Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

 

Access

Alternativna učenja

Analiza podataka

Android

Animacija

Antropologija

Apple - MAC OS X

Arheologija

Arhitektura

Astrologija

Astronomija

Audio kursevi + knjige

Audio, Multimedia, Video

Autobiografija

AutoCad, ArchiCAD, SolidWorks, Catia, Pro/Engineer

Automobili

Bajke

Baze podataka

Biografija

Biološke nauke

Blockchain

Botanika

C++ Visual C++ C#

ChatGPT

CSS

Dečije knjige

Delphi

Digitalna fotografija

Dizajn

Django

Domaće pripovetke

Domaći roman

Drama

E-knjiga

E-komerc

ECDL

Ekologija

Ekonomija

Elektrotehnika

Enciklopedija

Esejistika

Etika

Fantastika

Film

Filologija

Filozofija

Fizika

Fotografija

FULL STACK DEVELOPMENT

Funkcionalno programiranje

Generativna veštačka inteligencija

Geografija

Geologija

Git i GitHub

GOOGLE

GPT

Grafika, Dizajn, Štampa

Građevinarstvo

Hardver

Hemija

Hidrotehnika

Hobi

Horor

Humor

Internet

Intervju

Istorija

Istorija i teorija književnosti

Istorija umetnosti

Istorijski roman

Java

JavaScript

Joomla

jQuery

Knjiga posle posla - Beletristika i ostala izdanja

Knjižare i naše knjige

Književna kritika

Kuvari, hrana i piće

Leksikografija

Lingvistika

Ljubavni roman

logo

Magija

Marketing

Mašinsko učenje

Mašinstvo

Matematika

Medicina

Memoari

Menadžment

Modeliranje podataka

Monografija

Mreže

MS Office

Muzika

Nagrađivanje knjige

Naučna fantastika

Obrada teksta

OFFICE 2013

OpenOffice.org

Operativni sistemi

Oracle

Organizacione nauke

Pedagogija

PHP I MYSQL

Pisci u medijima

Ples

Poezija

Politika

Poljoprivreda

Popularna medicina

Popularna nauka

Popularna psihologija

Posao

Poslovanje

Pozorište

Pravo

Pravoslavlje

Primenjene nauke

Pripovetke

Prirodne nauke

Priručnik

Programiranje

Projektovanje softvera

Psihologija

Publicistika

Putopis

Python programiranje

Računarstvo u oblaku

Raspberry PI

Razvoj

Rečnici

Religija

Robotika

Roman

Ruby i Ruby on Rails

Satira

Saveti

Serija Roberta C. Martina

Sertifikati

Slikarstvo

Socijalna mreža - Facebook

Sociologija

Sport

Sport i hobi

SQL

Statistika

Strip

Tabele

Tableti

Tehnologija

Telekomunikacije

Triler

Turizam

Twitter

Udžbenici

Umetnost

Unix, Linux

Urbanizam

UX DIZAJN

Veštačka inteligencija

Visual Basic .NET, VBA, V. Studio

Web design

Windows

Windows 7

Windows 8

WordPress

Zaštita i sigurnost

Zoologija

 

Vesti – Zaštita i sigurnost

Ukupno: 123, strana 1 od 7

10 besplatnih alata za spasavanje podataka

 

 

 

Vaši podaci su zarobljeni na mrtvom računaru? Izgubili ste lozinku za logovanje? Nikada niste zapisali ključ produkta za Windows instalaciji koja ne radi? Vaš Macintosh neće da startuje? Nemojte da plaćate u servisima računara 800 dolara da biste dobili nazad svoje podatke ili da biste startovali mrtav računar. Postoje mnoge besplatne alatke koje vam mogu pomoći i koje su dostupne za preuzimanje. U ovom kratkom članku upoznaćete 10 najboljih alatki za spasavanje sistema koje obuhvataju sve velike operativne sisteme i sve koštaju isto: NIŠTA. Koja od ovih alatki će vama odgovarati zavisi od vaše veštine, operativnog sistema i konkretnih problema koje imate. Učinite sebi uslugu i snimite na disk nekoliko ovih programa da ih imate pri ruci kada vam i ako vam zatrebaju. 10 Najboljih alatki za obnavljanje sistema su: SuperDuper! – kreira boot drajv za Macintosh Magical Jelly Bean Key Finder  (Windows) USB PC Repair Kit  (Windows) Undelete Plus  - (spasavanje obrisanih fajlova u Windowsu) System Information for Windows  (dijagnostika) DasBoot – kreira CD za butovanje za Macintosh Ophcrack Live CD  - (kreker za Windows lozinku) Ultimate Boot CD (butabilni CD za dijagnostikovanje, x386) Knoppix (butabilni CD, x386) GParted LiveCD (menadžer particija, x386) Imate li nekih iskustava, dobrih ili loših sa besplatnim alatkama za spasavanje sistema? Pošaljite nam vaš komentar.
 
   

284 dana ranjivosti Internet Explorera u 2006. godini

 

 

 

Period “otvorenosti prema napadu” (atack window) definiše se kao vreme koje protekne od trenutka kada takozvana “ranjivost nultog dana” (zero-day vulnerability) postane dostupna (poznata) hakerima, pa do momenta kada proizvođač datog softvera objavi odgovarajuću bezbednosnu zakrpu kojom se uočeni propust može eliminisati. Tokom ovog vremenskog perioda, korisnici softvera su potpuno izloženi svakojakoj eksploataciji, bez ikakvih odbrambenih mehanizama protiv napada sa mreže. Brian Krebs, iz Washington Post-a, prikupio je statističke podatke koji otkrivaju neke zaista poražavajuće činjenice u vezi ranjivosti Internet Explorera 6 u protekloj godini. Ovde treba napomenuti da Microsoft-ov Internet Explorer, prema podacima objavljenim na sajtu Market Share by Net Applications (http://marketshare. hitslink. com/report. aspx?qprid=0), ima daleko najdominantnije prisustvo na globalnom tržištu web čitača, sa udelom od oko 80 procenata. U ovom kontekstu, IE korisnici su, tokom 2006. godine, napadima sa mreže bili izloženi u trajanju od čak 284 dana. “Prošle godine je bilo barem 98 dana, tokom kojih iz Microsoft-a nije bilo dostupnih softverskih zakrpa za otklanjanje onih grešaka u IE, koje su kriminalci aktivno zloupotrebljavali za krađu ličnih i finansijskih podataka od korisnika. Softverske ranjivosti u Microsoft-u označavaju ka “kritične” – što je, ujedno, najozbiljnija kategorija grešaka po njihovoj klasifikaciji – ukoliko one mogu biti eksploatisane od strane kriminalaca bez bilo kakve posebne aktivnosti od strane korisnika, ili, eventualno, tako što korisnika IE-a jednostavno privole da klikne na neki link, poseti maliciozni web sajt, ili otvori specijalno dizajniranu e-mail poruku ili njen prilog (attachment),” objašnjava Krebs. Krebs, nadalje, izveštava da je takozvani Proof-of-Concept ili eksploatacioni programski kôd, koji omogućava zloupotrebu bilo “ranjivosti nultog dana” ili nezakrpljenih kritičnih propusta u Internet Exploreru, bio slobodno dostupan na globalnoj mreži tokom čitavih 284 dana u protekloj godini. Mada se verzija Internet Explorera 7 na tržištu pojavila 18. oktobra 2006. godine, ovaj najnoviji Microsoft-ov web čitač još uvek nije ni izbliza dostigao takvu stopu zastupljenosti, na osnovu koje bi se IE 6 mogao barem delimično izbaciti iz jednačine. Štaviše, analitičari iz kompanije OneStat su izračunali da je, na dan 6. novembra 2006. , stopa zastupljenosti IE7 na globalnom planu iznosila svega 3. 06%.
 
