Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

 

Access

Alternativna učenja

Analiza podataka

Android

Animacija

Antropologija

Apple - MAC OS X

Arheologija

Arhitektura

Astrologija

Astronomija

Audio kursevi + knjige

Audio, Multimedia, Video

Autobiografija

AutoCad, ArchiCAD, SolidWorks, Catia, Pro/Engineer

Automobili

Bajke

Baze podataka

Biografija

Biološke nauke

Blockchain

Botanika

C++ Visual C++ C#

ChatGPT

CSS

Dečije knjige

Delphi

Digitalna fotografija

Dizajn

Django

Domaće pripovetke

Domaći roman

Drama

E-knjiga

E-komerc

ECDL

Ekologija

Ekonomija

Elektrotehnika

Enciklopedija

Esejistika

Etika

Fantastika

Film

Filologija

Filozofija

Fizika

Fotografija

FULL STACK DEVELOPMENT

Funkcionalno programiranje

Generativna veštačka inteligencija

Geografija

Geologija

Git i GitHub

GOOGLE

GPT

Grafika, Dizajn, Štampa

Građevinarstvo

Hardver

Hemija

Hidrotehnika

Hobi

Horor

Humor

Internet

Intervju

Istorija

Istorija i teorija književnosti

Istorija umetnosti

Istorijski roman

Java

JavaScript

Joomla

jQuery

Knjiga posle posla - Beletristika i ostala izdanja

Knjižare i naše knjige

Književna kritika

Kuvari, hrana i piće

Leksikografija

Lingvistika

Ljubavni roman

logo

Magija

Marketing

Mašinsko učenje

Mašinstvo

Matematika

Medicina

Memoari

Menadžment

Modeliranje podataka

Monografija

Mreže

MS Office

Muzika

Nagrađivanje knjige

Naučna fantastika

Obrada teksta

OFFICE 2013

OpenOffice.org

Operativni sistemi

Oracle

Organizacione nauke

Pedagogija

PHP I MYSQL

Pisci u medijima

Ples

Poezija

Politika

Poljoprivreda

Popularna medicina

Popularna nauka

Popularna psihologija

Posao

Poslovanje

Pozorište

Pravo

Pravoslavlje

Primenjene nauke

Pripovetke

Prirodne nauke

Priručnik

Programiranje

Projektovanje softvera

Psihologija

Publicistika

Putopis

Python programiranje

Računarstvo u oblaku

Raspberry PI

Razvoj

Rečnici

Religija

Robotika

Roman

Ruby i Ruby on Rails

Satira

Saveti

Serija Roberta C. Martina

Sertifikati

Slikarstvo

Socijalna mreža - Facebook

Sociologija

Sport

Sport i hobi

SQL

Statistika

Strip

Tabele

Tableti

Tehnologija

Telekomunikacije

Triler

Turizam

Twitter

Udžbenici

Umetnost

Unix, Linux

Urbanizam

UX DIZAJN

Veštačka inteligencija

Visual Basic .NET, VBA, V. Studio

Web design

Windows

Windows 7

Windows 8

WordPress

Zaštita i sigurnost

Zoologija

 

Vesti – Baze podataka

Ukupno: 18, strana 1 od 1

"Pošta Srbije" prva na Balkanu uvela "SAP" ERP softver

 

 

 

Generalni direktor "Pošte" Goran ćirić izjavio je na konferenciji za novinare da je uvođenje novih softvera "odličan alat" da se podigne nivo poslovanja "Pošte", smanje troškovi, poboljša kvalitet usluga i efikasnost naplate potraživanja. - Zahvaljujući prednostima SAP ERP softvera biće stvoreni uslovi za efikasnije i kvalitetnije donošenje odluka i poboljšanje tržišnih performansi preduzeća - istakao je ćirić. Predstavnici "Pošte" ukazali su da je primena SAP ERP sistema koštala 820. 000 EUR, a u tu cenu nije uključena kupovina licence, obuka, održavanje sistema i nabavka hardvera. U "Pošti" su primenjeni SAP ERP moduli za upravljanje finansijama, nabavkom, zalihama, investicijama, kao i modul za planiranje i analizu poslovanja. SAP softver je u strukturi "Pošte" razgranat do nivoa šaltera, čime je omogućeno potpuno praćenje poslovanja. Za rad u SAP ERP sistemu obučeni su projektni timovi "Pošte" posle čega su oni sproveli internu obuku 600 zaposlenih svih obrazovnih struktura, koja je trajala šest meseci. Izvor: www. ekapija. com
 
   

10 knjiga kojima smo snizili cene - Access 2003 bez tajni i .....

