Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

Na današnji dan, 25. juna

1533. Meri Tjudor, vojvotkinja od Safoka (eng. Mary Tudor; 18. mart 1496. – 25. jun 1533) je bila mlađa sestra Henrija VIII i kraljica Francuske poslednja tri meseca 1514. Bila je kćerka Henrija VII i Elizabete od Jorka iz dinastije Tjudor. Udata je za francuskog kralja Luja XII, koji je bio stariji od nje skoro 30 godina. Nakon njegove smrti udala se za Čarlsa Brandona, 1. vojvodu od Safoka. Ovaj brak je sklopljen u tajnosti u Francuskoj bez bratovljeve dozvole. Zbog ovoga je bila neophodna intervencija Tomasa Volsija i Henri je oprostio bračnom paru, mada su morali da plate veliku kaznu.

1822. Ernst Teodor Vilhelm Hofman (nem. Ernst Theodor Wilhelm Hoffmann; rođen 24. januara 1776. u Kenigsbergu, u istočnoj Pruskoj, umro 25. juna 1822) bio je nemački književnik, najpoznatiji predstavnik romantizma u nemačkoj književnosti. Poznat je pod imenom E. T. A. Hofman (nem. E. T. A. Hoffmann). Pisao je pripovetke sa elementima strave i fantazije. Bio je svestran umetnik - književnik, kompozitor, muzički kritičar, slikar i karikaturista. Njegove pripovetke su imale veliki uticaj u 19. veku, a on je bio ključni književnik nemačkog romantizma.

1847. - Oslobođeni crni robovi iz Amerike, osnivači Liberije, proglasili tu afričku državu nezavisnom republikom. Na isti dan 1862. Liberiju priznale i SAD.

1861. - Umro je Abdul Medžid, turski sultan. (* 1823.)

1867. - Amerikanac Lisjen Smit iz Ohaja patentirao bodljikavu žicu.

1872. - Jezuiti izbačeni iz Nemačke, 99 godina pošto je papa Klement XIV ukinuo taj rimokatolički red.

1876. - U bici kod Litl Big Horna indijansko pleme Sijuks pod komandom poglavice Ludog Konja pobedilo jedinicu VII konjičke divizije generala Džordža Armstronga Kastera. Kaster poginuo sa sva 264 vojnika.

Di Braun: Sahranite mi srce kraj ranjenog kolena

 

Ovaj epski američki bestseler nam donosi priču sa strane crvenog čoveka. LINK

1900. - Rođen je Luj Mauntbetn, britanski admiral, prvi lord Admiraliteta i poslednji vicekralj Indije.

1903. - Rođen je Erik Artur Bler, poznat kao Džordž Orvel, engleski pisac.

Džordž Orvel: Niko i ništa u Parizu i Londonu

Orvel otkriva da ljudi sa dna društvene lestvice nisu tamo po izboru, ili zbog lenjosti i nesposobnosti, već da loša društvena organizacija onemogućava svaku promenu nabolje. LINK

Džordž Orvel: 1984

Kultna knjiga, posebno aktuelna unazad 10 godina. Orvelove pretpostavke, njegovi fantazmi tek danas funkcionišu. LINK

1913. — Peko Dapčević učesnik španskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, general-pukovnik JNA

1920. - U Vukovaru je posle pet dana rada završen Drugi kongres Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista), koji je usvojio novi program i statut i izmenio naziv partije u Komunistička partija Jugoslavije. Za predsednike Centralnog partijskog veća su izabrani Pavle Pavlović i Jakov Lastrić, a za sekretare Sima Marković i Filip Filipović.

1925. - Rođen je Sidni Lumet, američki filmski reditelj i producent. († 2011.)

1925. - U Užice stigao prvi voz popularno nazvan „Ćira.“ Prestao da saobraća 1974, kada je ukinuta pruga uskog koloseka.

1933. - Rođen je Alvaro Siza, portugalski arhitekta.

1937. - Umro je Mijat Mijatović, srpski advokat i pevač popularne i narodne muzike (* 1887)

1938. - Daglas Hajd inaugurisan za prvog predsednika Irske Republike.

1942. - Britansko ratno vazduhoplovstvo u Drugom svetskom ratu bombama zasulo nemački grad Bremen, važnu pomorsku luku.

1950. - Napadom severnokorejskih trupa na Republiku Koreju počeo Korejski rat.

1952. — Ljubiša Stojanović Luis, srpski muzičar.