   

6 saveta za očuvanje maksimalne brzine rada vašeg računara

 

 

 

Većina ljudi se neprestano žali kako im računar sporo radi. Oni, međutim, zaboravljaju da računar, isto kao i automobil na primer, zahteva stalno održavanje. Postoje određeni koraci koje možete preduzeti, kako biste svom računaru omogućili znatno brži i efikasniji rad. U tekstu koji sledi, usvojena je pretpostavka da koristite neki od Microsoft Windows operativnih sistema. Koraci Redovno ažurirajte (update) svoj operativni sistem (OS), kako biste bili sigurni da je on uvek snabdeven najnovijim bezbednosnim zakrpama (security patches). Da biste proverili da li je OS ažuran, sa startnog menija otvorite All Programs, pa zatim kliknite na ikonicu Windows Update. Na svom računaru instalirajte antivirusni softver i takođe ga redovno ažurirajte. Od presudne je važnosti da se antivirusni program što češće ažurira (po mogućnosti, svakodnevno), jer se jedino na taj način mogu otkloniti uočene greške u samom njegovom mehanizmu za detekciju virusa, te zanoviti fajlovi u bazi podataka koji u sebi sadrže definicije najnovijih virusa, crva i Trojanaca. Pored toga, s vremena na vreme treba pokrenuti i neki od alata za detekciju takozvanih spyware-a (Spybot, AdAware), jer su spyware fajlovi često u stanju da prođu neopaženi od strane antivirusnih programa. Potrudite se da u svakom trenutku znate koji se sve programi izvršavaju na vašem kompjuteru, jer ćete na taj način umnogome povećati svoju sposobnost u identifikaciji potencijalno štetnih procesa. U tu svrhu, pokrenite u Windows-u pomoćni program Task Manager (istovremenim pritiskom na tastere CTRL+ALT+DEL) i upoznajte se sa procesima koji se u datom trenutku izvršavaju na vašem računaru. Pored toga, pomoću alata “msconfig” možete saznati koji se sve programi i procesi pokreću prilikom svakog startovanja računara. Neki od često korišćenih aplikativnih programa (kao što su Acrobat Reader, drajveri za štampače marke HP, Java scheduler-i i slično) imaju ružnu naviku da svako malo “pozivaju kuću”, da bi proverili ima li kakvih softverskih dopuna za njih. Kada otvorite krajnji desni jezičak u pomoćnom programu “msconfig”, sve ove programe možete “deštiklirati” (uncheck) i na taj način sprečiti njihovo pokretanje pri svakom uključenju računara. Unesite malo reda u vaš taskbar, tako što ćete iz njega ukloniti sav nepotreban softver. Imajte u vidu da su svi programi čije se ikonice nalaze na krajnjem desnom delu taskbara neprekidno aktivni, što znači da neminovno usporavaju rad računara. Instalirajte neki firewall program, ili pak upotrebite firewall koji je sastavni deo Windows-a. Radi aktiviranja Windows-ovog firewall-a, dovoljno je da sa Control Panela odaberete pomoćni program Windows Firewall, te da u njemu označite radio-dugme “On”. Najmanje jedanput mesečno obavite kompletno čišćenje sistema, u sklopu čega treba obavezno pokrenuti pomoćni program za defragmentaciju diska (Disk Defrag). U tu svrhu, sa menija odaberite Start->Accessories->System Tools->Disk Cleanup->Disk Defrag. Saveti Pronađite i sa Interneta preuzmite programe za zaštitu od spyware-a i virusa. Neprofesionalne verzije ovih programa obično možete preuzeti potpuno besplatno. Većina antivirusnih programa isporučuje se zajedno sa odgovarajućim programima za održavanje, čije automatsko izvršavanje možete vremenski uskladiti sa vašim potrebama. Ako često brišete velike količine fajlova sa svog računara, preporučujemo vam da nakon toga pokrenete pomoćni program za defragmentaciju, koji će na disku popuniti praznine nastale brisanjem fajlova, koje bi inače mogle poprilično usporiti rad računara. Upozorenja Usled zanemarivanja potrebe redovnog čišćenja i održavanja računara, uočićete da vam on sve češće prijavljuje greške, sporije radi i sve je manje efikasan. Stoga bi trebalo da kod sebe razvijete naviku što češće upotrebe pomoćnog programa System Cleanup. Svoj automobil redovno održavate kako bi on besprekorno radio; nema nikakvog razloga da to isto ne činite sa svojim računarom.
 
   

ADrive - 50GB besplatnog prostora za skladištenje

 

 

 

ADrive je novi servis za onlajn skladištenje podataka koji besplatno daje više prostora za skladištenje od svih svojih konkurenata. Bilo kada i bilo gde. Mi ovde govorimo o 50GB prostora samo za vas!. Ali problem kod ovako velikog prostora za skladištenje je da će vam trebati dobar način za aploudovanje i preuzimanje fajlova. A to je nešto što ADrive trenutno nema. ADrive-ova "coming soon" sekcija kaže da će kompanija uskoro dodati desktop klijenta za aploudovanje pomoću prevlačenja i puštanja fajlova, personalizovane snimke za vraćanje starijih verzija podataka i premijum naloge u slučaju da vam 50GB nije dovoljno. Ali trenutno, sve što dobijate je web zasnovano aploudovanje fajlova. Mada možete da apludujete više fajlova odjednom, ne postoji način za apludovanje čitavih direktorijuma i poddirektorijuma, što znači da ako ste želeli da upotrebite ADrive kao kompletno rešenje za rezervne kopije, moraćete da prvo rekreirate vašu desktop strukturu fajlova i tek onda da apludujete sadržaj svakog direktorijuma posebno, jedan po jedan. Brzine aploudovanja i daunlodovanja nisu baš najveće i kreću se od 100KB/sec do 200KB/sec. Tom brzinom, biće potrebno jako puno vremena da se kopira ili skine 50GB podataka. Izgleda da nema ograničenja vezanih za veličinu fajlova. Mi smo počeli da aploudujemo fajl od 2GB bez ikakvih problema, ali nismo čekali da završi je r je procenjeno vreme apludovanja iznosilo trinaest sati. Vi takođe možete da delite fajlove tako što ćete kliknuti na "share" dugme kako bi bili javno dostupni. Iako nismo preterano impresionirani brzinom prenosa podataka, mi ćemo pratiti dalji razvoj ovog servisa, ako ni zbog čega drugoga onda zato što bismo voleli da nađemo rešenje za skladištenje rezervnih kopija sa dovoljno prostora za skladištenje više od nekoliko važnih fajlova. Adresa: ADrive
 
   

Ako riba jede crve, šta jedu crvi? Muziku

 

 

 

Ako ste kao većina korisnika računara, verovatno imate oko 900 MP3 fajlova na računaru. Ako ste kao većina Download Squad čitaoca verovatno imate blizu 9. 000 MP3 fajlova. Kako bilo da bilo, svi ti fajlovi bi mogu da nestanu za tren oka. Novi crv koji se zove W32. Deletemusic prelazi sa računara na računar u potrazi sa sočnim MP3 fajlovima koje će pojesti (drugim rečima, izbrisati). To je uglavnom sve što ovaj crv radi. Neće vam ukrasti informacije o kreditnim karticama niti lične podatke. Neće poslati spem nikome sa vaše liste kontakata. Ali bi mogao da ukloni stotine pa čak i hiljade fajlova za koje ste platili da biste ih daunlodovali ili koje ste ripovali sa sopstvene CD kolekcije. Nije jasno da li je crv napisan od strane nekog amaterskog hakera koji želi da vidi šta je u stanju da uradi ili se neko nada da će na taj način raširiti poruku protiv piraterije, brišući i legitimne muzičke fajlove. Crv može da uđe u Windows mašine koje pokreću Windows 95, pa sve do Viste. Crv može da se ukloni ali dok otkrijete da vam je računar zaražen može biti prekasno za to. Možda ćete želeti da isključite automatsko pokretanje na PC-ju dok ne ažurirate vaše definicije virusa.
 