 

 

 

10 knjiga kojima smo snizili cene . NET XML servisi Stara cena: 540. 00 dinara Nova cena: 200. 00 dinara 3DS 7 Max bez tajni Stara cena: 1782. 00 dinara Nova cena: 990. 00 dinara 3DS MAX 8 vizuelno Stara cena: 1890. 00 dinara Nova cena: 1450. 00 dinara LINK. Access 2002 VBA Stara cena: 1404. 00 dinara Nova cena: 500. 00 dinara LINK. ACCESS 203 BEZ TAJNI Stara cena: 1944. 00 dinara Nova cena: 1490. 00 dinara LINK. ADO. NET naučite za 24 časa Stara cena: 540. 00 dinara Nova cena: 200. 00 dinara LINK. AJAX TRIKOVI Stara cena: 1188. 00 dinara Nova cena: 790. 00 dinara LINK. Architectural Desktop 2007 Stara cena: 918. 00 dinara Nova cena: 500. 00 dinara LINK. AutoCAD 2000 objekti Stara cena: 540. 00 dinara Nova cena: 200. 00 dinara LINK. AutoCAD 2002 osnove Stara cena: 540. 00 dinara Nova cena: 200. 00 dinara LINK. NAPOMENA: Naslovi su pred rasprodajom.
 
   

Alltop je doživeo redizajn

 

 

 

Alltop je mesto na koje treba da odete. Sajt je redizajniran, i polako postaje jedan od najboljih izvora na Internetu. Sa 212 jedinica grupisanih informacija. Ali, osnovno pitanje na koje odgovara Alltop je da li sveobuhvatnost izvora svakoga lišava potrebe za kreiranjem sopstvenih lista. Kliknuli smo na oblast Tech. Zatim smo izabrali Ajax.   Sasvim dovoljno informacija.
 
   

Brza pošta - DHL

 

 

 

DHL International Beograd d. o. o. Vam sada sa punom radnom snagom stoji na raspolaganju za sve Vaše potrebe. I dalje zadržavamo visok nivo sigurnosti i kvaliteta naših usluga, kao i mogućnost praćenja Vaših pošiljaka i brzinu transporta istih. Pošiljke možete pratiti preko našeg sajt. DHL LINK KOJI ĆE VAM TREBATI www. dhl. rs Za potrebe slanja Vaših pošiljaka, na usluzi Vam je naše odeljenje za rad sa strankama na broju 310 55 00. DHL Express: Srbija DHL Express posluje u Srbiji na sledećim lokacijama. DHL International Beograd d. o. o. Jurija Gagarina 36v 11070 Novi Beograd Pon-Pet 08:00-20:00 Subota 08:00-15:00 Nedeljom zatvoreno Praznicima zatvoreno
 
   

Cloud je oblak, je svašta nešto, od kompjuterskog oblaka do ....

 

 

 

Oblak suzavca pravo iz Turske nam tera suze na očiNIK TITANIK. Vulkanski oblakKada ljudima u vulkanskim regijama kažete "Cloud", oni pomisle na vulkan. CLOUD. Cloud computing kako ga vidi Tatsuro KiuchiPINTEREST. Knjiga: OpenNebula 3 Cloud ComputingVIŠE O KNJIZI. 8-bitna cloud tetovažaCLOUD od 8-BITACloud može da se pojede kada je hlebPEČE SE PEČE HLEB OBLAČIĆ.
 
   

Dnevno preuzimanje programa i ažuriranja (Thunderbird, Filezilla, ...)

 

 

 

Programi koji su ovde izlistani su zvanično izdati od strane njhovih tvoraca. FileZilla 3. 1. 0 [Home stranica] [Changelog] [Mirror] [Pregled]Operativni sistem : Windows; Mac; LinuxVrsta aplikacije: FTP klijentIzmene: Ispravke grešaka Thunderbird 2. 0. 0. 16 [Home stranica] [Changelog] [Mirror] [Pregled]Operativni sistem: Windows; Mac; LinuxVrsta aplikacije: Email klijentIzmene: Bezbednosne ispravke WindowBlinds 6. 2. 61 [Home stranica] [Changelog] [Mirror] [Pregled]Operativni sistem : Samo za WindowsCena: 19. 95 dolaraVrsta aplikacije: Napredno šminkanje Windowsa Izmene: Poboljšana kompresija Start menu animacije, animirani ekrani čekanja tokom primene i ispravke grešaka Pred izdanja (Alpha, Beta, i tako dalje…) Programi koji su ovde izlistani su pred izdanja koja možda nisu pogodna za svakodnevnu upotrebu. Amarok 2. 0 [Home stranica] [Changelog] [Pregled]Operativni sistem : Samo za LinuxIzdanje: Alpha 2Vrsta aplikacije: Media plejerIzmene: Ažuriranje interfejsa i ispravke grešaka
 
   

Dual Video Display

 

 

 

Istraživači su napravili a e-book koncept koji koristi „dual video display” koji omogućava korisnicima da listaju knjigu. Izvor:http://www. techeblog. com/index. php/tech-gadget/dual-video-display Pripremio: Milenko Kusurović
 
   

Internet marketing

 

 

 

