490. p.n.e.- Umro Filipides, prvi grčki maratonac (530 - Atina, 12. 08. 490. p.n.e)
1790.- Rođen Gligorije - Gliša Vozarević, prvi srpski izdavač (Ležimirci, 12. 08. 1790 - Beograd, 10. 01. 1848)
1827. Umro je engleski slikar, bakrorezac i pisac Vilijam Blejk, pesnik intuicije i mašte. Književnu slavu stekao je zbirkama "Pesme iskustva" i "Pesme nevinosti", a kao slikar poznat je po 21 ilustraciji za "Knjigu o Jovu" i ilustracijama Čoserovih "Kanterberijskih priča".
LINK.
1848. - Godine 1848. umro je Džordž Stivenson, engleski inženjer i pronalazač, konstruktor parne lokomotive. Projektovao je 1825. prvu javnu železničku prugu Stokton-Darlington i uveo čelične šine umesto drvenih. Godine 1829. izgradio je prugu Liverpul- Mančester, na kojoj je njegova lokomotiva "Rokit" postigla tada rekordnu brzinu od 56 kilometara na čas. U Njukastlu je 1823. osnovao prvu fabriku lokomotiva.
1866.- Rođen Hasinto Benavento, španski književnik, nobelovac (Madrid, 12. 08. 1866 - Madrid, 14. 07. 1954)
1881. - Rođen je američki filmski režiser i producent Sesil Blaunt de Mil, autor mnogih vesterna, melodrama, komedija i grandioznih filmova sa desetinama hiljada statista, neretko prema biblijskim motivima. Filmovi: "Virdžinijanac", "Devojka za zlatnog zapada", "Karmen", "Mala Amerikanka", "Ne menjaj svog muža", "Deset zapovesti", "Trijumf", "Burlaci sa Volge", "Kralj kraljeva", "Čikago", "Božanske devojke", "Dinamit", "U znaku krsta", "Kleopatra", "Avanture Bufalo Bila", "Pacifik ekspres", "Samson i Dalila", "Najveća predstava na svetu".
Deset zapovesti, film iz 1956. godine. Dobitnik Oskara za vizuelne efekte.
1887. Rođen je Ervin Šredinger. Ervin Rudolf Jozef Aleksander Šredinger (nem. Erwin Rudolf Josef Alexander Schrödinger; Beč, 12. avgust 1887 — Beč, 4. januar 1961) je bio austrijski teorijski fizičar. Rođen je kao sin jedinac dobro obrazovanih roditelja. Do 11. godine obrazovao se kod kuće, a nakon toga je pohađao školu kako bi se pripremio za Bečki univerzitet.
1897.- Rođen Aleksa Dundić, dobrovoljac u Prvom svetskom ratu i heroj Ruskog građanskog rata (Grabovac, 12. 08. 1897 - Rovno, 08. 06. 1920)
1900. - Umro je austrijski velemajstor Vilhelm Štajnic, prvi zvanični svetski šampion u šahu. Titulu svetskog prvaka osvojio je 1886. pobedom u meču nad Johanesom Cukertortom rezultatom 10:5, uz pet remija. Zvanje prvaka sveta odbranio je 1889. i 1892. u mečevima protiv Mihaila Čigorina, a izgubio ga je 1894. porazom u meču protiv Emanuela Laskera rezultatom 10:5, uz četiri remija. Objavio je 1889. "Udžbenik modernog šaha", koji se smatra osnovom moderne šahovske strategije.
1914.- Počela Cerska bitka u Prvom svetskom ratu
1915.- Rođen Majkl Kid, američki koreograf (Njujork, 12. 08. 1915 - Los Anđeles, 23. 12. 2007)
1922.- Rođen Vojislav Nanović, filmski reditelj (Skoplje, 12. 08. 1922 - Beograd, 10. 08. 1983)
1925.- Rođen Steva Markićević, muzički urednik Radio Beograda (Novi Sad, 12. 08. 1925 - Beograd, 25. 08. 2005)
1925. Rođeni su britanski blizanci Noris i Ros Mekverter, koji su osnovali Ginisovu knjigu rekorda. Rosa je 1975. ubio pripadnik Irske republikanske armije.