   

Alatka za uklanjanje zlonamernih programa

 

 

 

Microsoft Windows-ova alatka Malicious Software Removal Tool proverava računare koji pokreću Windows XP, Windows 2000 i Windows Server 2003 i utvrđuje da li su inficirani specifičnim, otpornim i zlonamernim programima, kao što su Blaster, Sasser i Mydoom – i pomaže u uklanjanju pronađenih infekcija. Kada je završen proces detekcije i uklanjanja, alatka prikazuje izveštaj koji prikazuje rezultat, uključujući i to koji, ako ih ima, sumnjivi program je detektovan i uklonjen. Microsoft izdaje ažuriranu verziju ove alatke svakog drugog utorka u mesecu što je i potrebno kao odgovor na bezbednosne incidente. Alatka je dostupna iz Microsoft Update-a, Windows Update-a i Microsoft Download Centera. Napomena: Verzije alatke koje isporučuju Microsoft Update i Windows Update pokreću se u pozadini a zatim izveštavaju ako je pronađena infekcija. Ako biste želeli da ovu alatku pokrenete više od jedanput mesečno, upotrebite verziju na kraju članka ili instalirajte verziju koja je dostupna u Download Centeru. Pošto može da se desi da računari funkcionišu normalno kada su inficirani, Microsoft savetuje da pokrenete ovu alatku čak i ako izgleda da vam je računar u redu. Takođe biste trebali da upotrebite ažurirani antivirusni program kao pomoć u zaštiti računara od sumnjivih programa. Da biste preuzeli najnoviju verziju ove alatke, posetite Microsoft Download Center. Takođe možete da izvršite onlajn skeniranje računara pomoću Windows Live OneCare bezbednosnog skenera. Ako želite da skenirate računar u potrazi za sumnjivim i potencijalno zlonamernim programima sa web sajta, upotrebite Windows Live OneCare safety scanner. Windows Live OneCare bezbednosni skener je onlajn servis koji vam omogućava da skenirate računar i da tako zaštitite, očistite i održavate vaš računar u najboljem mogućem stanju. Upotrebite besplatno bezbednosno skeniranje da biste proverili i uklonili viruse, spyware i ostale potencijalno zlonamerne programe i da biste pronašli i otklonili ranjivosti u Internet konekciji. Ovde možete da preuzmete alatku za uklanjanje zlonamernih programa
 
   

Američki potrošači su izgubili rekordnu količinu novca na Internet prevarama

 

 

 

To je baš kao što pesma kaže, "Svako se pravi lud (Everybody plays the fool). " FBI izveštava da su američki potrošači izgubili rekordnih 239 miliona dolara na Internet prevarama tokom 2007. godine. Imajući u vidu rekordan broj poslatih spem e-mail-ova (od kojih 75% otpada na Internet prevare), i ogromnu količinu novca koju su prevaranti zaradili širom sveta, ovo ne treba da nas iznenađuje; to je kao da kažete da pečeni krompir ide odlično uz ćevape. Internet prevare su postale veliki i veoma isplativ biznis. Evo još nekoliko interesantnih podataka: Iako je količina izgubljenog novca ove godine veća, ukupan broj žalbi je bio manji. To znači da se prevaranti sve više fokusiraju na veće uloge kao što je radite-kod-kuće šeme i slično. Većinu žrtava onlajn prevara čine muškarci, oko 75 procenata. U zavisnosti od toga koji pol pitate, dobićete različite razloge zašto je to tako. Žene će reći da su muškarci lakoverniji, dok će muškarci reći da su oni "spremniji na rizik. " Na vama je da odlučite ko je u pravu. Više od 75% onlajn prevaranata su muškarci, što je komplementarno sa gornjim brojem. Muškarci ne samo da primaju udarce, već ih i zadaju. Šta je to što vi možete da uradite da vas ne bi prevarili? Pre svega, obrazujte se. Mi moramo da se obrazujemo kako bismo znali kako da razlikujemo prevaranta od originala. Zdrav razum je druga stvar koju je dobro imati. Ako ponuda zvuči previše lepo, možete se opkladiti da je u pitanju prevara. Takođe možete da angažujete širok raspon programa za borbu protiv prevaranata: spem filteri, phishing filteri i tako dalje. Većina novih antivirusnih i bezbednosnih programa imaju opcije koje vam omogućuju da se zaštitite od onlajn prevaranata. I najvažnije od svega, ne verujte nikome ko vam obećava brda i doline a nikada niste čili za njega
 
   

Anonimusi u akciji godine u subotu obaraju ceo internet

 

 

 

Šta ćemo u subotu videti na internetu?Hakerska grupa, koja je od formiranja 2008. onesposobila brojne sajtove, tvrdi da će blokirati sistem imena domena (DNS). Britanski stručnjak i profesor Alan Vudvord za BBC kaže da će, ako uspeju, oboriti "telefonski imenik čitavog interneta", koji veb-adrese pretvara u ono što internet zapravo koristi, tzv. internet protokol, i tako internet učiniti beskorisnim. Dobri poznavaoci mreže smatraju da je to moguće izvesti ako bi se na najvišem nivou DNS-a izveo napad u kojem se internet server preplavi s toliko zahteva da više nije u stanju da odgovori na legitimne zahteve, što bi se zatim prenelo na celu mrežu. To bi, kako se tvrdi, moglo da se postigne, recimo, tako što bi hakeri tudje kompjutere uz pomoć virusa pretvorili u "robote za slanje zahteva", pri čemu vlasnici računara toga ne moraju da budu ni svesni. Ista tehnika je korišćena krajem februara kada je sprečen pristup stranici Interpola, što je samo jedna od mnogih organizacija koje su bile "žrtve" hakera proteklih godina. Međutim, postavlja se pitanje, i ostaje da se vidi, da li je moguće koristiti slične postupke kako bi se stvorilo dovoljno prometa da se zaista zaustavi čitav internet. Akcije "Anonimusa" uperene su, kako ističu hakeri, protiv cenzure na internetu i svega što predstavlja krupni kapital. BLIC - IT.
 