O konferenciji „biZbuZZ – Internet marketing“ je druga po redu konferencija o savremenom internet poslovanju. Biće održana u Niškoj Banji u periodu od 24-26. oktobra tekuće godine, u prostorijama hotela "Radon". Prošlogodišnja konferencija, u organizaciji EESTEC-a, a pod pokroviteljstvom Elektronskog fakulteta u Nišu, Privredne komore Srbije, Ministrarstva za nauku i Grada Niša je u trajanju od dva dana bila posećena od strane preko 600 privrednika i studenata kako Niškog regiona tako i cele Srbije. Sa tematikom „Savremene web tehnologije“ u poslovanju ocenjena je veoma uspešnom od strane posetilaca i novinskih agencija iz branše. Nastojimo da kroz ovaj projekat edukujemo pre svega privrednike o Internetu, ne samo kao komunikacionom i informacionom mediju, vec kao globalnom tržištu koje je mnogo dinamičnije i zahteva savremenije oblike poslovanja i marketinga. U isto vreme mladim ljudima nudimo priliku da razvijaju svoje potencijale, ostvare dobru komunikaciju sa privrednicima kako bi stvorili oslonac za dalji razvoj privrede i IT-a na ovim prostorima. Ovogodišnja konferencija za temu ima Internet marketing i isplativost kompanijskih sajtova i u tri dana će pokriti jedan veoma bitan aspekt savremenog poslovanja odnosno poseban oblik marketinga koji postaje neophodan za uspešno poslovanje. Upoznavanje sa svim oblicima Internet maketinga kao i načinima i modelima primene postaje neizostavan alat za borbu i prevlast u doba hiperkonkurencije. Konferencija okuplja pre svega stručnjake iz oblasti, koji će imati priliku da predstave uspešne projekte i web startupove, daju preko potrebna znanja ljudima koji na slučnim projektima rade, kao i privrednike, potencijalne investitore i sve ljude zaintrigirane temama koje će biti predstavljene. Kao i prošle godine, u okviru konferencije biće organizovane internacionalne radionice - razmene u organizaciji Udruženja studenata elektronike Evrope - EESTEC koje je i koorganizator celog događaja. Nadamo se da ćemo ugostiti 20 stranih studenata iz Evropskih zemalja, kao i preko 50 studenata iz cele Srbije. Više na: http://bizbuzz. itseminar. org/
 
   

Kako izgleda ono što vidimo, a kako to naš mozak zapisuje i prikazuje na monitoru

 

 

 

Istraživači na ATR Computational Neuroscience Laboratories u Japanu su napravili sistem koji može da "rekonstruiše sliku unutar mišljenja osobe i prikaže je na kompjuterskom monitoru. " Postupak se dalje nastavlja tako što je moguće prikazati i ono što je sanjao čovek. Ono što dete vidi, moćiće da se prikaže na kompjuteru, znači da se sačuva zauvek. Zamislite šta ovo znači za kompletan čovekov život. Dobre i loše situacije. Na kraju prikazujemo sliku koja se zove: "Snovi ribareve ženje": Nemamo komentar. A vi?   
 
   

Najveće Google “prostitutke” na Internetu

 

 

 