1928. - Umro je češki kompozitor Leoš Janaček, koji se inspirisao moravskom narodnom muzikom i melodikom govornog jezika. Stvarao je dela intenzivne dramatike i snažnih, realističkih likova. Osnovao je Orguljašku školu u Brnu i radio je kao predavač na Konzervatorijumu. Dela: opere "Jenufa", "Kaća Kabanova", "Lukava lija", "Iz mrtvog doma", simfonijska poema "Taras Buljba", horske kompozicije, kamerna muzika.
1930.- Rođen Džordž Soroš (Đerđ Švarc), američki biznismen, osnivač Fonda za otvoreno društvo (Budimpešta, 12. 08. 1930)
1935.- Rođen prof.dr Gojko Stojičić, otorinolaringolog, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu (Crna Trava,12. 08. 1935 - Beograd, 22. 07. 2007)
1939.- Rođen Džordž Hamilton, američki filmski glumac (Nebraska, 12. 08. 1939)
1955. - Na današnji dan 1955. umro je nemački pisac Tomas Man, predstavnik psihološkog romana, najznačajniji nemački prozni stvaralac u 20. veku, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1929. Posle dolaska nacista na vlast u Nemačkoj 1933. emigrirao je u Švajcarsku, a 1939. u SAD. Stvarao je pod uticajem Getea, Šopenhauera, Ničea i velikih ruskih pisaca 19. veka. Dela: romani "Budenbrokovi", "Čarobni breg", "Kraljevsko visočanstvo", "Lota u Vajmaru", "Doktor Faustus", "Ispovesti varalice Feliksa Krula", "Izabranik", tetralogija "Josif i njegova braća", pripovetke i novele "Smrt u Veneciji", "Tonio Kreger", "Mario i mađioničar", "Zamenjene glave", "Zakon", "Prevarena", eseji "Duhovno plemstvo", "Staro i novo", kulturno-filozofske i istorijske studije "Fridrih i velika koalicija", "Razmatranja jednog nepolitičara".
LINK.
1964.- Umro Jan Fleming, britanski književnik (London, 28. 05. 1908 - Kanterberi, 12. 08. 1964). Tvorac Džejmsa Bonda. Bio je obaveštajni oficir britanske ratne mornarice. Posle Drugog svetskog rata povukao se na Jamajku, tada britansku koloniju, i tamo je pedesetih počeo da piše seriju priča o Džejmsu Bondu, na osnovu kojih je nastao niz filmova. Lik Džejmsa Bonda Fleming je ustrojio po uzoru na srpskog obaveštajca Duška Popova, rođenog u Titelu u Bačkoj, koji je bio agent Kraljevine Jugoslavije i Britanije (lažno i Nemačke). Dela: "Kazino rojal", "Dijamanti su večni", "Iz Rusije s ljubavlju", "Samo za tvoje oči".
1971.- Rođen Pit Sampras, američki teniser (Vašington, 12. 08. 1971)
1972.- Umrla Delfa Ivanić, humanista, osnivač "Kola srpskih sestara", prva žena u Kraljevini Jugoslaviji koja je dobila medalju "Florans Najtingejl" Međunarodnog Crvenog krsta (Podgorica - Beograd, 12. 08. 1972)
1982.- Umro Henri Fonda, američki pozorišni i filmski i glumac, dobitnik "Oskar"-a (Nebraska, 16. 05. 1905 - Los Anđeles, 12. 08. 1982)
2000.- Udes ruske nuklearne podmornice "Kursk" u Barencovom moru, poginulo svih 118 članova posade
2001.- Umro Isidor - Bata Vrsajkov, slikar (Despotovo, 1927 - Novi Sad, 12. 08. 2001)
2004. Umrla je Džulija Čajld, poznata velika dama američkih televizijskih emisija o kuvanju i međunarodna kulinarska zvezda.
2007.- Umro Merv Grifin, američki TV magnat, tvorac kvizova (San Mateo, 06. 07. 1925 - Los Anđeles, 12. 08. 2007)
2013. Google obeležava 125 rođendan Ervina Šredingera
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272 |
||