   

Antibakterijska tastatura

 

 

 

Tastatura krije 400 puta više bakterija nego daska na WC-u. Posle upotrebe WC-a perete ruke ali razmislite hoćete li nakon upotrebe računara oprati ruke ili možda tastaturu. Vašu tastaturu sigurno nećete prati u veš mašini – ali Silver Seal tastaturu možete. Silver Seal tastaturu može oprati u veš mašini, ili na neki drugi način. Materijal od koga je Silver Seal tastatura napravljena ima antibakterijska svojstva. Silver Seal Pripremio: Milenko Kusurović
 
   

Antivirusi čine naše računare ranjivim

 

 

 

Očigledno je da bezbednost našeg računara treba da bude poboljšana sa novim i moćnim rešenjima a izgleda da bezbednosne kompanije iz celog sveta stalno rade na razvoju novih alatki. Međutim, njihov trud je ponekad beskoristan. Uzmimo primer Trend Micro ServerProtect-a, antivirusno rešenje koje je namenjeno za zaštitu serverskih stanica. Danas, bezbednosna kompanija Secunia obaveštava da program poseduje bezbednosnu rupu koja može da dozvoli napadaču kontrolu nad ranjivim sistemom pa čak I da kompromituje celu zaštitu. Greška u CMON_NetTestConnection() funkciji u StCommon. dll-u može tako da se eksploatiše da izazove zagušenje bafera putem specijalno napravljenog RPC zahteva na SpntSvc. exe servisu (standardni port 5168/TCP). Još jedna greška unutar funkcije u StCommon. dll-u može takođe da se eksploatiše tako da izazove preopterećenost bafera putem specijalno napravljenog RPC zahteva na SpntSvc. exe servis”, obaveštava Secunia. Jedine verzije programa koje su ranjive su ServerProtect for Windows 5. 58, ServerProtect for EMC 5. 58, ServerProtect for Network Appliance Filer 5. 61 i ServerProtect for Network Appliance Filer 5. Sada je Trend Micro je izdao ispravku koja je dostupna samo za ServerProtect za korisnike Windowsa 5. 58 koji moraju da instaliraju Security Patch 1 – Build 1171 koji je dostupan na ovom linku. Dakle, šta bismo trebali da uradimo da bismo zaštitili naše računare? Mnogi korisnici misle da bi antivirusni program koji dolazi u paketu sa firewall-om ili antispysware programom mogao biti dovoljna zaštita naših privatnih informacija ali očigledno da nije. Jedina nada? Periodično ažurirajte antivirusnih programa, nemojte da otvarate sumnjive fajlove i nemojte da klikćete na nepoznate linkove ili web stranice. Zvuči malo paranoično, ali verujte mi, nije. . .
 
   

Antivirusni softver: Avira AntiVir Personal

 

 

 

Besplatna zaštita od kompjuterskih virusa. Program nije za profesionalnu i poslovnu primenu. Na prvom  mestu je na Softpedia. com u poslednjih 7 dana.   Link za preuzimanje.
 
   

Antivirusno rešenje = još jedan ranjivi računar

 

 

 

Dobro je poznata činjenica da morate da imate antivirusno rešenje da biste zaštitili računar od virusa, zlonamernih fajlova ili drugih pretnji koje mogu da oštete sistem. Ali šta se dešava ako su ti proizvodi za bezbednost koje instalirate na vaš računar isto tako ranjivi i hakeri mogu da ih upotrebe da bi upali u vaš sistem? Pa, izgleda da nije toliko bezbedno koristiti antivirusni program. Nedavno otkrivena ranjivost u Trend Micro OfficeScan-u to dokazuje, zato što su napadači uspeli da dobiju korisničke privilegije na napadnutom računaru. U izveštaju koji je juče objavljen, iDefence Labs informiše da poslovno rešenje ne zahteva autentifikaciju i lako može da se eksploatiše. «Udaljena eksploatacija ranjivosti vezana za prelivanje bafera u Trend Micro Inc. -ovom OfficeScan-u za Windows može da omogući napadačima da izvrše proizvoljan kod sa privilegijama IIS Web User-a» navodi se u izveštaju. «OfficeScan instalacija uključuje serije CGI izvršilaca koji se koriste za konfigurisanje kroz Web interfejs. Deljenu biblioteku, CGIOCommon. dll koriste mnogi od ovih binarnih jedinica za pristup varijablama okruženja koje su im predate od roditeljskog IIS procesa. Ako je zlonamerni Web zahtev napravljen za ranjivi binarni sistem, uključujući predugačku sesiju cookie-ja, doći će do prelivanja Unicode bafera». Ništa lakše, reći ćete, IIS korisnik ima ograničeni pristup tako da ne može da bude previše opasno ako napadač provali u napadnuti sistem. Ali šta ako su ranjivi i drugi programi koji su instalirani na vašem računaru i mogu da se upotrebe za dobijanje većih privilegija? E, to je već problem. . . Roditeljska kompanija Trend Micro je već kreirala nekoliko zakrpa da bi ispravili ranjivosti koje su trenutno potvrđene u OfficeScanu 7. 3 sa svim instaliranim ažuriranjima. Ako želite da daunlodujete ove ispravke, možete da ih pronađete na zvaničnoj stranici TrendMicro-a, koja se nalazi ovde.
 
   

Avast označava uTorrent kao Trojanca

 

 

 

Avast Antivirus i uTorrent imaju samo nekoliko dodirnih tačaka i veoma su popularni među svojim segmentima korisnika. Prvi je naravno antivirusni program, a drugi je BitTorrent klijent. Oba su besplatna što im naravno diže popularnost među korisnicima. Iako je dobro poznata činjenica da je uTorrent 100 procenata čist, zbog nepredviđene greške Avast Antivirus ga označava kao Trojanca i briše sa kompjutera korisnika. Na forumima je objavljeno kako Avast uklanja uTorrent sa računara kao i da posle toga totalno onemogućava preuzimanje ovog programa sa oficijelne prezentacije, čak ne daje ni opciju da se upozorenje ignoriše. Ovaj antivirus označava kao virus samo uTorrent 1. 7. 7 dok druge verzije, tačnije 1. 8 beta, nisu označene. Posle nekoliko sati, Avast tim je izbacio unapređenje koje ispravlja ovu grešku, pa ako vam ona pravi probleme samo idite na Update opciju i preuzmite najnoviju nadgradnju Avasta. Ako želite da preuzmete poslednju verziju uTorrent-a, možete je naći na ovoj adresi. Izvor: Softpedia. com Pripremio: Marko Kusurović
 
   

AVG 2008 – nova verzija besplatnog antivirus programa

 

 

 

Nova verzija AVG besplatnog antivirus paketa je dostupna za preuzimanje, objavio je Češki razvojni tim. Pored unapređenog izgleda, povećane brzine i par opcija vezanih za web sigurnost, nova verzija nudi LinkSkener sistem, koji je kompanija stekla kada je kupila Exploit Prevention Labs prošlog decembra. LinkScanner omogućava da, ako želite, šaljete statistiku AVG-u, kako bi kompanija stvorila globalnu sliku i skalirala probleme. „Imamo 440 000 AVG 8 korisnika koji su već počeli da nam šalju izveštaje,” kaže Leri Birdvel. „Sa više podataka moći ćemo da obavimo bolji posao. Zato svako ko koristi AVG 8, molim vas, uključite slanje rezultata. Ne postoji nikakva mogućnost da pratimo vaše lične informacije” Pripremio: Marko Kusurović Izvor: Lifehacker. com
 
   

Avionska kontrola ne može da veruje da je MacBook Air pravi laptop

 

 

 

Već se dešavalo da aerodromska kontrola u SAD-u pravi probleme u vezi Apple-ovih egzotičnijih proizvoda, ali za jednog konkretnog putnika, Apple-ov najtanji laptop izazvao je velike probleme. Nakon što je provukao svoj ultra tanki laptop kroz skener, bezbednost je otkrila na njemu dovoljno sumnjivih detalja da ga udalji iz reda i dodatno ga ispita. Prema svedocima, zaposlenom u obezbeđenju je bilo posebno sumnjivo to što laptop nema drajv kao i "potpuno nepostojanje portova na zadnjem delu računara", i dok su se horde radnika skupile da istraže situaciju, nesrećni putnik je propustio svoj let. Na kraju je ovom putniku dozvoljeno da nastavi put tek kada je sumnjičavom radniku obezbeđenja nekoliko stručnijih kolega objasnilo šta je to SSD. Možemo reći da je baksuzni putnik dobro naučio lekciju: nikada ne pokušavaj tek tako da prokrijumčariš najnoviju tehnologiju ispred budnih (ali nestručnih) očiju službe aerodromske bezbednosti.
 