Evo liste osam najvećih Google AdSense izdavača na Internetu. Ove informacije su sakupljene iz intervjua i članaka nađenih na Internetu. Gde god je to moguće naveden je izvor informacija. Unapred se izvinjavamo ako je neko izostavljen iz liste. Ako zarađujete više novca od ljudi navedenih u ovoj listi, molim Vas da mi pošaljete dokaz Google AdSense zarade, pa će sledeći put lista biti ažurirana. Ovo je lista individualnih vlasnika sajtova - ljudi poput Vas i mene. Veliki korporativni AdSense izdavači, kao što je AOL, nisu uključeni u listu. 1. Markus Frind: PlentyOfFish. com 300. 000$ mesečno Markus Frind je čovek iz Vankuvera koji je svet online zakazivanja sastanaka preokrenuo naglavačke. Njegov sajt, Plentyoffish. com, je najveći besplatni sajt za zakazivanje izlazaka i sastanaka na Internetu. Plentyoffish. com dobija više od 500 miliona prikaza stranica mesečno i zarađuje preko 10. 000$ dnevno za Markusa koji ovaj sajt vodi iz svoje kuće. Verovatno mislite da je za ovako veliki sajt potrebno oko stotinak ljudi koji ga vode i održavaju, međutim jedini zaposleni je Markusova devojka koja mu pomaže da odgovara na elektronsku poštu. Za upravljanje saobraćajem na ovom sajtu je potrebno samo četiri servera. Sumnje o Markusovoj Google zaradi su razvejane kada mu je Google poslao ček na sumu od 900. 000$. Prema podacima sa Markusovog bloga ovaj ček predstavalja njegovu dvomesečnu AdSense zaradu. 2. Kevin Rose: Digg. com 250. 000$ mesečno Kevin Rose je pokrenuo svoj Digg sajt u decembru 2004. godine sa samo 1000$. Danas je Digg jedan od najvećih diskusionih sajtova na Internetu, sa preko 400. 000 članova i preko 200 miliona prikaza stranica mesečno. Prema podacima ovog članka iz Business week, Digg je ove godine zaradio 3 miliona dolara iz kombinacije Google AdSense i Federated Media. Nažalost, samo gospodin Rose i njegove računovođr znaju koliko novca dolazi od Google, a koliko od Federated Media. Možemo samo da nagađamo o tome na osnovu toga koliko puta sam video Federated Media, a koliko Google oglase na Digg sajtu, ali to su gotovo 100% bili Google oglasi. Koliki god da je Google udeo u 250. 000$ koliko Digg mesečno zarađuje, jedno je sigurno - taj udeo nije mali. 3. Jeremy Shoemaker 140. 000$ mesečno Ako se iko može smatrati marketing superstarom na Internetu, ShoeMoney bi bio pri vrhu liste. Jeremy Shoemaker je marketinški mehanizam za pretraživanje koji zna kako da iskoristi prednosti i Google AdSense i AdWords. Postoji slika gde možete da vidite Jeremy Shoemakera sa najvećim Google AdSense čekom koji je Google ikada poslao. Taj novac je zarađen u avgustu 2005. godine. Za razliku od ostalih osoba sa ove liste, ShoeMoney, kako on voli da ga nazivaju, ne poseduje samo jedan sajt. On ove ogromne Google čekove zarađuje koristeći stotine sajtova i hiljade domena. 4. Jason Calacanis: Weblogs, Inc. 120. 000$ mesečno Pre nego što je Jason Calacanis prodao Weblogs, Inc. AOL-u za 25 miliona dolara, imao je mrežu blogova koji su od Google dobijali preko 4. 000$ dnevno. Njegov AdSense performans je bio toliko impresivan da je Google koristio Weblogs za detaljno proučavanje ovakvih slučajeva. Sada, kada AOL kontroliše Weblogs, možete se kladiti da zarađuje mnogo više od 120. 000$ mesečno. 5. David Miles Jr. & Kato Leonard 100. 000$ mesečno Prema podacima iz Washington Post članka, David Miles Jr. i Kato Leonard tvrde da zarađuju 100. 000$ mesečno od svog sajta, Freeweblayouts. net, koji nudi dizajne koje ljudi mogu da koriste na MySpace. Jedini problem je što prihod nije 100% AdSense. Free Web Layouts koristi i druge oglašavačke mreže pored Google. Međutim, siguran sam da je u tih 100. 000$ mesečno Google udeo veći od onog što zarađuje sledeća osoba na listi. 6. Tim Carter: AskTheBuilder. com 30. 000$ mesečno Tim Carter je licencirani vodoinstalater i stolar koji ima sopstvenu radio emisiju. Isto tako se često pojavljuje na televiziji. AskTheBuilder. com je osnovao 1995. godine. U skladu sa Google podacima, gospodin Carter je obavio dobar posao postavljajući Google oglase na svoj sajt, a zarađena suma sada iznosi 30. 000$ mesečno. Timovi AdSense prihodi su sada oko 1. 400$ dnevno i stalno rastu. Carter je vrlo entuzijastičan po pitanju AdSense: to mu dopušta da se fokusira na razvoj sadržaja i daje mu ugrađene alate za merenje performansi oglasa i vršenje izmena kako bi povećao svoje prihode. “Ljudi mi se obraćaju za pomoć”, kaže Carter. “Dobijaju ono što im je potrebno iz mojih kolumni i saveta, a takođe i iz oglasa koje isporučuje AdSense”. 7. Joel Comm - 24. 000$ mesečno Joel Comm je guru brze zarade. Napisao je bestseler elektronsku knjigu “Šta vam Google nikada nije rekao o zarađivanju novca pomoću AdSense”. Ova elektronska knjiga, zajedno sa web sajtom koji je promoviše, ima snimak ekrana sa AdSense zaradom gospodina Comma od 19. novembra 2005. do 25. decembra 2005. Da li gospodin Comm i dalje zarađuje toliko novca od Google, možemo samo da nagađamo. 8. Shawn Hogan: DigitalPoint. com 10. 000$ mesečno. U New York Times članku iz januara 2005. godine se govori o AdSense i Shawn Hogan, osnivaču Digital Point. U članku se tvrdi da gospodin Hogan zarađuje 10. 000$ mesečno od Google AdSense koristeći unikatni model deljenja prihoda. Google plaća Digital Pointu oko 10. 000$ mesečno, u zavisnosti od toga koliko ljudi pogleda ili klikne ove oglase, kaže Shawn D. Hogan, vlasnik Digital Pointa. Gospodin Hogan kaže da ovaj model deljenja prihoda primenjuje od 2004. godine “kao vrstu marketinške smicalice”. “Međutim, izgleda da svi misle da je to dobra ideja”, kaže on. “Video sam da je puno drugih sajtova to počelo da radi oko šest meseci kasnije”. DigitalPoint se nakon ovog članka značajno razvio, a pošto gospodin Hogan više ništa ne priča, članovi DigitalPoint foruma spekulišu da je njegova zarada sada bar dva puta veća.
 
