Najstrašniji primer nuklearne katastrofe svakako je Černobil koji je jasno ukazao koliko velike razmere može imati nuklearna katastrofa i istakao preku potrebu uvođenja maksimalnih mera sigurnosti u postojeće nuklearne elektrane, a ujedno uticao i na vlade država da smanje broj budućih projekata izgradnje nuklearnih elektrana.
Černobilska nesreća uzrokovala je celi jedan radioaktivni oblak koji se proširio i na područja van tadašnjeg Sovjetskog saveza i uzrokovao znatan broj ljudskih žrtava, od startnog broja posade elektrane, spasioca i vatrogasaca koji su umrli nedugo nakon eksplozije pa do velikog broja onih koji su od posledica izloženosti radioaktivnom zračenju umrli u godinama nakon nesreće, a kojih je prema nekim neslužbenim statistikama UN-a više od 30.000.
Veliki problem nisu samo moguće havarije u nuklearnim elektranama, već i zbrinjavanje nuklearnog otpada koji takođe može biti vrlo koban. Za sada nema još načina kojim bi se iskorišćeno nuklearno gorivo zauvek neutraliziralo, ali postoje pozitivni pomaci koji bi mogli smanjiti probleme skladištenja nuklearnog otpada.
Još uvek postoje brojne teorije oko samog mesta za odlaganje tog otpada, a zasad se najčešće koriste napušteni rudnici te ruralna i nenaseljena područja što ne predstavlja kvalitetno dugoročno rešenje.
Izvor: Our-energy.com
Pripremio: Milenko Kusurović
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272 |
||