   

Ažuriranja programa u martu 2008. godine

 

 

 

 
   

Beogradski džez festival

 

 

 

Na „B92. NET“ - Beogradski džez festival održava se u organizaciji Doma omladine Beograda. Milan Lučić je napomenuo da se posle 15 -godišnje pauze u organizovanju ovog festivala "on u potpunosti vratio i da će teško ponovo doći do njegovog prekida". b92. net/kultura U „Glasu javnosti“ - Svetska džez imena dolaze u Beograd Ove godine kao i prethodnih, ljubitelji džez zvuka uživaće u 23. beogradskom džez festivalu, koji će nositi simboličan naziv „Striktno džez“, saopšteno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Domu omladine. Iako u ovom trenutku još nisu poznati svi izvođači na predstojećem Festivalu, prema rečima Vojislava Pantića, umetničkog direktora Festivala, učešće su potvrdile trenutno najveće svetske zvezde. To su džez pevačica Di Di Bridžvoter i moderni džez klavirista Bred Meldou, a činjenica da su oboje ozbiljni kandidati za Gremi nagradu govori o kakvim muzičarima se radi. glas-javnosti. co. yu Na „Wikipedia“ - Poznati predstavnici džeza Velikoj popularnosti i univerzalnosti džez-muzike doprineli su ne samo heterogeni elementi njegovog umetničkog izraza nego i sami njeni propagatori, izvođači koji su mahom veliki virtuozi na svojim instrumentima: trubači: King Oliver, Luis Armstrong, Dizi Gilespi, Hari Džejms, Majls Dejvis, Vinton Marsalis. . . klarinetisti: Beni Gudmen, Sidni Beše. . . saksofonisti Čarli Parker, Lester Jang, Kolmen Hokins, Soni Rolins, Džon Koltrejn, Vejn Šorter. . . pijanisti: Djuk Elington, Fets Voler, Art Tejtum, Kaunt Bejzi, Telonijus Mank, Herbi Henkok, Čik Korija. . . vibrafonisti: Lajonel Hempton, Geri Barton. . . . gitaristi: Ðango Rajnhart, Čarli Berd, Džon MekLaflin, Pet Meteni, Frenk Zapa, Al Di Meola. . . pevači: Besi Smit, Bili Holidej, Ela Ficdžerald. . . vođe velikih orkestara: Beni Gudmen, Glen Miler, Kaunt Bejzi, Sten Kenton. . . http://sr. wikipedia. org Biografije velikih džez muzičara Louis Armstrong The greatest American jazz musician, Louis Armstrong (1901-1971), was born and raised in the "birthplace of jazz," New Orleans. More. . . Miles Davis Miles Davis (1926-1991) grew up in East St. Louis, Illinois. His father was a wealthy dentist who was able to provide Miles a privileged life. More. . . Charlie Parker Charlie Parker (1920-1955) spent his childhood in Kansas City, Missouri, one of the hottest jazz spots in the country. More. . . Billie Holiday Billie Holiday (1915-1959) was born in Baltimore, MD. She was placed in the care of her grandparents and an older cousin while her mother left to work in New York City. More. . . Ornette Coleman Ornette Coleman (1930-. . . ) is a saxophonist, composer and bandleader. He spent his childhood in Fort Worth, Texas during the Great Depression, a time when Americans suffered the worst financial crisis in history. More. . . Duke Ellington Duke Ellington (1899-1974) is America's greatest composer. Duke led an orchestra, played piano and composed over 2000 pieces of music. More. . . Benny Goodman Benny Goodman (1909-1986) was born in Chicago's toughest neighborhood, The Maxwell Street Ghetto. More. . . pbskids. org/jazz/ Džez poezija allaboutjazz. com Happiness Lingers Published: August 11, 2007 By Suzanne Dennison Hard to admit the futilityWhen I dream of our time as one. A passion brief but dramaticHas been woven into every tune,Esp. the saxophoneStirring up memories of the gloryWhen we merged as one. I nastavak na … allaboutjazz. com
 
   

Best Buy gubi računar, žena ih tuži za 54 Miliona dolara

 

 

 

Da ste odneli vaš računar u servis da ga poprave i oni ga izgube, šta biste vi tražili za kompenzaciju? Ja bih u najmanju ruku tražio onoliko novaca koliko vredi laptop i nešto ekstra preko toga zbog neprijatnosti i vremena koje sam izgubio. Mislim da bi to bilo pošteno. Jedna žena, Raelyn Campbell, ima potpuno drugačije mišljenje o kompenzaciji. Ona traži ni manje ni više nego 54 miliona dolara odštete! Campbell-ova je kupila laptop od Best Buy-a zajedno sa produženiom garancijom. Godinu dana kasnije, dugme za uključivanje laptopa se slomilo i ona je odlučila da iskoristi produženu garanciju pa je odnela laptop na popravku. U servisu su joj rekli da će računar biti gotov za šest nedelja. Ali kada je došla po njega on još nije bio gotov.  Na kraju se ispostavilo da je BestBuy izgubio njen laptop i za odštetu joj je ponudio kupon za kupovinu u njihovim prodavnicama u vrednosti od 900 dolara, iako je računar koštao 1100 dolara. Campbell-ova je pomislila na svoje lične podatke na mašini i rekla im da podaci koji se nalaze na njemu mogu da dovedu do krađe njenog identiteta.  I ne samo to, ona je još rekla da je izgubila hiljade dolara u muzici i hiljade fotografija koje ne mogu da budu zamenjene. Dok je Best Buy svakako trebao da joj ponudi više od 900 dolara za kompenzaciju, imajući u vidu da je laptop koštao 1100 dolara, potpuno je besmisleno da Campbell-ova traži putem tužbe od Best Buy-a čak 54 miliona dolara. Njen glavni argument je vezan za lične podatke koji se nalaze na laptopu i opasnosti da joj neko ukrade identitet. Međutim, njena je obaveza kao potrošača bila da kreira rezervne kopije svojih ličnih podataka pre nego što je odnela laptop u servis. A što se tiče muzike i fotografija koje su nestale, moj argument je isti. Zašto nije napravila njihove kopije na nekom bezbednom mestu (drugom računaru, flash memoriji, DVD-u i tako dalje). Isto tako je mogla da izgubi podatke da joj je crko hard disk. Naravno, ovo je samo moje lično mišljenje. Šta vi mislite? Da li je u pravu što tuži Best Buy? Ako je u pravu, da li je cifra od 54 miliona dolara poštena, ili je ovoliki iznos preteran? Ne bi bilo iznenađujuće da je sudija ismeje na sudu, pogotovo zato što joj Best Buy nudi 4,000 dolara da se ceo slučaj reši izvan suda. Izvor: MSNBC
 
   

Biometrija?