   

Open Content Alliance protiv Microsoft-a i Google Book Search-a

 

 

 

Naravno, Google i Microsoft mogu da govore o ambicioznim planovima da se omogući da celokupan tekst svake knjige bude dostupan onlajn za pretraživanje i čitanje. Ali New York Times izveštava da neke velike istraživačke biblioteke nisu zadovoljne sa uslovima koje nude Microsoft i Google. U prošlosti smo čuli mnogo žalbi od izdavača knjiga da Google krši njihova autorska prava. Ali istraživački instituti o kojima mi govorimo zauzimaju suprotnu poziciju. Oni kažu da žele da obezbede da knjige budu dostupne najvećem mogućem broju čitalaca. Ali Microsoft i Google zahtevaju da izdavači obećaju da njihove knjige neće biti dostupne komercijalnim servisima za pretraživanje knjiga. Zbog toga, ove grupe su potpisale sporazum sa Open Content Alliance. Open Content Alliance je neprofitna grupa posvećena kreiranju javno dostupne biblioteke digitalizovanih knjiga. Grupa je osnovana pre dve godine. Izgleda da OCA malo zaostaje za Microsoftom i Google-om. Još ne postoji pretraživi OCA web sajt. Ali grupa zato nudi alterntivu istraživačkim institutima koji nisu zadovoljni sa ponudom Microsoft-a i Google-a. Dok su neke poznate biblioteke uključujući New York Public Library, Harvard, i University of Michigan več potpisale sporazum sa Google-om, prošlog meseca 19 istraživačkih i akademskih intitucija iz New England područja su objavile da će raditi sa OCA-om. Ovih 19 institucija imaju ukupno 34 miliona radova kojima su autorska prava istekla, što ih čini idealnim kandidatom za digitalizaciju. Library of Congress, Smithsonian Institution i oko 80 drugih organizacija su već potpisale sporazum sa OCA-om.
 
   

Oracle izdao novi preview

 

 

 

Godinu dana nakon što je kompanija Oracle izdala prvu preview verziju Jdeveloper Java integrisanog razvojnog okruženja (IDE), ova kompanija je izdala i četvrtu preview verziju. Sve četiri preview verzije donele značajan broj unapređenja. ali Oracle još nije objavio datum objavljivanja konačne verzije. Jdeveloper 11g, Oracle reklamira kao značajan putokaz u progresu aplikacionog razvoja. Novi preview donosi poboljšanu podršku za Java Enterprise Edition 5. 0, koji uključuje nove AJAX razvojne karakteristike i set komponenata za izgradnju aplikacija za novi Application Development Framework. Pripremio: Milenko Kusurović
 
   

Otvoren "Datacentar.021" u Novom Sadu - jedinstveni centar za čuvanje podataka u Vojvodini

 

 

 

Osnivači "Datacentar. 021" su JP Informatika i kompanije "M&I Systems, Co. " i "Amber Software". Ideja o osnivanju "Datacentar. 021" rodila se krajem 2007. godine kada se ukazala potreba za osnivanjem jedinstvenog centra koji bi mogao da ponudi najefikasnije rešenje za čuvanje podataka, kao i da kontroliše sve IT funkcije i da uvodi nove usluge koje će razvijati poslovanje kompanija, navedeno je u saopštenju kompanije "M&I Systems, Co. " . "Datacentar. 021" je objekat izgrađen po kriterijumima, koji su u Evropskoj uniji propisani za čuvanje podataka. Centar pruža najoptimalnije uslove za rad servera, konstantnu temperaturu, neprekidan izvor električne energije i napajanja, čvrste komunikacijske veze, kao i stalan nadzor koji prati sve radne parametre, ali i sigurnosne mere pristupa i protivpožarne zaštite. Neke od usluga koje "Datacentar. 021" pruža potencijalnim korisnicima su: iznajmljivanje servera, iznajmljivanje prostora za druge servere, iznajmljivanje prostora za čuvanje podataka u elektronskom obliku, iznajmljivanje i korišćenje informacionih sistema za potrebe funkcionisanja kompanija, usluge izveštavanja i poslovne analize, direktno slanje izveštaja elektronskim putem, iznajmljivanje sistema za skladištenje podataka u elektornskom obliku, postavljanje portala i aplikacija za efikasnije funkcionisanje svih javnih preduzeća, kao i usluge video nadzora i interneta. Izvor: www. ekapija. com Budite u toku. Pretplatite se.
 
   

Pack and Find - onlajn lista svih vaših starudija

 

 

 

Kreirajte i održavajte listu svih vaših stvari skladištenih u vašoj kući, studenstkom domu, ili kancelariji - Bez obzira da li ih trpate u kabinet ili u podrum - zahvaljujući web sajtu Pack and Find više nikada nećete imati problema da pronađete vaše stare dokumente ili godišnjake. Koristeći Pack and Find-ovu onlajn alatku, vi lako možete da specifikujete lokaciju vaših kutija i da im dodajete objekte zajedno sa njihovom novčanom vrednošću. Ako tokom vremena zagubite neku od stvari i ne možete da se setite gde se onaa nalazi, upotrebite web sajtovu Find funkciju da biste je iskopali iz budžaka. Naravno, vi uvek možete da vodite evidenciju na papiru i upisujete sve objekte koje trpate u kutije, ali ako ste tip koji će da zagubi i papirnu listu, onda je ovo definitivno pravo rešenje za vas. Adresa: Pack And Find
 
   

Rubikova ili V-kocka ili kako se rešava problem

 

 

