobina. Kodni naziv ovog projkta je bio “Maya”. Prva scena koja je animirana pomoću softvera Maya je bio otvor pećine za Disney film “Aladin”.

Nakon puno diskusija je odlučeno da se arhitektura Aliasovog softvera Maza usvoji i da se Wavefrontov kod spoji sa ovim softverom.

U svojim ranim danima razvoja Maya je koristila TCL kao jezik za skriptovanje. Nakon spajanja kompanija, bilo je puno rasprava između onih koji su podržavali TCL, Perl i Sophia. Sophia je bila mnogo brža od ostalih i pobedila je. Međuti,m, kada je dodato proveravanje grešaka, ovaj jezik za skriptovanje je bio jednako spor kao i ostali.

Nakon objavljivanja prve verzije softvera 1998. godine, Alias/Wavefront su prekinuli razvoj svih ranijih softverskih linija za animaciju, uključujući Alias Power Animation, preporučujući korisnicima da pređu na upotrebu softvera Maya.

Eksterni linkovi

 

         
Twitter Facebook Linkedin Pinterest Email
         

Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Ostavite komentar Ostavite komentar

 

 

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272