 

 

 

Uopšteno rečeno, biometrija je proučavanje merljivih bioloških karakteristika. Što se tiče zaštite računara, biometrija se odnosi na tehnike provere autentičnosti koje se oslanjaju na merljive fizičke karakteristike koje se zatim mogu automatski proveravati. Postoji nekoliko vrsta šema biometrijske identifikicije: lice: analiza facijalnih karakteristika otisak prsta: analiza otisaka prstiju koji su jedinstveni za svakog pojedinca geometrija ruke: analiza oblika ruke i dužine prstiju mrežnjača oka: analiza kapilarnih sudova smeštenih u pozadini oka dužica oka: analiza obojenog prstena koji okružuje zenicu oka vena: analiza šablona vena na ruci i ručnom zglobu glas: analiza tona, visine, kadence i frekvencije glasa osobe. Mada je ovo polje još u razvoju, mnogi ljudi veruju da će biometrija imati kritičnu ulogu u budućnosti računara, a posebno u elektronskoj trgovini. Personalni računari budućnosti će verovatno obuhvatati skener otiska prstiju gde možete da stavite svoj prst. Računar će analizirati otisak vašeg prsta da bi odredio ko ste i na osnovu vašeg identiteta vas ovlastio za različite nivoe pristupa. Biometrija Elektronski svet je doživeo zadivljujuće promene u načinu na koji mi izvršavamo svoje svakodnevne obaveze. Između ostalog, tu je pojava i razvoj e-trgovine, kako personalne tako i poslovne (business-to-business, B2B). Današnji potrošači mogu da kupe kotovo sve online, od knjiga i muzike do prehrambenih proizvoda i lekova. Sa razvojem potrošačke i B2B e-trgovine, a uz dodatak Interneta i operacija koje se vrše preko mreže za finansijske, osiguravajuće, medicinske i druge tradicionalno poverljive i zaštićene usluge, potreba za boljom bezbednošću raste gotovo svakodnevno. Biometrija obuhvata tehnologije koje automatski autentifikuju, identifikuju i proveravaju pojedinca na osnovu psiholoških i bihejvioralnih karakteristika. Ovaj proces se vrši upotrebom kompjuterske tehnologije na nenametljiv način koji upoređuje šablone pojedinca u realnom vremenu sa registrovanim podacima. Primeri obuhvataju uređaje koji prepoznaju lica, ruke, prste, potpise, dužice oka, glasove i otiske prstiju. Biometrija se najčešće koristi za poboljšavanje bezbednosti kompjuterskih mreža, za zaštitu finansijskih transakcija, obezbeđivenje međunarodnih granica, kontrolu pristupa zaštićenim radnim lokacijama i sprečavanje različitih prevara. Biometrija sasvim dobro funkcioniše kao samostalno zaštitno sredstvo, ali i kao dopuna drugim sredstvima zaštite. Za proveravanje transakcija e-trgovine, zaštitu mreže i proveru online pristupa, biometrijske tehnologije su posebno pogodne da rade sa drugim tehnologijama i tako stvore višeslojnu infrastrukturu zaštite. Internet se sve više koristi za vršenje izuzetno poverljivih personalnih transakcija. Ljudi širom sveta popunjavaju naloge, konsultuju lekare, vrše bankovne transfere, plaćaju račune i upravljaju svojim deonicama preko Interneta. Visok nivo poverljivosti i privatnosti ovih transakcija je obavezan preduslov za dalji razvoj personalnih Internet transakcija. Digitalni sertifikati pružaju jednostavnu metodu verifikovanja određenog personalnog računara, ali ne i određene osobe, kao porekla elektronske transakcije. Pored toga, zaštita digitalnih sertifikata se u većini slučajeva oslanja na lozinke. Lozinke mogu vrlo lako da se provale, ili da se ukradu od osoba koje svoje lozinke upisuju na dnu tastature ili na podlogu za miša kako bi im bile uvek dostupne. Biometrijski identifikatori, nasuprot tome, ne mogu da se izgube ili zaborave. Kada se koriste zajedno sa digitalnim sertifikatima, biometrijski identifikatori smanjuju administrativne nevolje i glavobolje oko lozinki, eliminišu slabosti u zaštiti, a sve to rade za malu cenu i uz jednostavnu tehnologiju: mali skener može da proverava otiske prstiju, standardni mikrofon može da proverava glas, a mala kamera može da proverava lica ili dužice oka. Biometrija takođe pomaže u zaštiti privatnosti. Evo šta IBIA kaže kao komentar na predložene zakone o medicinskoj privatnosti, koje je objavilo američko ministarstvo zdravlja: “Većina biometrijskih tehnologija je namenjana da zaštiti privatnost tako što podiže barijeru između personalnih podataka i neovlašćenog pristupa. Elektronski šabloni koji se koriste za izvršavanje biometrijskih procesa verifikacije koriste šifrovanje i složene algoritme kako bi zaštitili otkrivanje podataka. Drugačije rečeno, biometrija može da se smatra vrlo bezbednim ključem koji može da koristi samo jedna osoba. Osim ako odgovarajuća osoba otključa biometrijsku kapiju, niko ne može da pristupi informacijama o toj osobi. Prema tome, biometrijski alati mogu i da unaprede personalnu privatnost i da garantuju zaštitu sistema kada se zahteva apsolutna potvrda identiteta. ” B2B i ostale složene transakcije preko mreže zahtevaju isti visok nivo bezbednosti i zaštite od falsifikata kao i personalne transakcije na Internetu, ali kompleksnost mreže eksponencijalno povećava ovaj izazov. Informacije koje treba da budu zaštićene mogu da budu poslovne informacije ili velike baze podataka personalni informacija o službenicima ili klijentima. Ovakav visok nivo bezbednosti može da se nađe u sistemu koji obuhvata biometrijske tehnologije i stoga pozitivno verifikuje same osobe od kojih potiču trnsakcije i komunikacija. Upotreba biometrije u ovakve svrhe ima još jednu prednost: pomaže u zaštiti privatnosti. Biometrijske tehnologije Tehnologija biometrije, koja može da prepoznaje ljude po otiscima njihovih prstiju, očima ili drugim telesnim karakteristikama, postaje sve jeftinija i moćnija. Da li je na putu da postane sveprisutna? Na Internetu, kako kaže stara šala, niko ne zna da ste pas. Uobičajeni način da dokažete ko ste kada primate poštu, kupujete online ili posećujete zatvorenu oblast web sajta je da upišete lozinku, iznenađujuće staromodan oblik zaštite koji bi prepoznao čak i stari rimski vojnik. Bez obzira što su lozinke jednostavne, daleko od toga da su bezbedne. Mnogi ljudi koriste jednu lozinku za sve. Što je još gore, često koriste neku sasvim običnu reč, kao na primer “zdravo”, svoj telefonski broj ili ime svog psa, sve što napadač može vrlo lako da pretpostavi. To je razlog zašto neki ljude žele da primene napredniji pristup. Umeste da koristite lozinku da biste se predstavili računaru, zašto da ne upotrebite neku fizičku karakteristiku, kao što je vaš glas, lice ili otisak prsta? Ovakva telesna merila, poznata pod nazivom biometrija, ne mogu da se izgube, zaborave ili prenesu sa jedne osobe na drugu, a vrlo ih je teško falsifikovati. Zagovornici biometrije zamišljaju svet u kojem ćete se prijavljivati na svoj računar koristeći skeniranje otiska prsta, uzimati novac iz bankomata koji će skenirati vaše oko kako bi potvrdio da ste vi vlasnik računa, telefonom se identifikovati u svojoj banci preko govornog printa, rezervisati let avionom tako što ćete proći pored aerodromske kamere koja će vas identifikovati kao redovnog putnika… Biometrija ima više formi. Sama ideja datira još od starog Egipta, kada su se zapisi o različitim karakteristikama i telesnim merama koristili da bi ljudi potvrdili da su zaista oni koji tvrde da jesu. Moderni računari zasnovani na biometrijskim sistemima se angažuju za dve osnovne funkcije. Prva je identifikacija (“ko je ova osoba?”), gde se identitet subjekta određuje upoređivanjem izmerenih biomerijskih karakteristika sa bazom podataka gde su smešteni zapisi jednog ili više poređenja. Druga funkcija je provera (“da li je ova osoba ona koja koja tvrdi da jeste?”), gde se vrši poređenje jedan prema jedan između izmerene biomerijske karakteristike i karakteristike za koju se zna da potiče od određene osobe. U biometriji se najčešće korste otisci prstiju. Uzimanje otisaka prstiju pomoću mastila se koristi već čitav vek, ali u novije vreme se koristi digitalna tehnika. Moderni