 

V-kocka 7: Najkompleksnija kocka koja je ikada konstruisana. Wikipedija. Za one koji bi malo lakši problem: Pocket Cube: 2 x 2 Profesorska kocka sa 5 x 5:  
 
   

Šta se događa po regionu

 

 

 

Kraljevo Kada su krajem prošlog veka socijalisti u Kraljevu lansirali ideju da se na Zapadnoj Moravi kod sela Sirča gradi luka jer će sever Evrope sa Dunava, preko Velike Morave, kanalom biti povezan sa Vardarom i Egejskim morem, članovi kraljevačkog „Otpora“ organizovali su na Ibru „porinuće Titanika“, ismevajući ovu ideju. Malo se tada znalo da je tu ideju skoro sto godina ranije promovisao kralj Aleksandar i da je o njoj razmišljala cela Evropa. Govoreći o velikim nacionalnim projektima koje imaju sve zemlje, na ovu ideju se nedavno u Vrnjačkoj Banji osvrnuo i predsednik Boris Tadić. blic. co. yu Šabac - Jalovišta cinka u Šapcu prete Savi Jalovište cinka u "Zorkinoj Obojenoj metalurgiji" zbog blizine Save ugrožava naselja duž ove reke. Zbog toga je urađen projekat koji se bavi ovom problematikom i koji je finansijski pomogla Evropska unija. Projekat započet u februaru 2007. ima za cilj jačanje vodnih resursa, a za početak je napravljen spisak svih zagađenih lokaliteta u Srbiji. U najužem ozboru našla su se tri lokaliteta, među kojima i šabačka fabrika. Ovom prilikom predstavljene su specifičnosti Šapca, kao i trenutno stanje u "Zorka Obojenoj metalurgiji". danas. co. yu Čačak Jedna od najstarijih i najznačajnijih obrazovnih ustanova u Srbiji, čačanska Gimnazija, početkom oktobra proslaviće 170. godišnjicu osnivanja. Centralna proslava zakazana je za 8. oktobar, kada će u školi biti otkrivena spomen-ploča arhitekti Dragutinu Maslaću koji je 1912. godine projektovao današnju zgradu škole, a koja je građena 1926. godine. danas. co. yu Kragujevac: Čuvaju srpsku „dvojku“ Veseleći se uz orkestar Mome Stanojevića i braću Bajić, organizatori su uputili apel Srbiji da neguje tradicionalnu narodnu pesmu. Svečanost je počela blagoslovom Milosava Živanovića, sveštenika crkve iz Grivca glas-javnosti. co. yu
 
   

Sve je manje memorije

 

 

 

