Rust se koristi za kreiranje alatki, veb aplikacije, rad na serverima i embedded razvoj.
Koje svetske kompanije koriste Rust
Rust se koristi u mnogim svetskim kompanijama, u različitim industrijama, ovde su neke od njih:
Ova lista nije konačna, postoje još mnogo kompanija širom sveta koje koriste Rust za razvoj svojih aplikacija.
Učenje programskog jezika Rust iz knjige, na kursu ili kroz primere
Postoji više načina na koje možete da naučite Rust, kao što su:
Svaki od ovih načina ima svoje prednosti i nedostatke i to koji od ovih načina će vam najviše odgovarati zavisi od vašeg iskustva sa programiranjem i vaših ličnih preferencija.
Čitanje dokumentacije za Rust
Čitanje dokumentacije za Rust je važan deo procesa učenja ovog jezika. Rust sajt ima izvrsnu dokumentaciju koja je dostupna za početnike i napredne korisnike. Dokumentacija je podeljena u nekoliko kategorija, kao što su:
Svakako čitanje dokumentacije je važan deo procesa učenja Rust-a, jer će vam pomoći da razumete koncepte i funkcionalnosti jezika, kao i da pronađete odgovore na eventualna pitanja.
Rust standardna biblioteka
Rust standardna biblioteka je skup alata i funkcionalnosti koji su dostupni za korišćenje bez potrebe za instaliranjem dodatnih biblioteka. Ona sadrži mnogo različitih modula koji se koriste za rad sa različitim stvarima, kao što su:
Ova standardna biblioteka omogućava programerima da koriste Rust za razvoj različitih vrsta aplikacija bez potrebe za dodatnim bibliotekama. Ona je dobro dokumentovana i dostupna preko Rust dokumentacije, gde možete pronaći informacije o svakom od modula i kako da ih koristite.
Zašto da koristim Rust za razvoj veb aplikacije
Rust je dobar izbor za razvoj veb aplikacija zbog više razloga:
Adrese Rusta na društvenim mrežama
Evo nekoliko adresa Rust zajednice na društvenim mrežama:
Ove adrese su samo neke od mnogih koje postoje na društvenim mrežama, nastavite da tražite, i pronađite one koji su najviše aktivni u vašoj oblasti. Takođe, postoje grupe i forumi na društvenim mrežama gde se razvijaju različiti projekti napisani u Rust-u, kao što je web development, embedded development, i game development. Ovde možete pronaći i ljude koji se bave istim temama kao što su i vi, i razmeniti iskustva.
10 osnovnih pitanja prilikom intervjua za posao
Evo nekoliko primer pitanja koja se često postavljaju tokom intervjua za poziciju koja zahteva znanje Rust-a:
Odgovori na ova pitanja mogu varirati, i zavise od vašeg iskustva i znanja u Rust-u, ali važno je da budete spremni da objasnite koncepte i da pokazate primer rada. Takođe, pitajte i vi intervjuera o njegovim iskustvima sa Rust-om i kako on planira da ga koristi u projektu.
Kako pisati Rust kod pridržavajući se dobrih praksi i konvencija Rust zajednice
Da bi ste pisali Rust kod pridržavajući se dobrih praksi i konvencija Rust zajednice, postoji nekoliko stvari koje možete uraditi:
Šta je Rust toolchain
Rust toolchain je komplet alata koji se koriste za razvoj i rad sa programskim jezikom Rust. To uključuje kompajler "rustc" koji kompajlira Rust kod u izvršni kod, "cargo" koji je alat za rukovanje projektima i paketima, kao i druge alate kao što su "rustdoc" za generisanje dokumentacije i "rustfmt" za formatiranje koda.
Rust toolchain omogućava razvojačima da kreiraju sigurne, performansi-osetljive i efikasne programe, koji su u potpunosti kompatibilni sa operativnim sistemima koji podržavaju Rust.
Možete li objasniti koncept "ownership" u Rust-u?
Rust ima koncept vlasništva koji se koristi za upravljanje pamćenjem i sprečavanje nedosljednosti u pogledu pristupa podacima. Svaki objekt u Rust-u ima vlasnika (owner) koji je odgovoran za alociranje i oslobađanje memorije koju objekt zauzima. Vlasnik je jedini koji ima pravo na modifikaciju objekta. Kada vlasnik objekta nestane (npr. kada varijabla koja sadrži referencu na objekt izlazi iz scope-a), memorija koju objekt zauzima se automatski oslobađa. Ovo se zove "automatic memory management".
Rust također ima koncept "borrow", koji omogućuje da drugi objekti dobiju privremenu referenca na objekt bez da postanu njegovi vlasnici. Ova referencia se naziva "borrow" i može se koristiti za čitanje ili promatranje objekta, ali ne i za modifikaciju.
Koncept vlasništva i borrow-a omogućuje Rust-u da se izbegne česti problemi sa pamćenjem u drugim programskim jezicima, kao što su "dangling pointers" i "use-after-free" greške.
Kako Rust upravlja sa memorijom i kako se razlikuje od drugih jezika?
Rust upravlja memorijom koristeći koncept vlasništva i borrow-a. Svaki objekt u Rust-u ima jednog vlasnika koji je odgovoran za alociranje i oslobađanje memorije koju objekt zauzima. Kada vlasnik objekta nestane (npr. kada varijabla koja sadrži referencu na objekt izlazi iz scope-a), memorija koju objekt zauzima se automatski oslobađa. Ovo se zove "automatic memory management" ili "garbage collection".