elektronski sistemi prevode lukove, krivine i vijuge otisaka prstiju u numeričke kodove. Ovi kodovi se za samo par sekundi mogu uporediti sa bazom podataka i to sa izuzetno visokim stepenom preciznosti. Upotreba otisaka prstiju ima tu prednost da je jeftinija i jednostavnija od većine ostalih biometrijskih tehnika, pa zato zauzima oko 40% tržišta. Predviđa se da će skeniranje prstiju postati najkorišćeniji način prijavljivanja na korporacijske mreže. Polaroidov novi skener prstiju, predstavljen u maju 2005. godine, košta oko 50$ i ugrađen je u neke PC tastature. Sa druge strane, Argentina je potrošili pet godina i 1 milijardu dolara za digitalizovanje svoje datoteke otisaka prstiju, koja se (u papirnoj formi) čuva za svakog državljanina. Još jedna popularna biometrijska tehnika je geometrija ruke. Ova tehnika obuhvata skeniranje oblika, veličine i drugih karakteristika (poput dužine prstiju) jedne ili obe ruke. Sistemi geometrije ruke se već koriste za kontrolu pristupa i proveru identiteta na aerodromima, u kancelarijama, školama, bolnicama, nuklearnim elektranama i državnim zgradama. Zatim, postoji i skeniranje oka, što nam je dobro poznato iz špijunskih filmova. Skeniranje vlakana, brazdi i pega u dužici oka (obojeni deo oka) korišćenjem kamere na razdaljini dužine ruke od oka pruža dovoljno informacija da se osoba identifikuje. Međutim, bez obzira što se ova tehnologija smatra najpuzdanijom biometrijskom metodom, ne koristi se često zato što je relativno skupa. Neki ljudi takođe smatraju da je skeniranje oka čak nametljivije od uzimanja otiska prsta. Međitim, nemaju svi ljudi izbor: skeneri dužice oka, proizvod kompanije IriScan, se koriste u više od 20 zatvora u Americi za idemtifikovanje zatvorenika, osoblja i posetilaca. Skeneri dužice se takođe testiraju u bankama u Velikoj Britaniji, Japanu i Americi, kao način identifikovanja korisnika bankomata. Pošto skener dužice identifikuje svakog korisnika, nema potrebe da se u aparat ubacuje bankovna kartica nidi da se pamti personalni identifikacioni broj (PIN). Još jedna biometrijska tehnologija je prepoznavanje lica, koja je postala popularna poslednjih godina. Ova tehnologija funkcioniše kroz analiziranje video slika ili fotografija i identifikovanje pozicije nekoliko desetina “čvornih tačaka” na licu osobe. Na ove čvorne tačke, koje se uglavnom nalaze između čela i gornje usne, ne utiče izraz lica ili prisustvo brkova, tvrdi Joseph Atick, vodeći proizvođač sredstava za ovu tehnologiju. Prepoznavanje lica će se sve više koristiti, kaže Atick, zato što se mogu iskoristiti postojeće kamere i postojeće baze podataka fotografija za vozačke dozvole i pasoše. Tehnika prepoznavanja lica se uglavnom koristiti za proveru identiteta. Za razliku od ostalih biometrijskih tehnika, prepoznavanje lica može da se obavlja “pasivno”, to jest osobe neće ni znati da je njihovo lice skenirano. Zbog toga to može da bude korisno za prepoznavanje terorista na aerodromima, fudbalskih huligana na ulazima i prevaranata u kockarnicama. Visionics Facelet sistem se u Meksiku koristi za borbu protiv lažiranja izbora, tako što se analizira baza podataka slika sa registrovanih glasačkih kartica i identifikuju se duplikati gde je jedna osoba registrovana pod više različitih imena. Sličan sistem se koristi u nekoliko američkih država za identifikovanje osoba koje imaju više prijava za vozačke dozvole. Još jedna biometrijska tehnologija koja ne zahteva specijalnu opremu je prepoznavanje glasa, koje funkcioniše kroz analizu osnovnih glasovnih karakteristika osobe. Ipak, bez obzira što je ova tehnologija jeftina, isto tako je manje pouzdana od ostalih biometrijskih tehnologija, pogotovo kada je dostupno samo par sekundi govora. Rukom ispisan potpis takođe može da bude biometrijska tehnologija, zbog toga što je način na koji ispisujete svoje ime “bihejvioralna” karakteristika. Nekoliko firmi se vrlo uspešno bavi analizom potpisa kao biometrijskom metodom koja se može uvesti gde god se potpis već koristi. Ipak, i ovde pouzdanost može da bude problem. Postoji još puno biometrijskih tehnologija, uključujući prepoznavanje telesnog mirisa, termalno skeniranje lica ili akustična rezonanca glave. Ipak, bez obzira što svaka od ovih tehnologija ima svoje prednosti (termalno snimanje, za razliku od konvencionalnog prepoznavanja lica, navodno može da razlikuje identične blizance), u poređenju sa drugim biometrijskim tehnologijama su ili suviše skupe ili nepraktične, pa zato ni jedna od njih još uvek nije komercijalizovana. Optimizam zakovornika biometrije delom potiče iz činjenice da su ovog leta u SAD, Velikoj Britaniji i Irskoj usvojeni zakoni o legalnosti digitalnog potpisa. To znači da digitalni potpis ima istu zakonsku primenu kao i potpis ispisan mastilom. Međutim, digitalni potpis može biti ukraden i može ga upotrebiti druga osoba, a ne njegov vlasnik. Zagovornici biometrije na ovo repliciraju svojim argumentom da samo zaštitom digitalnog potpisa nekom od biometrijskih tehnologija (na primer, digitalni potpis će biti prihvaćen samo ako je prisutan i otisak prsta) ljudi mogu biti sigurni sa kim posluju preko mreže. Još jedan značajan prodor je Microsoftova objava u maju 2005. godine da će obezbediti podrčku za biometriju u svojoj sledećoj velikoj reviziji Windows operativnog sistema, kako bi omogućili korisnicima da se prijavljuju na svoje računare i obavljaju bezbedne elektronske transakcije. Dr Atick, zagovornik sistema prepoznavanja lica, takođe je pozdravio prvi prototip mobilnog telefona i personalnog organizera sa malim ugrađenim kamerama. Čim izvršavanje transakcija sa mobilnih uređaja postane moguće, kaže on, biće izuzetno važno da postoji mogućnost provere identiteta korisnika određenog uređaja. Industrija biometrije je dala sve od sebe da umuanji probleme narušavanja privatnosti. U mnogim slučajevima, “avet” orvelovske centralne baze podataka se može izbeći ako ljudi nose sa sobom svoje biometriske podatke na inteligentnim karticama. Samo ako se podaci sa kartice poklapaju sa korisnikovim otiskom ruke, pristup se odobrava. Slično tome, kod sistema za prepoznavanje lica, provera identiteta može da se obavi upoređivanjem fotografije iz pasoša sa licem te osobe; nema potrebe za upotrebom baze podataka. Takođe, kaže Richard Norton, izvršni direktor IBIA, biometrija može da se upotrebi na načine koji unapređuju, umesto da narušavaju privatnost. Na primer, sistem skeniranja prsta može da se upotrebi kao osiguranje da će samo ovlašćeno osoblje imati pristup medicinskim dosijeima u bolnici. Biometrija može čak da omogući pacijentima da ustanove ko je i kada gledao njihove dosijee. Još nešto na čemu IBIA insistira kao načinu zaštite privatnosti je da državna upotreba biometrije mora da bude striktno regulisana, a da privatne komanije koje koriste ovu tehnologiju to moraju da rade transparentno. Pored toga, mračna vizija mnoštva računara i povezanih biometrijskih skenera koji nadgledaju aktivnosti građana podrazumeva visok nivo tehnološkog ekspertizma na strani vladinih agencija, što u realnom svetu ne postoji. John Woodward, pravni konsultant koji je specijalista za biometrijske tehnologije, je izmislio termin “biometrijska balkanizacija” da bi opisao neomogućnost biometrijskih sistema različitih proizvođača da međusobno komuniciraju, što je u službi zaštite privatnosti. Nema sumnje da će značaj biometrije rasti. U ustanovima za socijalno staranje, zatvorima, ustanovama koje zahtevaju visok nivo bezbednosti ova tehnologija će biti nametnuta korisnicima, bezbednost čitavog sistema će biti pod centralnom kontrolom, a biometrijske skenere će koristi gotovo svi. Međutim, dobrovoljno usvajanje biometrije je manje ružičasto. Na primer, na drugim poljima, poput aerodroma ili banaka, korisnici će ih dobrovoljno koristiti samo ako ustanove da će im pružiti bržu uslugu i povoljnije uslove.
 