I tu ne mislim na računarsku memoriju. Računarska memorija se danas skoro džabe deli petkom na pijaci. Ne, ja govorim o ljudskoj memoriji, koju omogućuje siva materija u našoj glavi. Prema najnovijim istraživanjima, mi ovih dana pamtimo sve manje osnovnih činjenica. Ovog leta, neuro naučnik Ian Robertson je sproveo anketu sa 3,000 ljudi i ustanovio je da su mlađi anketirani bili manje sposobni da zapamte standardne lične informacije od starijih osoba. Kada je Robertson pitao svoje ispitanike da mu kažu dan rođenja najbližih rođaka, 87 posto anketiranih iznad 50 godina je znalo da ga kaže, dok je manje od 40 posto onih ispod 30 moglo da se seti datuma rođenja rođaka. A kada ih je pitao da mu kažu broj njihovog sopstvenog mobilnog telefona, čak trećina mlađe generacije ga nije znala. Taj refleksni potez - zavlačenje ruke u džep da bi se dobio odgovor - može da vam ispriča čitavu priču u jednoj rečenici. Mobilni telefoni mogu da skladište 500 brojeva u svoju memoriju, pa zašto biste se vi mučili da skladištite istu tu informaciju u sopstvenu memoriju? Mlađi amerikanci danas su prva generacija koja odrasta sa gadžetima koje mogu da vuku svuda sa sobom i servisima koji se bave samo pamćenjem stvari kako mi ne bismo morali da ih pamtimo: BlackBerry telefoni, mobilni telefoni, thumb drajvovi, Gmail i tako dalje. Spisku nikad kraja. Ovaj fenomen možemo da primetimo i u sosptvenim životima. Ja ne pamtim skoro nijednu e-mail adresu mojih prijatelje. Čak šta više, ponekad treba da pretražujem moj inbox kako bih se setio prezimena relativno bliskog saradnika. Neki moji prijatelji zaborave da odu na ručak ako ih Outlook ne alarmira. A kada dođemo do kulturnih trivijalnosti - imena poznatih ličnost, tekstova pesama, i tako dalje - više se ni ne trudim da zapamtim bilo šta, pošto sve te informacije mogu trenutno da dobijem na Internetu. Čini mi se da linija razgraničenja između mesta gde moja memorija ode na dremku i Google postaje svake sekunde sve zamućenija. Često dok razgovaram sa klijentima telefonom, ja pretražujem Wikipediju i pretraživače kako bih proučio temu još u toku razgovora, i našao činjenice koje idu u prilog mojim argumentima. Ono što hoću da kažem je da je ovo vreme kiborga. Skoro neprimetno, mi smo se odrekli važnih perifernih funkcija i prebacili ih na silikon koji postoji svuda oko nas. I iskreno da kažem, meni se to nekako i sviđa. Osećam se mnogo pametniji kada koristim Internet kao mentalni plugin tokom mojih dnevnih razgovora. Recimo vi spomenete neki film: Nikada ga nisam gledao, ali za deset sekundi ja ću zahvaljujući google-ovanju znati radnju, glumce, kritike i još mnogo štošta. Mašinska memorija menja i način na koji komuniciram, pošto konstantno šminkam moju IM komunikaciju sa linkovima, argumentujući sosptvene reči sa ekstra inteligencijom. Možda ćete reći da prepuštanjem podataka silikonu, mi oslobađamo našu sivu masu za druge zadatke, kao što je razmišljanje i maštanje. Pored toga, savršeno pamćenje silikonske memorije može izuzetno blagorodno da utiče na razmišljanje. Na primer, već godinama imam svoj blog, što znači da sam izlio ogroman broj reči i misli na različite teme. To redovno proizvodi surealistično i euforično iskustvo, kada pretražujući određenu temu naletim na svoj tekst za koji se uopšte ne sećam da sam ga napisao. Mašina mi pomaže da otkrijem stvari za koje sam zaboravio da ih znam - to je ono što Cory Doctorow naziva "um izvan granica". Ipak, ovaj fenomen me i brine. Istina je da sam pravi genije kada se nalazim onlajn, ali da li sam mentalno obogaljen kada sam isključen sa nje? Da li preterano oslanjanje na mašinsku memoriju zaključava neke važne načina razumevanja sveta? Postoji drugi oblik inteligencije koji dolazi ne od brzog prepoznavanja šablona već od dugotrajnog varenja i skladištenja činjenica i iskustava koja stičete tokom života. Na primer, čitate otkrića Madame Curie i istoriju zemalja koje se graniče sa Irakom. Pročitali ste Rat i Mir. Zatim se sve to godinama fermentiralo u pozadini vašeg uma, do jedan dan TRAS! Dolazite do brilijantnog uvida (Da je Avganistan imao skladišta uranijuma, Rusi bi otkrili nuklearnu energiju pre 1917. godine!). Mi smo počeli da razmišljamo o ljudskoj inteligenciji kao o Intel procesoru, koji je sposoban da brzo analizira podatke i uoči šablone. Možda isto toliko moći leži u sposobnosti uma da pluta u prividno trivijalnim podacima i činjenicama. Poenta je u tome da ja želim i jedno i drugo. Želim da moj organski mozak sadrži široka prostranstva znanja, a da moj silikonski nadmozak sadrži besmisleno mnogo više znanja i podataka. Ako ništa drugo, voleo bih barem da mogu da zapamtim sopstveni telefonski broj.
 
   

Top 10 najvećih baza podataka na svetu

 

 

 