1959. - SSSR predložio uspostavljanje denuklearizovane zone na Balkanskom poluostrvu i u Jadranskom moru.

1960. - Umro je Oto Ender, austrijki politiačar.

1963. — Džordž Majkl, engleski pop pevač.

1963. - Premijer južne kongoanske provincije Katange Moiz Čombe primoran da podnese ostavku.

1966. - Jugoslavija i Vatikan obnovili diplomatske odnose.

1966. - Rođen je Laslo Blašković, srpski pisac.

1973. - Rođen je Nebojša Ilić, srpski glumac.

1975. - Mozambik posle 477 godina stekao nezavisnost od Portugala, prvi predsednik postao Samora Mašel, lider Fronta za oslobođenje Mozambika.

1975. - Premijerka Indije Indira Gandi proglasila vanredno stanje da bi zaustavila kampanju za njeno povlačenje sa vlasti. Uhapšeni lideri opozicije, sindikata i intelektualci.

1988. - U Luksemburgu potpisana Deklaracija o uspostavljanju zvaničnih odnosa Evropske zajednice i Saveta za uzajamnu ekonomsku pomoć.

1991. - Poslednje sovjetske jedinice napustile Čehoslovačku, 23 godine posle vojne intervencije Varšavskog pakta kojom je prekinuta reformistička politika Aleksandra Dubčeka.

1991. - Slovenija i Hrvatska proglasile nezavisnost od SFRJ. To je pojačalo napetost u SFRJ, koja je kasnije prerasla u rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

1993. - Kim Kembl postala prva žena na čelu Vlade Kanade.

1995. - Šeik Hamad bin Kalifa Al Tani državnim udarom sa vlasti zbacio oca, šeika Kalifu, emira Katara.

1996. - U eksploziji kamiona-bombe u stambenom naselju vojske SAD kod grada Dahran u Saudijskoj Arabiji poginulo 19 Amerikanaca i ranjeno oko 400 osoba različite nacionalnosti. Za napad optuženi pripadnici saudijske militarističke grupe Hezbolah.

1997. - Umro je Žak Kusto, francuski istraživač i okeanograf. (* 1910).

1999. - SAD ponudile nagradu od pet miliona dolara za informacije koje bi omogućile hapšenje ratnih lidera bosanskih Srba i predsednika Jugoslavije Slobodana Miloševića, optuženih za ratne zločine.

2001. - Indonežanski predsednik Abdurahman Vahid doputovao u zvaničnu posetu Australiji, prvu posle 26 godina, čime je počela nova era u odnosima dve zemlje.

2001. - U Albaniji vladajuća Socijalistička partija proglasila pobedu na parlamentarnim izborima, uprkos neredima koji su za posledicu imali zatvaranje 15 izbornih jedinica.

Tirana noću

2003. - SAD „zamrzle“ finansijsku imovinu 55 bivših zvaničnika Iraka, uključujući Sadama Huseina.

2009. - Umro je Majkl Džekson, američka pop ikona (* 1958).

2009. Fara Foset (2. februar 1947 – 25. jun 2009) je bila američka glumica, najpoznatija po tome što je godine 1976. ulogom privatne detektivke Džil Monro u TV-seriji Čarlijevi anđeli postala jednom od ikona pop-kulture 1970-ih. Fosetina frizura je bila kopirana od miliona žena, a njen poster postao najprodavanijim u istoriji. 1980-ih je imala i niz zapaženih uloga u pozorišnim predstavama i TV-filmovima na temu silovanja i porodičnog nasilja.

2009. Yasmine (3.3. 1972. – 25.6. 2009.) bila je flamanska pevačica i voditeljka. Rođena je u Antwerpenu kao Hilde Rens, a odrasla je u obližnjem Kontichu.

2012.-  Apple objavio Mountin Lion verziju operativnog sistem OS X.

2014. Ana Marija Matute Auseho (Barselona, Španija, 26. jul 1925 — 25. jun 2014) bila je španska spisateljica, član Španske kraljevske akademije i treća žena koja je primila nagradu Servantes 2010. godine. Matute je bila jedna od najznačajnijih ličnosti španske književnosti XX veka i mnogi su smatrali da je jedan od najboljih pisaca posleratne španske književnosti.

IZVOR

 

         
Twitter Facebook Linkedin Pinterest Email
         

Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Ostavite komentar Ostavite komentar

 

 

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272