Međutim, Rust ima nešto što se zove "ownership model" koji se razlikuje od klasičnih garbage collector-a. Ownership model koristi koncept vlasništva i borrow-a da bi se osiguralo da se memorija ispravno oslobodi, a da se istovremeno izbegne problemi sa nedoslednošću u pristupu podacima.
Drugim riječima, Rust ne koristi garbage collector koji automatski oslobađa memoriju kada se više ne koristi, umesto toga, Rust se koristi ownership modelom koji osigurava da se memorija ispravno oslobodi, a da se pritom izbegnu problemi sa nedoslednošću u pristupu podacima.
Rust se također razlikuje od drugih programskih jezika po tome što kompajler ima static type-checking, što pomaže da se izbegnu potencijalne greške u kodu.
Rust se takođe razlikuje od drugih jezika po tome što je izrazito siguran u pogledu sigurnosti memorije i multithreading-a, što ga čini idealnim za kritične sisteme koji moraju biti stabilni i sigurni.
Možete li objasniti koncept "lifetime" u Rust-u?
Lifetime u Rust-u je koncept koji se odnosi na vreme trajanja referenci na objekte u pamćenju. Svaka referencia ima svog lifetime-a koji označava period vremena tokom kojeg referenca postoji i može se koristiti. Lifetime-i se koriste da se osigura da se referenca koja se koristi ne odnosi na objekt koji se više ne nalazi u pamćenju.
Rust kompajler koristi lifetime-e da bi se osiguralo da se izbegne problem "dangling pointer" (pokazivač na objekt koji se više ne nalazi u pamćenju). Lifetime-i se koriste za "borrow checker" koji proverava da li se referenci koristi nakon što je objekt koji referencira više nije dostupan.
Lifetime-i se mogu eksplicitno označiti u kodu koristeći anotacije, međutim, u većini slučajeva, Rust kompajler može automatski odrediti lifetime-e koristeći "inference" (inferiranje).
Na primer, ako imamo varijablu a koja referencira objekt, i varijablu b koja referencira objekt koji je referenciran od strane varijable a, tada kompajler može automatski odrediti da lifetime varijable b počinje kada počinje lifetime varijable a, i završava kada završi lifetime varijable a.
Koncept lifetime-a je važan za sigurnost u Rust-u, jer omogućava da se izbegne problem "dangling pointer" ili "use-after-free" greške.
Kako Rust podržava paralelizam i multithreading?
Rust podržava paralelizam i multithreading kroz korištenje različitih mehanizama, uključujući "thread" i "rayon" biblioteke. "Thread" biblioteka omogućuje kreiranje i upravljanje više niti rada (threads) u aplikaciji, dok "rayon" biblioteka omogućuje lako paraleliziranje for petlji i drugih kodova koji su kandidati za paralelizaciju. Rust također ima mehanizam za upravljanje memorijskim pristupom koji se zove "Ownership" model koji omogućuje sigurnu i efikasnu upotrebu paralelnih niti bez rizika od "data race" problema.
Možete li objasniti koncept "macro-a" u Rust-u?
U Rustu, makroi su specijalni tipovi izraza koji se prevode u kod prije kompilacije. Oni su korišteni za automatiziranje ponavljajućih i kompleksnih operacija, kao što su kreiranje getter i setter metoda, kreiranje konstruktora itd.
Postoji dva tipa makroa u Rust-u:
Makroi se pozivaju koristeći simbol ! (bang) nakon kojeg slijedi ime makroa. Npr. println!("Hello, world!");
Makroi se koriste za automatiziranje kodiranja, smanjivanje ponavljanja koda i povećavanje izražajnosti koda. Međutim, treba biti oprezan s njima jer oni mogu biti zbunjujući i teško debuggable u slučaju greške.
Detaljnije objasni "macro by axample" na srpskom jeziku
"Makro po primeru" (macro by example, mbe) je vrsta makroa u Rust-u koja se koristi za generiranje koda prema primeru koji se unosi kao argument. Ovaj tip makroa se koristi za automatiziranje ponavljajućih i kompleksnih operacija, kao što su kreiranje getter i setter metoda, kreiranje konstruktora itd.
Na primer, ako želimo automatizirati kreiranje getter i setter metoda za varijablu "x", možemo koristiti mbe makro:
macro_rules! my_getter_setter {
($name:ident) => {
fn get_x() -> i32 {
x
}
fn set_x(val: i32) {
x = val;
}
}
}
Pozivamo ga ovako:
let x = 5;
my_getter_setter!(x);
Ovo će generirati sledeći kod:
fn get_x() -> i32 {
x
}
fn set_x(val: i32) {
x = val;
}
Mbe makroi su korisni za automatiziranje kodiranja i smanjenje ponavljanja koda. Međutim, treba biti oprezan s njima jer oni mogu biti zbunjujući i teško debuggable u slučaju greške.
U ovom primeru, makro je definiran kao macro_rules! i unutar njega se definira pravilo koje se sastoji od dva dela: ulaznog parametra i izlaznog koda. Ulazni parametar je $name:ident koji označava da će se koristiti identifikator kao argument, a izlazni kod su dve funkcije koje su kreirane na temelju argumenta.
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272 |
||