Trenutno postoje u svetu organizacije čiji je osnovni posao masovno sakupljanje stvari, i njihove kolekcije broje trilione objekata. U mnogim slučajevima ove kolekcije, ili baze podataka, se sastoje od stvari koje svakodnevno koristimo. U ovoj listi, mi ćemo vam predstaviti deset najvećih baza podataka na svetu. 10. Kongresna biblioteka Čak ni digitalna era ne može da spreči najveću biblioteku na svetu  da prekine svoju listu. Kongresna biblioteke sadrži više od 130 miliona predmeta koji se kreću od kuvara pa sve do kolonijalnih novina. Procenjuje se da bi tekstualni deo biblioteke u digitalnom obliku zauzimao 20 terabajta podataka. Kongresna biblioteka se proširuje brzinom od 10. 000 stavki dnevno i zauzima otprilike oko 530 milja polica - čik pronađite ovde za pola sata ono što vam treba! Ako tragate za informacijama na određenu temu i ne možete da ih pronađete na Internetu, Kongresna biblioteka bi trebala da bude vaš sledeći izbor. Za korisnike koji istražuju istoriju SAD-a, oko pet miliona objekata iz kolekcije biblioteke može se naći onlajn na American Memory. 9. Central Intelligence Agency Central Intelligence Agency (CIA) se nalazi u biznisu skupljanja i distribucije informacija o ljdima, mestima i stvarima, zato ne bi trebalo da nas čudi što se nalaze na ovoj listi. Iako se malo zna o stvarnoj veličini CIA-ine baze podataka, sigurno je da agencija poseduje ogromnu količinu informacija vezanu za javne i privatne sektore preko terenskog rada i digitalnih upada. Delovi CIA- ine baze podataka koja je otvorena za javnost uključuju Freedom of Information Acr (FOIA) Electronic Reading Room, The Wordl Fact Book i različite publikacije vezane za rad agencije. FOIA biblioteka uključuje stotine hiljada zvaničnih (i povremeno izuzetno osetljivih) dokumenta vlade SAD koji su javnosti dostupni u elektronskom obliku. Biblioteka raste tempom od 100 članaka mesečno i sadrži teme koje se kreću od nuklearnog razvoja u Pakistanu pa sve do vrste piva koje je bilo dostupno u Koreanskom ratu. The World Fact Book sadrži generalne informacije o svim zemljama i teritorijama na svetu uključujući mape, podatke o populaciji, vojnim mogućnostima i još mnogo toga. 8. Amazon Amazon, najveća svetska prodavnica, sadrži detaljne podatke o 59 miliona aktivnih korisnika koji uključuju generalne lične informacije (telefonske brojeve, adresu, i tako dalje), recepte, liste želja, i bukvalno sve oblike informacija koje web sajt može da ekstrahuje iz korisnika dok su ulogovani. Amazon takođe čuva više od 250. 000 kompletnih tekstualnih knjiga koje su dostupne onlajn i omogućuju korisnicima da daju komentare i stupaju u interakciju na svakoj stranici web sajta, što Amazon čini najvećom onlajn zajednicom na svetu. Amazonove dva najveće baze podataka sadrže zajedno više od 42 terabajta podataka. 7. YouTube Nakon manje od dve godine rada YouTube je sakupio najveću video biblioteku (i kao nusproizvod jednu od najvećih baza podataka) na svetu. YouTube trenutno može da se pohvali sa korisničkom bazom koja gleda više od 100 miliona klipova dnevno i dodaje 65. 000 novih video filmova dnevno. To čini 60% svih video filmova koji se gledaju onlajn, a količina podataka premašuje 45 terabajta video materijala. 6. ChoicePoint Zamislite da morate da tražite telefonski broj u telefonskoj knjizi koja sadrži milijarde stranica. Ako zasposleni u ChoicePoint žele nešto da saznaju o vama, oni moraju upravo to da urade. Ako bi se odštampala, ChoicePoint-ova baza podataka bi stigla do meseca i vratila se nazad 77 puta. U 2001. godini ChoicePoint je uspeo da identifikuje ostatke žrtava Svetskog Trgovačkog Centra tako što je poklapao DNA pronađen u fragmentima kostiju sa informacijama koje su dale familije žrtava i informacijama u njihovoj bazi podataka           5. Sprint Sprint je jedna od najvećih telekomunikacionih kompanija na svetu i nudi mobilne servise za više od 53 miliona korisnika i pre nego što je prodata u maju 2006. godine, nudila je lokalne i long distance pakete zemaljskih linija. Sprintova baza podataka obrađuje podatke iz 365 miliona poziva dnevno. Sprintova baza podataka se širi na 2. 85 triliona redova u bazi podataka i predstavlja bazu podataka sa najvećim brojem redova na svetu. 4. Google Prosečno se na Google-u napravi 91 miliona pretraga dnevno, što čini blizu 50% celokupne dnevne aktivnosti na Internetu. Google skladišti u svoju bazu podataka svaku pretragu koju korisnik napravi. Nakon višegodišnjeg pretraživanja, ova cifra se popela na više od 33 triliona unosa u bazi podataka. U zavisnosti od tipa arhitekture Google-ove baze podataka (o kojoj se ne zna skoro ništa) ova brojka bi mogla da obuhvata više od stotina terabajta informacija. 3. AT&T Kao i Sprint, najstarija američka telekomunikaciona kompanija AT&T održava jednu od najvećih baza podataka. Arhitektonski govoreći, najveća AT&T baza podataka predstavlja šlag na torti pošto obuhvata naslove koji uključuju najveću količinu podataka u jednoj jedinstvenoj bazi podataka (312 terabajta) i druga je po redu po broju redova u jednoj jedinoj bazi podataka (1. 9 triliona), koja sadrži detaljne izveštaje o pozivima. 2. National Energy Research Scientific Computing Center Druga po veličini baza podataka na svetu pripada National Energy Research Scientific Computing Center-u (NERSC) u Ouklenduu Kaliforniji. NERSC-a poseduje i sa njim upravlja Lawrence Berkeley National Laboratory i U. S. Department of Energy. Ova baza podataka sadrži raznovrsne informacije koje uključuju istraživanja atomske energije, visokoeneregetske eksperimente iz fizike, simulacije ranog svemira i još mnogo toga. Možda je naša najbolja šansa da putujemo unazad kroz vreme da uključimo NERSC-ove računare i posmatramo veliki prasak. 1. World Data Center for Climate Ako biste imali računar vredan 35 miliona evra šta biste uradili sa njim? Berza? Gradnja sopstvenog Interneta? Probajte detaljno istraživanje klime - ako igde postoji mašina koja zna odgovor na pitanje globalnog otopljavanja, onda je to ova. Pokretana od strane Max Plank Institute for Meteorology i German climate Computing Centre, Wordl Data Centre for climate (WDCC) je najveća baza podataka na svetu. WDCC sadrži 220 terabajta podataka kojima bilo kog trenutka može da se pristupi na webu, uključujući infromacije vezane za istraživanje klime i predviđene klimatske trendove, kao i 110 terabajte  (ili 24. 500 DVD-ova) klimatskih simulacija.
 
   

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272