   

Crvi i virusi su stvar prošlosti

 

 

 

Verovatno većinu korisnika više ne iznenađuju svakodnevna upozorenja o zaštiti, a termini poput virusa i crva, trojanaca i ranjivosti sistema su danas sasvim uobičajeni. Međutim, uskoro će se ovaj “zoološki vrt” još više proširiti, a da ljudi neće biti ni svesni toga. Nova opasnost se zove RAT, ili Remote Access Trojan, a ova pretnja je evoluirala više nego što možete da pretpostavite. Verovatno svi korisnici koji bar malo poznaju Internet bezbednosne sisteme znaju šta je trojanac, ali da bismo bili sasvim sigurni ukratko ćemo pojasniti ovu temu. Trojanci su neautorizovane aplikacije upakovane sa legalnim softverom, koje se instaliraju bez dozvole korisnika. Trojanci su uglavnom programirani da otvore “zadnja vrata” i prouzrokuju štetu na nečijem računaru; oni dovode do gubitka podataka, uništavaju aplikacije instalirane u sistemu i td. Pošto smo opisali šta su klasični trojanci, videćemo šta je RAT. Kako uspeva da prođe kroz zaštitne zidove i antivirusne programe odredišnog sistema? Kompanije koje se bave bezbednošću su objavije da se RAT može naći upakovan sa besplatnim softverima (freeware); njihova omiljena lokacija je duboko unutar aplikacija za razmenu fajlova, pa čak i u elektronskim čestitkama. Ko razmišlja o takvim stvarima? Programi za razmenu fajlova koji sadrže neželjeni i opasni softver…pa, ništa novo. Kazaa je bio šampion u pakovanju spyware, adware i sličnih “prijatnih” iznenađenja. RAT takođe može da se nađe na porno sajtovima i u online kockarnicama, pa ako planirate da posećujete ovakve sajtove ili da koristite prethodno pomenute aplikacije, nemojte se iznenaditi ako dobijete par “poklona”. RAT ostaje skriven dok ne odlučite da izvršite online uplatu, unesete lične podatke, broj kreditne kartice i nakon izvesnog vremena ustanovite da je vaš bankovni račun ispražnjen. RAT prati svaki vaš pokret dok unosite korisničko ime, lozinku i pristupate različitim nalozima. Očigledno je da se RAT-om upravlja daljinski i da hakeri na taj način dobijaju sve potrebne informacije od svog “izviđača”, uspevaju da provale na vaš račun i uzmu vam novac. Velike banke su več iskusile šta RAT može da uradi i traže hitna rešenja od kompanija koje se bave zaštitom. Međutim, korisnici koji nisu dobro postavili zaštitni zid, antivirusni softver i anti-spyware program ne mogu da očekuju da če njihov računar još dugo ostati čist. Ako je do sada bilo prilično jednostavno da pratite i proveravate da li su virusi zarazili vaš sistem, od sada se pravila menjaju – zaštiti se od RAT-a je mnogo teže. Ovi novi trojanci dovode do toga da čak i najdisciplinovaniji korisnici, koji redovno ažuriraju zaštitni softver i ne pristupaju sumnjivim linkovima ili prilozima, počinju da sumnjaju da li im je računar zaražen uprkos svim uloženim naporima. Redovno ažuriranje programa za zaštitu i podešavanje zaštitnog zida više nije dovoljno i da biste i dalje ostali u nadi da je vaš sistem zaštićen, morate da uradite još mnogo toga. U stvari, čak ni eksperti nisu potpuno sigurni kakva je savršena kombinacija između postojanja pravilno instaliranog softvera i bezbednog ponašanja na mreži, ali evo nekoliko saveta koje bi trebalo da zapamtite. Izbegavanje web sajtova koji verovatno sadrže RAT je obavezno, što znači da porno sajtove, sajtove za razmenu fajlova i online kockarnice treba maksimalno da zaobilazite ukoliko baš ne možete u potpunosti da zaboravite na njih. Čak i naizgled bezopasan softver može da sadrži RAT; posebno besplatni softveri mogu da predstavaljaju interesantan “duet” sa RAT-om. Kada je reč o neželjenoj pošti prilično je jasno šta treba da uradite – uzdržite se od kliktanja svakog linka koji dobijete od nekog nepoznatog. Ako neka ponuda izgleda suviše dobra da bi bila istinita, verovatno je lažna. Ono što nije laž je da ćete tako učitati RAT, crva ili virus koji će naći način da se instaliraju na računar. Čak i ono što izgleda kao potpuno bezopasna elektronska čestitka može da bude savršena maska za RAT i njegovo instaliranje će biti sasvim dobro kamuflirano pristupanjem samoj čestitci. Ono što je još gore je da često izgleda da vam je ovu elektronsku poštu poslao neko poznat. Detektovanje instaliranog RAT-a je izuzetno teško, čak i za iskusne korisnike koji znaju da pročitaju simptome zaraženog računara. Stvar je u tome što je ova nova generacija trojanaca mnogo “uspešnija” od prethodnih, bolje se sakriva i uzrokuje istu, ako ne i veću, štetu. Izbegavanje zamki i pravilno pretraživanje sajtova će osigurati bezbedniji online doživljaj – vrlo dosadan, ali bezbedan. Naravno, ljudi neće toliko brinuti o mogućnosti zaraze svog računara nauštrb posete određenih web sajtova, ali svaki korisnik zna da rizik uvek postoji.  
 
   
Strane: 12 3 4 5 6 7

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272