Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

Preporučujemo

Kako da montirate FILM sa Adobe Premiere PRO CS

Kako da montirate FILM sa Adobe Premiere PRO CS

Popust cena: 960 rsd

Srbija liči na Divlji Zapad

Srpski film u bioskopima

U bioskopima Kolosej, Ster sinemas, Takvud i Roda, od danas se prikazuje „Srpski film” scenariste Aleksandra Radivojevića i koscenariste i reditelja Srđana Spasojevića, domaći film o kojem je polemisano i pre nego što je iko bio u prilici da ga pogleda, uz konstatacije da je previše brutalan jer obiluje scenama nasilja i seksa, silovanja i zlostavljanja. U filmu koji je sada pred domaćom publikom, lik Vukmira, koji je mozak operacije „manipulisanja” glavnim junakom, porno glumcem, tumači Sergej Trifunović.

Da li je bilo dileme da prihvatite ulogu u „Srpskom filmu”?

Prihvatio sam ulogu bez čitanja scenarija, jer sam želelo da igram sa Srđanom Žikom Todorovićem. Kada sam pročitao tekst, rekao sam: Scenaristi su ili genijalni ili ludi, i pomislio da treba ići do kraja, biti direktan i pokazati kakve šamare primamo svaki dan. Vukmir je jedan od najodvratnijih negativaca u srpskom filmu u poslednje vreme, što jeste bio izazov da igram u „Srpskom filmu”.

Sa kakvim kontrastima ste se suočavali tokom kreiranja lika Vukmira?

Svaki lik koji sam igrao do „Srpskog filma” pokušavao sam da donekle nađem u sebi. Sa Vukmirom je bilo suprotno. Nijednu njegovu osobinu nemam u svom karakteru, pa sam na snimanje odlazio sa jednim ja, a vraćao se sa drugim ja. Bilo je šizofreno stvarati takav lik i zato mi je trebalo oko dva meseca da se očistim od toga.

Vukmir je manipulator, ali i pion. Manipulacija je osnov zlostavljanja u „Srpskom filmu”?

Vukmir pokušava da ugradi sebe u jedan sistem manipulacije ali, kao što kaže, postoji neko viši ko rukovodi njime. Pred početak snimanja filma čitao sam da su srednjoškolci u Valjevu pretukli druga samo zato što je odličan učenik i što je dobar dečko. Tukli su ga bejzbol palicama, skinuli golog, i snimali kamerom samo zato da bi sve to stavili na Jutjub. Sve to su radili ne zato što im je nešto skrivio, niti da bi u tome uživali, nego da bi to snimili, okačili na sajt da to vide i drugi ljudi. Dva meseca kasnije to isto su uradile i devojčice koje su pretukle svoju drugaricu. Perverzija i manipulacija idu dalje i služe da bi se neko fascinirao time. U filmu smo želeli da ukažemo na takvu anomaliju, koja očito postoji u našem društvu i možda je poruka policiji ili sudstvu da se malo bolje pozabave time.

Osećate li da neko Vama manipuliše: reditelji, kolege, političari...?

Ne. Samo razmišljam kako me posmatra Veliki brat, a ne mislim na rijaliti TV program. Jedino on manipuliše sa mnom. Ljudima najviše manipulišu mediji, što svaki dan možete čitati u „Kuriru”, „Skandalu” i sličnim medijima. Svi to gledamo, a onda lažno morališemo. Naslovi, tekstovi i slike su eksplicitne, niko se više ne usteže od pokazivanja genitalija i seksa i gledanja, a onda govore kako je „Srpski film” šokantan. Deca čitaju te novine.

Kako se odupreti tome?

Sve treba da krene iz škole, da škola bude mesto uspostavljanja sistema vrednosti. Vratio bih uniforme u školu i u svaku školu bih postavio minimum po dva policajca. Zašto? Čuo sam priču kako je ceo razred u jednoj beogradskoj školi skupio pare od roditelja za krečenje učionice, a onda su planirali kako da od tih para kupe drogu, pomešaju je sa šećerom u prahu i prodaju. U njihovim godinama, nisam znao šta je droga. Školi treba vratiti dignitet. Kroz školstvo, država mora da reguliše vaspitanje dece, jer porodica nije u stanju.

Ne mislite da sve kreće iz kuće i da je porodica osnov? O naizgled srećnoj porodici govori i „Srpski film”?

Porodica u filmu je raspadnuta. Scenarista Radivojević i reditelj Spasojević bavili su se tim lažnim postulatima svete srpske porodice. Ne zaboravimo da je majka jednog od napadača Brisa Tatona psiholog. Danas majka podvodi ćerku, jer tako može da uzme 100 evra za veče. Novac je postao sve, nije bitno koliki novac ili kako se dolazi do njega. Evo, i dirigent koji je završio Muzičku akademiju postavio je kolegi glumcu Borisu Isakoviću bombu pod auto, zbog 2.000 evra. Ne mogu da verujem da je moralno posrnuće toliko. Država mora da zaštiti svoje građane, što ne radi. Ljudi koji vode našu državu, 95 odsto njih, zagledani su samo u izbore. Oni razmišljaju kako da opljačkaju ovu već osiromašenu državu, uz obrazloženje: i ovi pre nas su plačkali, moramo i mi nešto da uzmemo.

Da li ćete glasati na sledećim izborima?

Ne glasam više, jer ne verujem da se tako nešto može promeniti. Pravosuđe nam je veliki problem, jer naše pravosuđe pospešuje kriminal. Skoro sam čuo priču o klincima koji planiraju pljačku. Sve su isplanirali, čak i da „padnu” i zaglave na robiji od pet do sedam godina. Oni su u pljačku uračunali i zatvor, jer znaju kolika kazna ih čeka. Neki penzionisani pijani pukovnik, sa 2,3 promila alkohola u krvi, zgazio je dete od 11 godina u Leskovcu i za to je dobio dve godine. Maksimalna kazna za ubistvo u Srbiji je 40 godina. Kada u Americi ubiješ ili siluješ, tvoje kazne se sabiraju. Teže se odlučuješ na zločin i kriminal ako država nije blaga prema tebi. Država mora da učini nešto da se normalni građani osećaju sigurno.

Da li se Vi osećate sigurno?

Ne, pogotovu ne u Beogradu. Sigurnije se osećam u inostranstvu. Ovde je sada kao nekada na Divljem zapadu, kada je najveći ološ iz Evrope prešao u Ameriku, gladni svega i pohlepni. Samo jakim zakonima stoka može da se zauzda, jer se strogih zakona svi plaše. U Los Anđelesu svi poštuju ograničenje brzine i ako hoćeš da voziš brže, ne možeš zbog drugih koji ne prekoračuju brzinu. Naša država ne može da se obračuna sa navijačkim grupama koje diluju drogu, a ima ih više od 300. To je sramota za državu. Država ne sme da bude inferiorna, nema nagodbe sa državom, ona treba da bude najjača.

POLITIKA

 

         
Twitter Facebook Linkedin Pinterest Email
         

Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Ostavite komentar Ostavite komentar

 

 

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272